Hrvatska narodna banka uvodi nove mjere za stabilizaciju kreditnog tržišta

Hrvatska narodna banka (HNB) donosi nove makrobonitetne mjere kako bi zaštitila financijsku stabilnost i spriječila prekomjerno zaduživanje kućanstava.

Mjerama, koje će stupiti na snagu 1. travnja 2025., cilj je smanjiti rizik od negativnih posljedica koje bi mogla donijeti prebrza i neodgovorna kreditna aktivnost.

Uvođenjem ovih mjera, HNB želi ublažiti prekomjerno zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te smanjiti inflacijske pritiske koji proizlaze iz povećane potrošnje. Naime, u trenutnim makroekonomskim uvjetima, gdje rastu potrošnja i kreditna aktivnost, ove mjere djeluju kao zaštita od mogućih financijskih šokova koji bi mogli ugroziti stabilnost cijelog financijskog sustava.

Nova pravila postavljaju ograničenja na iznos zaduživanja i ročnost kredita, a odnose se na sljedeće ključne aspekte:

-Omjer otplate duga i dohotka (DSTI) – za stambene kredite ovaj omjer ne smije biti veći od 45%, dok za nestambene kredite iznosi maksimalnih 40%
-Omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV) – za stambene kredite LTV omjer ne smije prelaziti 90%.

Ročnost kredita – stambeni krediti bit će ograničeni na maksimalno 30 godina, dok će nestambeni krediti imati maksimalnu ročnost od 10 godina.

Ova ograničenja ciljaju smanjiti prekomjerno zaduživanje i osigurati da kućanstva ne preopterećuju svoje budžete s neodrživim dugovima.

Unatoč novim pravilima, banke će imati mogućnost donijeti iznimke u određenim slučajevima. Na primjer, banke mogu odobriti do 20% iznosa stambenih kredita i 10% iznosa drugih kredita mimo tih granica, ovisno o detaljnijoj procjeni kreditne sposobnosti potrošača. Ove iznimke posebno će biti dopuštene u slučajevima kada potrošači rješavaju svoje stambene potrebe, poput kupnje prvog stana ili prilagodbe stana obiteljskim uvjetima.

Fleksibilnost u primjeni tih iznimki omogućava bankama da, unatoč općim ograničenjima, pružaju pomoć korisnicima koji se nalaze u specifičnim životnim situacijama.

Mjere su usmjerene na smanjenje rizika koji proizlaze iz bržeg rasta potrošnje i povećane kreditne aktivnosti. Od početka 2023. godine, stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita drastično je porasla, dosegnuvši 15,9% krajem 2024. godine. Istovremeno, brzina otplate tih kredita počela je opadati, a udio kredita koji nisu uredno otplaćeni povećao se na 4%. Ako se trendovi nastave, moglo bi doći do daljnjih problema u naplati, osobito uz očekivano usporavanje rasta dohodaka.

Slični problemi očituju se i u sektoru stambenih kredita, koji su u posljednje četiri godine rasli prosječnom stopom od 10% godišnje. Uz rastuće kamatne stope i cijene nekretnina, mnogi potrošači uzimaju sve veće kredite, čime se povećava njihov financijski teret. U prosjeku, otplate stambenih kredita sada čine 41% dohotka kućanstava, a prosječna ročnost kredita produljila se na 24 godine.

HNB-ove mjere osmišljene su kako bi se smanjio rizik od prekomjernog zaduživanja, čime bi kućanstvima ostalo dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe, ali i kako bi se spriječilo stvaranje većih financijskih neravnoteža. Također, one će doprinositi smanjenju inflacijskih pritisaka jer će smanjiti kreditno financiranu potrošnju.

Za sve zainteresirane, HNB je otvorio savjetovanje s javnošću, gdje se građani mogu informirati o detaljima novih mjera i podijeliti svoje mišljenje.

Ove preventivne mjere neće samo zaštititi kućanstva, nego i osigurati stabilnost hrvatskog financijskog sustava u godinama koje dolaze.

zip.com.hr/hnb.hr 23.01.2025.