“Marija Jurić Zagorka je žena koja je uvijek živjela ispred svoga vremena” – istaknula je ravnateljica krapinske knjižnice Maja Vukina-Bogović

Gradska knjižnica Krapina obilježava u ožujku mjesec Marije Jurić Zagorke. Dođite ovaj četvrtak u Gradsku knjižnicu Krapina na susret s Marijom Jurić Zagorskom, našom najčitanijom i najpopularnijom spisateljicom. i obilježite 150. obljetnicu rođenja.

–Marija Jurić Zagorka je žena koja je uvijek živjela ispred svoga vremena. Zbog svog novinarskog rada bila je zatvarana i proganjana, nekoliko su joj puta nudili novce da prestane pisati, a koristila je 26 pseudonima. Baš na njezin rođendan 02. ožujka s početkom u 18 sati imat ćemo 2 performansa, jedan za školsku djecu i jedan za odrasle, gdje će se Dubravka Vidović obući u Mariju Jurić Zagorku i iz prve ruke ispričati sve što će zanimati publiku. Mislim da će nam to biti zapravo jedan prekrasan susret, kao da smo ju oživjeli – najavila je ravnateljica Knjižnice Maja Vukina Bogović.

Također je naglasila da su dobrodošli svi oni koji Zagorku vole ili žele saznati nešto više. Kroz umjetnički performans Dubravke Vidović, koji je rezultat dugogodišnjeg rada i istraživanja Zagorkinog života i njezinih djela, u Susretu sa Zagorkom obnovit će se sjećanje na našu veliku spisateljicu, saznati više o privatnom životu, djetinjstvu i mladosti, upoznati njezin novinarski i književni rad kojim je budila nacionalnu osviještenost te se zalagala za prava žena. Zagorka je ostavila svoj trag u jednome vremenu, ali kada je još bolje upoznamo, njezine stavove i ideje, shvatit ćemo da ona živi i danas.

Marija Jurić Zagorka (02. 03. 1873. – 30. 11. 1957.)

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala Obzor, pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Grička vještica, Kneginja iz Petrinjske ulice, Kći Lotrščaka, Gordana, … samo su neka od njezinih djela kojima je okupirala pažnju svoje brojne čitateljske publike, kako onda, tako i danas. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Nije lako odgovoriti na pitanje koliko je Zagorka napisala romana. Međutim, smatra se da je napisala oko trideset i pet, od kojih neki nisu dovršeni. Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Gjalski koji je njezina književna ostvarenja nazivao šund literaturom za kravarice, a zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u knjizi Rukoljub: pisma slavnim ženama (1995.) kaže: “Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za vas; a mi smo tek danas svjesni koliko nam je potrebno ono što ste nam vi mogli dati.”

sleljak/zip.com.hr 26.02.2023.