Obvezni vojni rok vraća se nakon gotovo 20 godina?

Gotovo dvadeset godina nakon ukidanja, Hrvatska ponovno uvodi obvezni vojni rok.

Ministarstvo obrane predstavilo je prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se uvelo tzv. temeljno vojno osposobljavanje. Prije nego što izmjene stupe na snagu, slijedi javna rasprava i potom slanje prijedloga u saborsku proceduru. Tek kad novi zakon bude službeno usvojen, počinju slanja poziva mladima.

Lokacije, uvjeti i plaća

Planirano je da se osposobljavanje odvija u Kninu, Slunju i Požegi, a prve pozive trebali bi dobiti mladići koji navrše 19 godina u godini donošenja zakona. Isto pravilo vrijedit će i u narednim godinama. Studenti imaju pravo na odgodu, a svi ročnici bit će za vrijeme osposobljavanja plaćeni 1.100 eura neto mjesečno. Dva mjeseca službe evidentiraju se i kao radni staž.

Razlozi za povratak vojnog roka, kako je objašnjeno u prezentaciji Ministarstva, leže u promijenjenim globalnim okolnostima: nesigurnosti, klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama i drugim kriznim situacijama. Cilj je razviti osnovne vojne i krizne vještine te ojačati pričuvni i profesionalni sastav.

Tko sve mora, a tko može dragovoljno

Svi sposobni hrvatski državljani s navršenih 18 godina ulaze u vojnu evidenciju. Vojna obveza uključuje novačenje, osnovnu obuku, mogućnost civilne službe te služenje u pričuvnom sastavu. Žene nisu obveznice, ali mogu dragovoljno pristupiti obuci, što je i uvjet za ulazak u profesionalnu vojnu službu. Osobe koje imaju prigovor savjesti služit će civilnu službu.

Prije vojne obuke slijedi liječnički pregled. Osobe koje ne zadovolje zdravstvene uvjete neće biti pozivane. Sam vojni rok traje dva mjeseca i godišnje bi ga moglo proći do 4.000 osoba.

Prava ročnika i pogodnosti

Zaposleni ročnici ne mogu dobiti otkaz zbog odlaska na službu, a za vrijeme obuke imaju pravo na plaćeni prijevoz, prehranu, dopust i zadržavanje radnih prava. Po završetku službe, nezaposleni ročnici imaju prednost pri zapošljavanju u javnim tijelima.

Studenti mogu tražiti odgodu temeljem potvrde o upisu, a maksimalna odgoda moguća je do sredine kalendarske godine u kojoj osoba navršava 29 godina.

Civilna služba: tko, kako i koliko

Mladići koji zbog vjerskih ili moralnih razloga ne žele služiti vojni rok mogu zatražiti civilnu službu. Zahtjev se podnosi tijelu civilne zaštite, koje u roku od 30 dana odlučuje o prihvaćanju. Protiv odluke nije moguća žalba, ali se može podnijeti tužba Visokom upravnom sudu.

Civilna služba traje tri mjeseca u civilnoj zaštiti ili četiri mjeseca ako se provodi u lokalnoj samoupravi. Naknadu određuje ministar unutarnjih poslova, a svim kandidatima osigurani su smještaj, prehrana i troškovi prijevoza. Pravo na izvanredni dopust (brak, rođenje djeteta, smrt člana obitelji) također je zajamčeno.

Kako izgleda svakodnevica u vojnoj službi

Dnevni raspored vojnog roka detaljno je definiran. Buđenje u 6:00, zatim slijedi priprema prostora, jutarnje vježbe i doručak. Obuka započinje u 8:30 i traje do ručka oko 13 sati. Nakon ručka slijedi popodnevna obuka, večera je u 18 sati, a slobodno vrijeme traje do 22 sata, kada je počinak.

Vikendom su planirani sportski turniri, kulturni izleti i svečana prisega. Obuka obuhvaća rukovanje oružjem, taktičko kretanje, vojnu komunikaciju, fizičku pripremu i vježbe preživljavanja.

Izuzeci i mogućnosti odgode

Neki mladići neće biti upućeni na vojni rok: oni pravomoćno osuđeni, osobe pod mjerama liječenja, osobe u tijeku kaznenog postupka, kao i oni koji su već odradili vojnu službu u drugoj zemlji ako imaju dvojno državljanstvo.

Od obveze su izuzeti i kadeti, policijski školarci, zaređeni svećenici i redovnici, kao i osobe koje pripadaju vjerskim zajednicama s posebnim statusom. Sportaši i oni koji su jedini uzdržavatelji kućanstva mogu dobiti odgodu do godinu dana, dok osobe koje sklapaju brak ili očekuju dijete imaju pravo na odgodu do tri mjeseca.

Prezentacije kojima je predstavljen plan vojnog roka možete pronaći OVDJE!

zip.com.hr/morh.hr 05.06.2025.