Sve veći udio zaposlenih žena u kategoriji Znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje!

Povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada Državni zavod za statistiku objavio je rezultate Ankete o radnoj snazi, točnije o obilježjima tržišta rada te trendovima u posljednjih pet godina.

Anketa o radnoj snazi ili ARS, najopsežnije je istraživanje o obilježjima tržišta rada koje se provodi na uzorku kućanstava, a cilj joj je prikupiti podatke o veličini, strukturi i obilježjima radno sposobnog stanovništva. Prva je takva anketa provedena 1996. kao godišnje istraživanje, no od 2007. se kućanstva anketiraju neprekidno cijele godine, a podaci se obrađuju i objavljuju svaka tri mjeseca.

Prema Anketi o radnoj snazi, u Republici Hrvatskoj je u 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52 tisuće, odnosno za 3,1% više u odnosu na 2018., dok se broj nezaposlenih osoba u odnosu na 2018. smanjio za 25 tisuća, odnosno za 16,2%, te je u 2022. iznosio 128 tisuća. Stopa zaposlenosti, tj. postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7% u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.

Ako promatramo zaposlene prema spolu, u promatranom razdoblju nije bilo većih odstupanja u usporedbi s trendovima u proteklim razdobljima. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022. iznosio je 46,2%.

U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u sljedećim rodovima zanimanja: Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8%), Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4%) te Uslužna i trgovačka zanimanja (13,2%).

Najveći udio žena bio je zaposlen u Uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4%), dok su na drugome i trećemu mjestu bile Znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7%) te Tehničarke i stručne suradnice (14,3%).

Prema Eurostatovim podacima, na razini EU-27 u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, a veći udio činili su muškarci, točnije, njih 53,7%. Stopa zaposlenosti u području Europske unije iznosila je 54,1%, zemlja u kojoj je ta stopa bila najniža, točnije 45,1%, jest Italija, dok je najviša – 71,8% – zabilježena na Islandu. Ako se gledaju prosječni tjedni sati rada, Grčka je zemlja u kojoj ih je bilo najviše – 39,7 – a u Nizozemskoj najmanje – 30,8. Europski prosjek iznosio je 35,9 sati rada na tjedan.

zip.com.hr / Izvor: Žene i mediji / 07.05.2023.