INTERVJU: “Veleučilište u Krapini etabliralo se na svjetskoj razini kao relevantan i prepoznat partner u području globalnih navigacijskih satelitskih sustava”- poručio dekan Sikirica

Delegacija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina nedavno je boravila u kineskom gradu Xi’anu gdje je potpisan sporazum o suradnji s istraživačkim centrom Kineske akademije znanosti.

O tome i drugim projektima razgovarali smo s dekanom Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, Nenadom Sikiricom.

ZIP: Veleučilište je ovoga ljeta ostvarilo važnu međunarodnu suradnju. Možete li nam reći nešto više?

NS: Delegacija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, na poziv National Time Service Centra Kineske akademije znanosti, boravila je od 11. do 14. kolovoza ove godine u kineskom gradu Xi’anu, gdje je svečano potpisan sporazum o suradnji. Tijekom posjeta održao sam tri izlaganja namijenjena vodstvu i članovima istraživačkog centra. Predstavili smo Veleučilište, rad naših laboratorija, mogućnosti suradnje te rezultate odabranih znanstvenih i stručnih istraživanja.

ZIP: Koje segmente rada i istraživanja Veleučilišta ste istaknuli, a koji su izazvali interes kineske strane?

NS: Predstavio sam istraživačka područja i ostvarene rezultate triju laboratorija koji djeluju u okviru Veleučilišta, s posebnim naglaskom na Internet stvari (IoT), upravljanje alternativnim izvorima energije, koncepte pametnih gradova, inteligentne transportne sustave (ITS), UAV, umjetnu inteligenciju, strojno učenje te prostornu inteligenciju.

ZIP: Možete li pojasniti okolnosti nastanka suradnje, odnosno razloge zbog kojih je uspostavljeno partnerstvo baš između kineskog istraživačkog centra i Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina?

NS: Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina već dugi niz godina vrlo je aktivno i međunarodno priznato u području globalnih navigacijskih satelitskih sustava. Naše se djelovanje i stručnost potvrđuju kroz dugogodišnju suradnju s vodećim svjetskim institucijama. Tako sam 2015. i 2018. završio Training programme on Beidou/GNSS Technologies and Applications pri RCSSTEAP-u, Beihang University, Peking, dok sam 2017. završio Training programme u China Research Institute of Radiowave Propagation u Qingdau. Kao pozvani predavač, sa svim pokrivenim troškovima, predstavljao sam rezultate istraživanja našeg Veleučilišta na United Nations Workshop on the Applications of Global Navigation Satellite Systems u Argentini, Mongoliji i na Filipinima. Bio sam i jedini hrvatski predstavnik na prvoj skupštini korisnika europskog satelitskog sustava Galileo (1st Galileo User Assembly) u Madridu 2017. godine – godinama prije nego što je Hrvatska postala članica Europske svemirske agencije. Pet godina sudjelovao sam u COST Action CA19126 – Positive Energy Districts, izravno financiranom od strane Europske komisije, u okviru kojega je razvijeno 100 energetskih kvartova u Europi koji proizvode više obnovljive energije nego što potroše, pri čemu se viškom upravlja na održiv i inovativan način.

Ugledni stručnjaci svoja znanja prenose našim studentima – istaknuo dekan Sikirica

NS: Posebno ističemo našeg prodekana za međunarodnu suradnju, profesora doktora znanosti Renata Filjara, jednog od najuglednijih svjetskih stručnjaka u području satelitske navigacije, čije vodstvo i znanje značajno doprinose međunarodnoj afirmaciji Veleučilišta. Uz njega, sve snažnije se profiliraju i drugi članovi našeg tima: značajan doprinos delegaciji u Kini dao je kolega Marko Mikša, ključan za daljnji razvoj i rad Laboratorija za prostornu inteligenciju; kolega Filip Šklebar, čiji je rad na upravljanju obnovljivim izvorima energije i inteligentnim sustavima rezultirao pozivom da u listopadu ove godine, također kao pozvani predavač sa svim plaćenim troškovima, predstavi naše rezultate na UN Workshopu u Nigeriji; te kolega Jurica Kaponja, koji svojim kompetencijama pokriva područja razvoja aplikacija za Android za potrebe gotovo svih istraživačkih linija laboratorija, kao i primjenu GNSS tehnologije u preciznoj poljoprivredi što otvara nove perspektive primjene naših istraživanja.

