Izbor novog pape: tradicija, politika i duhovnost unutar Vatikana

Papa Franjo preminuo je 21. travnja 2025. u 89. godini života, nakon što je 12 godina predvodio Katoličku crkvu.

Njegova smrt otvorila je put tradicionalnom, stoljećima starom postupku izbora novog papinskog vođe.

U Katoličkoj crkvi papa se smatra duhovnim nasljednikom svetog Petra, koji je bio jedan od najbližih učenika Isusa Krista. Vjernici ga vide kao zemaljsku poveznicu s Kristom i osobu s najvišim autoritetom u crkvenoj hijerarhiji.

Premda mnogi katolici vjeru i praksu temelje na Svetom pismu, papa ima značajnu ulogu u oblikovanju crkvenog nauka.

Za razliku od katolika, ostale kršćanske grane poput pravoslavnih i protestantskih zajednica ne priznaju papinski primat.

Vatikan, najmanja samostalna država na svijetu, smještena u središtu Rima, dom je poglavara Katoličke crkve. Papa ne prima plaću, ali svi njegovi životni i radni troškovi pokriveni su iz crkvenog budžeta, piše Index.

Iako su sprovodi papa kroz povijest bili svečani i složeni, Franjo je želio jednostavnost.

Umjesto trostrukog lijesa (čempres, olovo i hrast), odlučio se za običan drveni kovčeg obložen cinkom. Također je odbacio praksu izlaganja tijela na uzvišenoj platformi unutar Bazilike svetog Petra, dopuštajući vjernicima da mu odaju počast bez raskošne postavke.

Po prvi puta nakon više od sto godina, jedan papa neće biti sahranjen unutar Vatikana. Franjo će počivati u rimskoj bazilici Santa Maria Maggiore, jednoj od četiri glavne crkve koje imaju poseban status unutar Katoličke crkve.

Kako se bira novi papa?

Izbor novog poglavara Katoličke crkve u rukama je Kardinalskog zbora – tijela koje čine muškarci, većinom biskupi, imenovani od prethodnih papa. Od 252 kardinala, njih 138 ima pravo glasa (mlađi od 80 godina). Iako stariji ne glasaju, mogu sudjelovati u savjetovanjima.

Kada papa premine ili se povuče, kao što je to učinio Benedikt XVI. 2013. godine, kardinali se okupljaju u Vatikanu na niz sastanaka, a potom slijedi konklava – tajni izbor koji se održava unutar Sikstinske kapele.

Glasovanje traje dok jedan kandidat ne osvoji kvalificiranu većinu. Tijekom procesa, spaljivanje listića daje javnosti znak – crni dim znači da još nema odluke, a bijeli dim označava da je novi papa izabran.

Nakon što bijeli dim obavijesti svijet o izboru, novi papa se obično pojavi na balkonu bazilike svetog Petra, a najstariji kardinal koji sudjeluje u konklavi objavljuje poznate riječi: Habemus Papam – imamo papu. Zatim se otkriva novo papinsko ime, koje ne mora biti isto kao rođeno. Na primjer, Jorge Mario Bergoglio uzeo je ime Franjo u čast svetog Franje Asiškog.

Iako je teoretski moguće da papa postane bilo koji kršteni rimokatolik, u stvarnosti kardinali gotovo uvijek biraju jednoga iz svojih redova.

Kad je 2013. Jorge Mario Bergoglio postao papa Franjo, ušao je u povijest kao prvi papa iz Latinske Amerike – regije koja obuhvaća oko 28 % svjetskih katolika. No, povijesno gledano, većina papa dolazila je iz Europe, posebice Italije. Od dosadašnjih 266 papa, čak 217 ih je bilo talijanskog podrijetla.

zip.com.hr/index.hr 22.04.2025.