Kućanski poslovi i briga za obitelj tradicionalno se smatraju obvezom žena, a čak 44% Europljana i danas drži kako je to najvažnija uloga žene. Zbog ovakvih stavova, žene su još uvijek slabije zastupljene na tržištu rada, a ujedno im to predstavlja prepreku u napredovanju na radnom mjestu te u izgradnji karijere.
Tema usklađivanja privatnog i poslovnog života prepoznata je u EU politikama kao izuzetno važna pa je povodom toga donesena Direktiva kojom se pokušava regulirati ovo područje. Iz tog razloga, vjerujemo kako je važno i u Hrvatskoj raditi na promjeni rodnih stereotipa koji i dalje žene označavaju prvenstveno kao kućanice, a tek nakon toga sve ostalo. Kako bi se počelo raditi na tome, udruga B.a.B.e. već godinama aktivno provodi razne aktivnosti, a nedavno se uključila i u Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u području usklađivanja privatnog i poslovnog života.
Žene s gotovo 32% prednjače u smjenskom radu, a čak 27% žena zbog obiteljskih obaveza propušta napredovanje.
-Od osobitog interesa nam je položaj žena na tržištu rada, njihov društveni status i rodne uloge u obitelji, koje su obilježene posebnošću hrvatskog društva koje je, premda integrirano u politički i ekonomski okvir Europske unije, suočeno s inflacijom i globalnim ekonomskim rizicima, sa značajnim demografskim promjenama zbog iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja te zaposlenošću s karakteristikama rasta tijekom turističke sezone-ističe Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e.
Podaci koji su dostupni potvrđuju tezu kako je jedna od najvećih prepreka većoj zaposlenosti žena i napredovanju u karijeri nedovoljna usklađenost obiteljskih i poslovnih obaveza. Zbog toga je na hrvatskom tržištu rada 2022. gotovo jedna trećina žena (29,8%) i jedna petina muškaraca (20,8%) u dobi od 20 do 64 godine bila neaktivna. Valja istaknuti i kako žene teže dolaze do najviših pozicija, a jedan od uzroka tomu su i kućanske i obiteljske obveze koje one većim dijelom preuzimaju na sebe i zbog kojih im nedostaje vremena posvetiti se profesionalnom usavršavanju ili čak neformalnim druženjima.
Iako većina zna, ali ne vrednuje dovoljno kućanske poslove te brigu za obitelj, odnosno poslove poput kuhanja, pranja, čišćenja ili pak kupanja, presvlačenja i hranjenja djece te brige o starijim članovima, kognitivno-emotivni rad prolazi nezamijećeno i on se tek odnedavno uzima u razmatranja, stoga o toj temi ne postoji mnogo provedenih istraživanja. O ovoj temi počelo se sve više govoriti, a posebno u vrijeme COVID-a pa s time i u Hrvatskoj bilježimo prva istraživanja koja uključuju i KEUK(Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom). Jedno takvo istraživanje je i “Ispitivanje javnog mnijenja i potreba roditelja maloljetne djece”, koje je u sklopu projekta “Utjecaji javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Republike Hrvatske – Prostori promjene” provedeno od strane udruge B.a.B.e. i njihovih partnera od 2020. do 2023. Ovim se istraživanjem emotivni i kognitivni rad definira kao “upravljanje emocijama i odnosima, resursima i vremenom unutar kućanstva, u odnosu s rodbinom i širom zajednicom i u odnosu prema drugim institucijama s ciljem ostvarivanja dobrobiti članova kućanstva”.
Preliminarni rezultati istraživanja na uzorku od 3.600 roditelja koji žive s djecom pokazali su kako su za komunikaciju s obrazovnim ustanovama, pračenje školskog uspjeha djece te općenito brigu za djecu zadužene većinom žene. Osim toga, one planiraju i pripremaju obroke te popis za trgovinu. Podjela poslova između žena i muškaraća najviše se primjećuje kod plaćanja računa i smirivanja sukoba u obitelju gdje se ponovno može vidjeti tradicionalan pogled na obiteljske uloge gdje se prvenstveno oca gleda kao autoritet i osobu zaduženu za financije.
Interesantna činjenica je kako muškarci češće iznose tvrdnje da je KEUK podjednako dijeljen među partnerima, dok žene navode da su one te koje planiraju.
-Obveze brige za djecu, ali i starije članove kućanstva kao i drugi, neplaćeni kućanski poslovi još uvijek se smatraju zaduženjima žena i time predstavljaju ozbiljnu prepreku za njihovo puno sudjelovanje na tržištu rada, čime žene propuštaju mogućnost materijalne neovisnosti, a dugoročno se otvara i pitanje visine mirovine i mirne starosti-kaže Tamara Štark iz udruge B.a.B.e. te napominje kako će se tijekom 2024. provesti kampanja osvještavanja javnosti te će se organizirati rasprave s predstavnicima poslodavaca, sindikata i donositeljima odluka kako bi se prepoznao problem te kako bi se ljude upoznalo s provjereno učinkovitim rješenjima i s krajnjim ciljem zagovaranja za donošenje sveobuhvatne javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog života te napravio okvir za buduća znanstvena istraživanja relevantna za napredak u ovom području.
Sve ovo ukazuje da je i dalje potrebno intenzivno raditi na rješavanju ovog problema.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.