Područje inteligentnih transportnih sustava dodatno je osnaženo angažmanom prodekana Roberta Spudića, nositelja prijavljenog patenta u navedenom području, člana europske ekspertne skupine za digitalnu forenziku motornih vozila te voditelja Podružnice za promet Hrvatske udruge sudskih vještaka i procjenitelja. Na taj se način zaokružuje skup ključnih područja nužnih za sustavan razvoj kompetencija povezanih s našim tehničkim studijima te se istodobno osigurava cjelovitost i interdisciplinarnost pristupa u obrazovnim i istraživačkim procesima..

S novim projektima očekujemo dodatno širenje stručnog tima i nova međunarodna partnerstva, no već sada je jasno da su dosadašnji rezultati i prepoznata izvrsnost našeg rada bili ključan razlog zbog kojega je upravo Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina u Europi izabrano za partnera Kineske akademije znanosti. Ovaj iskorak potvrđuje našu globalnu prepoznatost i stratešku ulogu u razvoju satelitske navigacije.

ZIP: Kada kreću prvi konkretni projekti?

NS: Vrlo brzo. Kineski partneri odlikuju se izrazitom sustavnošću, usmjerenošću na konkretne rezultate i operativnom učinkovitošću, što se jasno očitovalo i u dinamici uspostavljanja naše suradnje. Bili su upoznati s bilateralnim projektom koji Veleučilište provodi u suradnji s China Research Institute of Radiowave Propagation iz Qingdaa, uključujući i činjenicu da se njihova oprema kontinuirano testira na našem Veleučilištu od 2017. godine. Istodobno, pokazali su visoku razinu svijesti o značajnim promjenama u međunarodnim odnosima te u odnosima između Kine i Europske unije, osobito u području visokih tehnologija.

Dana 25. lipnja 2025. u Zagrebu je potpisan novi Program suradnje u području obrazovanja između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine za razdoblje od 2025. do 2029. godine. Sporazum su zaključili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Ministarstvo obrazovanja NR Kine, kojim se potvrđuje i proširuje dosadašnje partnerstvo, s naglaskom na visoko obrazovanje i razvoj zajedničkih znanstveno-istraživačkih aktivnosti. Sporazum predviđa unaprjeđenje suradnje sveučilišta, veleučilišta i istraživačkih centara kroz zajedničke projekte, istraživanja i akademske inicijative. Poseban naglasak stavljen je na razmjenu studenata, nastavnika i istraživača, čime se otvara prostor za mobilnost mladih znanstvenika i jačanje međunarodne dimenzije hrvatskih i kineskih visokoškolskih institucija.
Sporazum također predviđa suradnju na projektima od obostranog interesa u području suvremenih tehnologija, digitalizacije, održivog razvoja i inovacija, pri čemu je naglašena važnost povezivanja znanstvene izvrsnosti s potrebama gospodarstva i društva.

Sporazum o suradnji svečano potpisan u Xi’anu 12. kolovoza 2025.

NS: Za pretpostaviti je da je Kineska akademija znanosti bila upoznata s tim aktivnostima, jer su 26. lipnja 2025. godine na ICG Multilateral Ionospheric Workshopu u Beču, tijekom skupa, na kojem je i delegacija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina imala izlaganje, kineski predstavnici predložili održavanje bilateralnog sastanka nakon završetka skupa. Na sastanku su definirani okvirni elementi suradnje, nakon čega je uslijedio intenzivan rad na daljinu na razradi detalja. Već 27. srpnja 2025. zaprimili smo službeni poziv za potpisivanje sporazuma o suradnji, koji je svečano potpisan u Xi’anu 12. kolovoza 2025. Samo tjedan dana kasnije, u Europu je doputovala visoka delegacija iz Kine radi konkretizacije mogućih područja suradnje, dok je za idući tjedan već dogovoren sastanak na kojem će se formirati zajednički istraživački timovi i definirati projektne aktivnosti. U narednom razdoblju slijedi potpisivanje dodatnih ugovora te od kraja rujna i početak sustavnog, intenzivnog rada na projektima. Budući da je riječ o izravnom angažmanu vrha kineskih istraživačkih institucija, jasno je da se ovi projekti smatraju prioritetnima u njihovim strateškim planovima razvoja.

