Sve manje bankomata, ali Hrvatska i dalje među europskim rekorderima

U okviru zakonskih odredbi koje definiraju paket osnovnih bankarskih usluga za građane, potrošačima je omogućeno besplatno podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke, neovisno o tome jesu li njezini klijenti.

Međutim, dok se čeka dogovor oko memoranduma o uspostavi nacionalne bankomatske mreže, čija se puna funkcionalnost očekuje početkom 2027. godine, potrošačima su trenutno osigurana dva besplatna podizanja novca mjesečno na bankomatima drugih banaka.

Stajališta banaka oko upravljanja bankomatskom infrastrukturom razlikuju se, što i ne čudi s obzirom na to da najveće banke imaju i najveće troškove održavanja tih mreža — od informatičkih prilagodbi do opskrbe bankomata gotovinom. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, krajem prvog kvartala ove godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 3999 bankomata. U odnosu na početak godine, to je povećanje od tristotinjak uređaja, što se tradicionalno povezuje s približavanjem turističke sezone.

Unatoč sezonalnim oscilacijama, broj bankomata, kao i poslovnica, osjetno je manji nego prije nekoliko godina, što je posljedica smanjene potražnje za gotovinom i sve šire primjene digitalnih bankarskih usluga. Usporedbe radi, u odnosu na kraj prvog kvartala 2024. godine, broj bankomata pao je za gotovo 500, odnosno oko 10 posto, dok je u posljednje četiri godine ukupna mreža smanjena za više od 700 uređaja, što čini pad od 15-ak posto.

Sličan trend bilježi i broj poslovnica. Danas sve banke u Hrvatskoj zajedno imaju 782 poslovnice, dok ih je prije četiri godine bilo 894. Broj zaposlenih u bankarskom sektoru također je u padu, te ih je trenutno nešto više od 18 tisuća.

Ipak, Hrvatska se i dalje, prema podacima HUB-ove analize, nalazi među zemljama Europske unije s najgušćom mrežom bankomata. Na 100 tisuća odraslih stanovnika više bankomata imaju samo Austrija i Portugal, a na vrhu ljestvice su i druge turistički orijentirane zemlje poput Italije i Španjolske. Turizam je, dakako, jedan od glavnih razloga zašto se smanjenje mreže bankomata kod nas odvija sporije nego u drugim članicama EU-a.

To potvrđuju i podaci o regionalnoj raspoređenosti bankomata. Najveći broj uređaja, očekivano, bilježi Grad Zagreb s 745 bankomata, što čini 18 posto ukupne nacionalne mreže. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 570 i Primorsko-goranska županija s 364 bankomata. Jadranske županije zajedno broje oko polovicu svih bankomata u zemlji, a u ljetnim mjesecima taj udio dodatno raste.

Za razliku od Hrvatske, neke od najrazvijenijih europskih država poput Švedske, Irske, Nizozemske i Danske nalaze se na samom dnu ljestvice gustoće bankomatske mreže, što jasno odražava napredniji stupanj digitalizacije i smanjenu upotrebu gotovine u svakodnevnom poslovanju i potrošnji.

zip.com.hr 31.05.2025.