Govor Huma na Sutli bio je tema književnog susreta u Istri

U nedjelju 26. svibnja u središnjoj Istri, na izvoru žive vode Badavca kraj sela Rapavel, u općini Višnjan, održan je književni susret “Treptaj raspojasane obasjanosti”.

Izvor Badavca opisan je u Istarskom razvodu kao mjesto razgraničenja tadašnjih komuna. Tom prilikom sudionici razvoda na kamenu su urezali križ, koji je vidljiv i danas. Na području oko izvora postavljeni su rustikalni kameni spomenici na kojima su uklesane neke upečatljive misli zapisane prije 700 godina, kao, na primjer: “I ZATO JE PRAVICA VAPILA DA SE KRIVICA POTARE”. Dvanaest ovećih komada kamenja s imenima svih obližnjih “komuna” poredano je oko središnjeg koji simbolizira stol na kome je upisano: “I TU SE VSI KOMUNI SJEDINIŠE S MIROM”.

Na ovogodišnjoj 29. književnoj manifestaciji nastupili su književnici iz Pule, Labina, Poreča i Zagreba, a poseban gost bio je predsjednik Krapinsko-zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Božidar Brezinščak Bagola, pjesnik, pisac i prevoditelj. Bagola je okupljenim Istranima i gostima predstavio Hum na Sutli kao općinu koja je u gospodarskom pogledu jedna od najjačih u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja se u povijesno-kulturnom pogledu može pohvaliti hrvatskim velikanima (Ivan Krizmanić, kajkavski pjesnik i prevoditelj, Rikard Jorgovanić, omiljen pjesnik i feljtonist u doba Augusta Šenoe, Viktor Kovačić, arhitekt kojeg mnogi zovu ocem hrvatske moderne arhitekture, Ljudevit Jurak, osnivač hrvatske patologije, Adalbert Rebić, biblicist i prevoditelj), ali i općinu koja je s pravom ponosna na svoj humski govor, jedan od najarhaičnijih govora kajkavskog narječja. Istraživali su ga slovenska dijalektologinja i akademkinja Zinka Zorko iz Maribora i hrvatski dijalektolozi Mijo Lončarić i Anita Celinić s Instituta za hrvatski jezik. Riječ je o govoru koji ima samo jedan naglasak u riječima, ima osam specifičnih vokala i čitav niz specifičnih izgovora.

Ministarstvo kulture uvrstilo je humski govor 2007. na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Bagola je 2008. napisao prvu pjesmu na humskom govoru pod naslovom “Humčanka”, a 2013. objavio je knjigu “Humske popeifke” iz koje je pročitao nekoliko uglazbljenih pjesama, a to su Humčanka, Fanika, Rauže, Štamperli krampamperli, Svekli raj.

zip.com.hr 28.05.2024.