ZIP: Možete li nas pobliže upoznati s područjima suradnje te konkretnim projektima koji se planiraju ostvariti?

NS: Nažalost, kao i u slučaju drugih projekata koje Veleučilište provodi s međunarodnim partnerima, trenutačno nije moguće iznositi pojedinosti. Potpisan je Memorandum of Understanding (MoU), koji nas obvezuje na povjerljivost u vezi s detaljima. Mogu citirati što je objavljeno na web stranicama kineskog partnera: „Delegacija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina (HZKUAS), predvođena dekanom Nenadom Sikiricom i Mikšom Markom, posjetila je National Time Service Center (NTSC), Chinese Academy of Sciences 12. i 13. kolovoza 2025., a posjet je zaključen potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju (MoU) nakon detaljnih razgovora s Odjelom za istraživanje navigacije i komunikacija. Potencijalna suradnja usmjerena je na zajedničko praćenje GNSS sustava i procjenu performansi, primjenu visokopreciznih usluga te mehanizme dijeljenja podataka i srodna područja.

Profesor Zou Decai, ravnatelj Odjela za istraživanje navigacije i komunikacija, i dekan Sikirica formalizirali su partnerstvo kroz svečano potpisivanje MoU-a. Delegacija je, u pratnji zamjenika ravnatelja NTSC-a prof. Lu Xiaochuna, obišla tehničke objekte, uključujući Muzej znanosti o vremenu, laboratorije za atomske satove te BeiDou „Pojas i put“ platformu za visokoprecizne usluge. „Unaprijedit ćemo područja suradnje predviđena ovim Memorandumom, podići partnerstvo na višu razinu i uvjeren sam da ćemo ostvariti još veće zajedničke rezultate,“ izjavio je prof. Zou.“ Daljnji ciljevi suradnje uključuju razmjenu studenata, nastavnog osoblja i istraživača. Na taj način suradnja nadilazi pojedinačne projekte i postaje platforma za dugoročno partnerstvo u području obrazovanja i znanosti.

Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina ugledno u znanstvenim krugovima i van Hrvatske

ZIP: Unatoč međunarodnoj afirmaciji, posebno u Kini, ali i u drugim dijelovima svijeta, o čemu svjedoče i pozivi na sudjelovanje na UN skupovima, čini se da u Hrvatskoj prepoznatost nije na istoj razini. Kako to tumačite?

NS: U Ministarstvu znanosti i obrazovanja te u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje vrlo su dobro upoznati s našim aktivnostima i postignućima te uživamo njihovu podršku. To je iznimno važno za opstanak i razvoj visokog obrazovanja u Krapini, zbog čega nam je osobito stalo da se prepoznaje naša uspješnost. Ipak, čini mi se da smo najmanje prepoznati upravo u svojoj regiji, u Zagorju. Razloga za to ima više. Jedan od njih je i onaj često prisutan osjećaj da je ‘trava kod susjeda zelenija’. Osim toga, svoje rezultate rijetko ističemo javno. I ovo što sam sada naveo u ovom razgovoru predstavlja tek vrh ledenog brijega. A, svejedno, siguran sam da će dio ljudi reći da pretjerujem, da se hvalim i slično. Dok bi mnogi na našem mjestu vodili fotografe, snimali promotivne materijale i bili prisutni na društvenim mrežama i televiziji, mi smo u tom smislu vrlo suzdržani. A iskustva koja stječemo itekako su atraktivna – sjediti za konzolom u centru za lansiranje satelita, ili u upravljačkom centru i postavljati pitanja ljudima koji upravo projektiraju pametni grad za četiri miliona stanovnika, uživo sudjelovati u praćenju brodova u Južnom kineskom moru, do posjeta podzemnim vojnim kompleksima i proizvodnim pogonima za izradu satelita, savjetovati vladu i predsjednika svjetske velesile, … – no mi ih rijetko predstavljamo javnosti.

Također smatram da šira javnost nije dovoljno upoznata s važnošću GNSS tehnologija. U Hrvatskoj često prevladava percepcija da su satelitske tehnologije izvan našeg dosega. To naprosto nije točno. Najbolji dokaz tomu je činjenica da je upravo Kina, među svim mogućim europskim partnerima, suradnju u tom području ponudila upravo nama. To jasno pokazuje da je Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina prepoznato kao relevantan i pouzdan partner na međunarodnoj razini.

