Zašto svi imamo osjećaj da vrijeme ide sve brže?

Sjećate li se kako su ljeta u djetinjstvu trajala vječno? Dani su se činili beskonačnima, a godine su se vukle. Danas, međutim, tjedni lete, godišnja doba se izmjenjuju u tren oka, a nova godina dođe prije nego što smo stigli prihvatiti da je prošla ona prethodna.

Niste jedini s tim osjećajem – gotovo svi odrasli ljudi u nekom trenutku primijete da im vrijeme „leti“. No zašto je to tako?

1. Psihološki sat: vrijeme nije apsolutno

Iako kalendari i satovi daju iluziju da je vrijeme čvrsta i mjerljiva kategorija, naš doživljaj vremena je vrlo subjektivan. Psiholozi ističu da percepcija vremena ovisi o pažnji, iskustvu, emocijama i svakodnevnoj rutini. Naš mozak ne “bilježi” vrijeme poput štoperice – on ga doživljava kroz sadržaj i novost onoga što proživljavamo.

2. Efekt novosti: sporiji tok vremena u mladosti

U djetinjstvu gotovo sve doživljavamo prvi put – prvo ljeto bez škole, prvi dan škole, prvi put na biciklu, prva simpatija… Ta nova iskustva zahtijevaju više mentalne obrade, pa ih naš mozak pamti detaljnije. Kad se kasnije prisjećamo tog razdoblja, čini nam se kao da je trajalo duže.

Kod odraslih je situacija obrnuta – kad život postane rutina (posao, kuća, obaveze), mozak “preskače” ponavljajuće informacije. Dani mogu biti puni aktivnosti, ali se pamte kao da su prošli u trenu.

3. Fokusiranost i ubrzan stil života

Moderni način života tjera nas da stalno budemo “u pokretu”. Kad stalno jurimo s jedne obaveze na drugu, ne stignemo zastati i osvijestiti sadašnji trenutak. Kad smo previše fokusirani na budućnost – što nas sve još čeka, što moramo stići – sadašnjost nam klizi kroz prste.

Osim toga, digitalni svijet dodatno “zgušnjava” vrijeme. Neprestani protok informacija, notifikacija, poruka i sadržaja na društvenim mrežama smanjuje naše sposobnosti za duboko i prisutno iskustvo sadašnjeg trenutka.

4. Proporcionalna percepcija vremena

Još jedan zanimljiv fenomen je da naš mozak percipira vrijeme u odnosu na dužinu našeg života. Za petogodišnjaka je godina 20% njegova dosadašnjeg života – ogromna količina! Za osobu od 50 godina, to je samo 2%. Što smo stariji, to se svaki sljedeći vremenski period čini kraćim jer zauzima manji dio ukupnog iskustva.

5. Emocionalno stanje

Tjeskoba, stres i depresija mogu utjecati na osjećaj protoka vremena. Kad smo zabrinuti ili pod pritiskom, naš mozak teži da “ubrzava” vrijeme – dani se stapaju jedan u drugi bez jasnih granica. S druge strane, pozitivne emocije, opuštenost i osjećaj prisutnosti mogu usporiti subjektivni protok vremena.

Možemo li usporiti vrijeme?

Iako ne možemo promijeniti objektivno trajanje vremena, možemo utjecati na to kako ga doživljavamo:

• Uvedite novosti u svakodnevicu – učite nešto novo, posjetite nepoznata mjesta, mijenjajte rutinu.
• Budite prisutni – prakticirajte mindfulness, izbjegavajte stalno prebacivanje između zadataka.
• Ograničite distrakcije, pogotovo digitalne – manje vremena na ekranu znači više prostora za stvarna iskustva.
• Vodite dnevnik ili bilježite događaje – stvaranjem „tragova“ u pamćenju, činite dane bogatijima i dužima.

Osjećaj da vrijeme ide sve brže nije iluzija, već rezultat načina na koji naš mozak obrađuje stvarnost.

Iako ne možemo zaustaviti sat, možemo naučiti živjeti tako da svaki trenutak više vrijedi – a možda nam upravo to pomogne da vrijeme opet počnemo osjećati sporije, bogatije i punije.

zip.com.hr 06.08.2025.