Velika novost u bankama: Račun na koji primate plaću bit će besplatan

Prolaze mjeseci, a nikako dočekati besplatan račun na koji sjeda plaća i realizaciju reguliranja naknada koju je HNB najavio pritisnut inicijativom Ministarstva financija.

Ono je u svibnju regulatora upozorilo na problem proizvoljnih bankarskih naknada, nakon čega je HNB sljedeći mjesec bankama uputio okružnicu u kojoj, umjesto da precizira pravila prema kojima će banke naknade uskladiti sa stvarnim troškom, poslao nejasne naputke o tome kako naknade moraju biti “transparentne”, iskazane iznosom, a ne postotkom i da ih treba biti manje. Brojčano manje. Ne manje cijene.

S obzirom na to da nikad dosad HNB nije regulirao naknade, a poručivali su da to nije njihov posao, nakon najave zakona kojim će Ministarstvo financija regulirati račun bez naknade, krenuli su opet u krivom smjeru. Zlobnici bi rekli – da se ne pomisli da netko drugi radi njihov posao.

Jer, prema informacijama Poslovnog dnevnika , okružnicu nisu napravili u suradnji niti dogovoru s Ministarstvom, nego na svoju ruku, što bi bilo vrlo legitimno od monetarne vlasti koja bi trebala biti neovisna (izuzmemo li moment supervizije ECB-a) da su se oni naknadama bavili dok ih na to nije pritisnulo Ministarstvo.

Tada su ponovo, umjesto da reguliraju, bankama poslali nejasna i općenita pravila koja bi, kako se priča u financijskim krugovima, mogla rezultirati poskupljenjem upravo onih naknada koje plaća najosjetljivija skupina – informatički “nepismeni” posjetitelji poslovnica koji ne obavljaju transakcije online nego uživo. Online usluge, čiji se trošak ne veže konkretno uz cijenu rada, najma prostora, grijanja, hlađenja, papira, tonera, zaštitara…, mogle bi pojeftiniti.

Kad je, tijekom procesa izrade metodologije, čiji je rok predaje bio 24. prosinca, Ministarstvo najavilo obvezu uvođenja besplatnog računa, bankare to je izložilo dodatnom pritisku dioničara da gubitak tog prihoda nadoknade. Da je regulator konkretizirao zahtjeve metodologije, to se ne bi moglo dogoditi.

Stječe se dojam da odgovornost regulator namjerava prebaciti na Ministarstvo, s idejom da će naknade porasti zato jer ministar financija Marko Primorac oslobađa bankarskog troška račun na koji sjeda plaća. Ne. Naknade su takve kakve jesu jer ih HNB nikad, ali nikad(!) dosad nije regulirao. Najveći napor im je bio staviti na svoj web usporednu tablicu osnovnih naknada po bankama. No ta tablica ništa ne govori jer većina građana koristi pakete usluga kojih na webu HNB-a nema.

HNB poručuje da će do kraja prvog kvartala imati prve rezultate detaljne analize dokumenata primljenih od banaka te, ovisno o rezultatima, razmotriti potrebu poduzimanja daljnjih nadzornih aktivnosti. Ministarstvo čeka da vidi što će HNB poduzeti nakon čega će, kako su nam pojasnili “zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade”. Prema pouzdanim informacijama u Ministarstvu financija, zakonski je okvir spreman i besplatan račun uvest će ekspresno čim vide posljedice HNB-ove okružnice na visinu naknada.

HNB-ovim načinom “reguliranja” naknada nisu baš presretni ni bankari. Razgovarali smo s nekoliko visokopozicioniranih bankarskih menadžera koji načelno nemaju ništa protiv da se reguliraju naknade, kao što se to davno već učinilo s kamatama. Redom se žale na cijenu IT-a koji je poskupio: teško ga je iskazati kao trošak, tako da bi naknade SEPA i internetskih transakcija mogle pojeftiniti, dok će, primjerice, naknade u poslovnici usklađivati s cijenom rada pa kad zaposleniku, uslijed inflacije, raste plaća, rastu i naknade.

Nema besplatnog ručka, ne vjerujem u besplatne stvari, komentira jedan visokopozicionirani bankar, ne misleći pritom na besplatan račun na koji sjeda plaća, nego na “besplatne” usluge koje uključuju bankarski paketi. U fokusu je, kaže, samo osnovna usluga vođenja računa, no više od 80 posto klijenata koristi pakete koje HNB ne regulira. U pravu je, klijentima Zabe ovih je dana došla obavijest da će im cijena “dinamične lepeze” otpuhati mjesečno 11,5 eura. Dosad je to bilo 7,96 eura. “Začepili smo jednu rupu, a u paketima je poplava”, otvoren je bankar.

Kao neposlušna djeca koja se čude roditelju koji nije postavio granice, bankari sada govore kako je sasvim u redu regulirati cijene u bankarskom sektoru i da tu nema mjesta samovolji, no i da su naputci supervizora nedefinirani. Skreću pozornost i da je “ispod radara” prošlo povećanje javnobilježničkih tarifa za 30 do 50 posto od 1. siječnja, što se odražava na cijene naknada u kreditiranju.

U Erste banci preciziraju da su u izračun uključili cijenu rada, materijalne i troškove marketinga. Od 1. travnja povećat će naknadu za vođenje tekućeg i žiro računa s dva na 2,80 eura te vođenje tekućeg i žiro računa za umirovljenike sa 0,66 na jedan euro. Povećat će i naknadu za plaćanje putem online bankarstva unutar banke s 0,20 na 0,25 eura te izvan banke s 0,35 na 0,40 eura.

Naknada za uplate gotovine na blagajni banke na račune izvan banke i na račune pravnih osoba i dalje će biti dva posto uplate, ali se mijenja minimalni iznos sa 1,60 eura na 2,50 eura te maksimalni sa 16 na 25 eura. Ukinuli su naknadu od 14 eura za izdavanje kreditne kartice prije obnove te smanjili naknadu za prekogranične i međunarodne transfere s dosadašnjih 11,28 do 39,82 eura po nalogu na 10 eura. Naknada za SEPA izravno terećenje smanjuje se s 0,40 na 0,10 eura.

PBZ naknade temeljnih bankarskih proizvoda i usluga poput vođenja tekućeg računa i digitalnog bankarstva nije mijenjao. Naknada za tekući račun im je 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno, za mlade i studente je bez naknade, a za umirovljenike od 0,43 eura do 0,72 eura, dok je PBZ Indeks plus studentski paket od 0,40 eura do 0,66 eura. OTP je već lani uveo besplatan osnovni paket koji uključuje vođenje računa i online bankarstvo te pakete za studente i srednjoškolce.

zip.com.hr 16.02.2025.