Ugledni gosti u posjetu Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina

NS: Sama činjenica da smo prije nekoliko mjeseci u Krapini imali priliku ugostiti Jamesa J. Millera, istaknutog bivšeg izvršnog direktora Nacionalnog savjetodavnog odbora za svemirsko pozicioniranje, navigaciju i vrijeme (PNT) te jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za politike GNSS-a, koji bi održao predavanje na temu ‘O prvom GPS prijamniku na Mjesecu i drugim NASA-inim pričama o prostornom PNT-u’, a da pritom nisam mogao biti siguran hoće li se okupiti barem dvadesetak zainteresiranih slušatelja, osim onih s Veleučilišta, dovoljno govori o razini prepoznatosti ovakvih tema u našoj regiji. Predavanja ovakvog stručnjaka, koji je upravo ove godine predvodio projekt prvog GPS sustava na Mjesecu, na najuglednijim svjetskim sveučilištima naplaćuju se tisućama dolara, dok smo mi imali priliku čuti ga potpuno besplatno.

Očito je i da interes medija za naše aktivnosti nije osobito izražen. Povremeno se u javnosti pojave informacije o pojedinim projektima i postignućima, no one rijetko privuku veću pozornost. Većina relevantnih podataka dostupna je i na našim mrežnim stranicama, pa se ne može reći da zainteresirana javnost nema pristup informacijama koje bi mogle potaknuti dublji interes i daljnja pitanja. Svjesni smo da dio odgovornosti leži i na VHZK-u, no naša je opredijeljenost ulagati primarno u obrazovanje, istraživanje i međunarodnu suradnju, a ne trošiti pretjerano vrijeme, novac i energiju na samu promociju. Neka rezultati govore sami za sebe.

ZIP: Na kojim se konkretnim područjima temelji vaš rad u domeni satelitskih tehnologija?

NS: Naše Veleučilište se ne bavi izradom satelita. Istina je da smo prije četiri godine imali mogućnost lansirati vlastiti satelit. U okviru potpisanog sporauma o suradnji s Queensborough Community College, City University of New York, prof. M. Chantale Damas, izvanredna profesorica na njihovom Odjelu za fiziku, koja je doktorirala primijenjenu fiziku na University of California, San Diego, ponudila je da tri mjeseca u Krapini potpuno besplatno radi sa studentima na projektu razvoja satelita. Nakon toga, dio studenata trebao je nastaviti rad u New Yorku, također u trajanju od tri mjeseca, gdje bi se projekt dovršio. Profesorica Damas ima dogovor s NASA-om prema kojem se svake godine jedan studentski satelit lansira u orbitu, što bi značilo da bi i naš projekt bio osiguran za lansiranje.

Nesumnjivo bi bilo vrlo medijski atraktivno da smo izradili i lansirali preko NASA-e prvi hrvatski satelit – i to najmanje dvije godine prije CroCube misije – osobito s obzirom na činjenicu da bi naš satelit imao masu najmanje 500 puta veću od CroCubea. Ipak, procijenili smo da bi to za naše Veleučilište predstavljalo svojevrsno ‘slijepo crijevo’. Izrada satelita zahtijevala bi prevelika ulaganja ljudskih resursa, kojih smo ionako ograničeni, a dugoročno ne predstavlja strateško područje razvoja VHZK-a. Bespredmetno je razmišljati da se bavimo izradom satelita. Mi se bavimo njihovom primjenom u svakodnevnom životu.

