Prema važećim pravilima, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruju osobe koje navrše 60 godina života i imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.
Žene u prijelaznom razdoblju ostvaruju pravo pod povoljnijim uvjetima – u 2025. godini mogu se umiroviti s navršenih 58 godina i 9 mjeseci, uz minimalno 33 godine i 9 mjeseci staža. Svake naredne godine granica se pomiče za tri mjeseca, sve do 2030., kada će se uvjeti izjednačiti s onima za muškarce.
Za razliku od redovnih umirovljenika, korisnici prijevremenih mirovina primaju umanjeni iznos – tzv. penalizaciju – koja trenutačno iznosi 0,2 % za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Ova mjera služi kao poticaj za dulji ostanak u svijetu rada, prenosi Poslovni dnevnik.
Međutim, od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojima se ukida penalizacija za korisnike prijevremene mirovine koji su navršili 70 godina. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) više im neće umanjivati mirovinu zbog ranijeg odlaska iz radnog odnosa, a nova mjera odnosit će se i na sadašnje i na buduće korisnike.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovu promjenu predstavlja kao ispravljanje nepravde jer, kako ističu, prijevremeni umirovljenici često imaju dulji radni staž od redovnih. Umirovljeničke udruge i političke stranke već su dulje vrijeme tražile ukidanje doživotne penalizacije, tvrdeći da je sustav nepravedan prema onima koji su uplaćivali doprinose više desetljeća.
Prosječan rast mirovina oko 55 eura
Umirovljenicima koji su sada stariji od 70 godina mirovine će automatski porasti, bez potrebe za dodatnim zahtjevima. Povećanje će iznositi prosječno oko 55 eura mjesečno, no retroaktivna isplata razlike iz prethodnih godina neće biti omogućena.
Procjenjuje se da se trenutno u prijevremenoj mirovini nalazi oko 120.000 osoba starijih od 70 godina, koje će izravno osjetiti učinke ove zakonske izmjene.
Poticaj za raniji odlazak iz radnog odnosa?
Dio stručnjaka smatra da ukidanje penalizacije nije pravedno prema redovnim umirovljenicima. Ekonomski analitičar Danijel Nestić ističe kako bi mirovina za raniji odlazak trebala ostati trajno niža zbog duljeg razdoblja njezina korištenja.
U svojoj analizi Nestić uspoređuje dvije osobe: jednu koja se umirovljuje sa 65 godina i prima 690 eura, te drugu koja odlazi u prijevremenu mirovinu sa 60 godina i dobiva 607 eura. Do 70. godine, prijevremeni umirovljenik kumulativno dobije oko 10.000 eura više. Nakon ukidanja penalizacije, ta prednost raste na više od 23.000 eura do očekivane dobi od 84 godine i tri mjeseca.
Drugim riječima, prema Nestiću, sustav već sada ide na ruku prijevremenim umirovljenicima, a novim zakonom dodatno se produbljuje nejednakost u mirovinskom sustavu.
zip.com.hr/poslovni.hr 22.07.2025.