GNSS se smatra infrastrukturom od kritične i strateške važnosti

NS: Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) predstavljaju jedan od temelja suvremenog društva i gospodarstva. Ljudi ih često poistovjećuju s navigacijom u autu i slično, no njihova uloga daleko nadilazi navigaciju. GNSS je primarni izvor preciznog vremena i pozicioniranja u gotovo svim ključnim sustavima današnjice. Bez njih bi stali: telekomunikacijske mreže (mobilna telefonija, internet, televizijski prijenosi), bankarstvo i financijski sustavi (budući da nijedna transakcija ne može proći bez vremenske sinkronizacije), energetika (distribucija električne energije zahtijeva sinkronizaciju mreže), promet i logistika (zračni, pomorski i cestovni prijevoz), poljoprivreda (precizna poljoprivreda i optimizacija proizvodnje hrane), zdravstvo (sustavi hitne pomoći, telemedicina), nacionalna sigurnost (upravljanje krizama, vojne operacije) te znanstveno-istraživačke aktivnosti (geofizika, seizmologija, klimatologija).
Drugim riječima, prestanak funkcioniranja GNSS-a značio bi kolaps globalnih financijskih tržišta, prekid rada energetskih mreža, paralizu prometa i logistike, prekid telekomunikacijskih i medijskih sustava.

Iz tog razloga GNSS se smatra infrastrukturom od kritične i strateške važnosti, a njihova pouzdanost i otpornost izravno su povezane s geopolitikom i odnosima među državama i integracijama poput Europske unije. Naše istraživanje usmjereno je upravo na procjenu rizika i pouzdanosti GNSS sustava, s ciljem jačanja otpornosti i sigurnosti kritične infrastrukture. U svijetu u kojem satelitske tehnologije oblikuju globalnu ravnotežu moći, ovakva istraživanja predstavljaju ne samo znanstvenu, nego i geostratešku vrijednost.

Uzevši u obzir sve navedeno, postaje jasno zašto naši laboratoriji ostvaruju uspjehe u područjima interneta stvari (IoT), inteligentnih transportnih sustava (ITS), upravljanja obnovljivim izvorima energije, pametnih gradova, umjetne inteligencije, strojnog učenja, korištenja dronova, planiranja trajektorija, optimizacije putanja i razvoja prediktivnih modela. Naši izvrsni rezultati u području GNSS-a predstavljaju temeljnu kompetenciju koju uspješno prenosimo u razvoj naprednih tehnoloških rješenja, pri čemu je upravo razumijevanje i pouzdana primjena GNSS-a ključni preduvjet funkcioniranja brojnih visokotehnoloških sustava.

Dodana vrijednost studentima VHZK

ZIP: Sporazum s kineskim partnerima uključuje i razmjenu studenata. Koliko je to značajno za vaše veleučilište?

NS: To je iznimno važno jer će našim studentima boravak u kineskim istraživačkim centrima otvoriti potpuno nove vidike. Istodobno, interes kineskih studenata za dolazak u Krapinu potvrđuje vrijednost naših programa. Ovakva razmjena omogućuje da studenti i nastavnici s obje strane rade s najnovijim tehnologijama, što predstavlja jednu od ključnih prednosti i temelj daljnjeg razvoja naših kompetencija

ZIP: Veleučilište se u javnosti najčešće doživljava prvenstveno kao obrazovna institucija. Možete li pojasniti zašto je za njegov razvoj jednako važan i znanstveni te stručni rad.

NS: Na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina istraživanja su nerazdvojivo povezana s nastavnim procesom. Provodeći istraživanja u područjima akademskog i stručnog interesa, Veleučilište rezultate sustavno prenosi u nastavu, u konzultantske i komercijalne projekte te u inicijative od šire društvene koristi. Na taj način spajamo znanost, obrazovanje i praksu, stvarajući znanje koje istodobno unapređuje akademsku zajednicu, gospodarstvo i društvo u cjelini. Nastavnici koji aktivno sudjeluju u međunarodnim projektima prenose studentima najnovija znanja i iskustva iz prakse, čime se osigurava da nastava bude suvremena, dinamična i usklađena s globalnim trendovima.

Istodobno, naši najbolji studenti uključuju se u same projekte, gdje imaju priliku raditi na razvoju stvarnih rješenja, u interdisciplinarnim timovima i uz primjenu najsuvremenijih tehnologija. Na taj način studenti već tijekom studija stječu kompetencije koje ih čine spremnima za tržište rada odmah po završetku obrazovanja. Studenti kojima sam ja mentor imaju završne radove koji rješavaju konkretne probleme. Upravo je to naš temeljni cilj – spoj znanstveno-istraživačkog rada, kvalitetne nastave i konkretne primjene tehnologije, čime se stvara obrazovni model u kojem teorija i praksa čine jedinstvenu cjelinu.

zip.com.hr 01.09.2025.