Devetu sjednicu Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, koja se danas održava u Krapini, istaknula su brojna pitanja vijećnika upućena županu Željku Kolaru i županijskoj upravi.
Na sjednici sudjeluje 31 vijećnik, a nakon jednoglasnog prihvaćanja dnevnog reda uslijedio je aktualni sat, tijekom kojeg se raspravlja o projektima, ulaganjima i temama važnima za stanovnike Krapinsko-zagorske županije.
Vijećnik Dražen Čvek (HSS) na sjednici Županijske skupštine otvorio je pitanje sigurnosti u prometu i provedbe izmjena Zakona o lovstvu, koji je stupio na snagu 14. studenoga.

-Između ostalog, isti donosi ozbiljne promjene u dijelu odgovornosti i financiranja nastale štete u slučaju naleta vozila na divljač. Uvodi se načelo dokazane krivnje i uzročna veza, tako da se prema odredbama zakona u svakom pojedinom slučaju gleda što je stvarno moglo utjecati na to da nesreća nastane – pojasnio je Čvek.
Posebno je upozorio na ono što smatra najvećom zamkom za vozače. Naime, više nije dovoljno promatrati samo jesu li vozači formalno prekoračili brzinu navedenu prometnim znakom, već se uzimaju u obzir i stvarni uvjeti na cesti, poput noći, sumraka, magle i kiše. Dodao je kako će lovačko društvo odgovarati za nastalu štetu isključivo ako se utvrdi da je divljač izletjela na cestu zbog provođenja skupnog lova.
Pritom je naglasio kako osnovna polica osiguranja od automobilske odgovornosti ne pokriva štetu nastalu naletom na divljač, zbog čega je jedino rješenje za vozače ugovaranje dodatne police osiguranja koja konkretno obuhvaća takvu vrstu štete.
– Uputio bih javni apel svim nadležnim javnim institucijama i tvrtkama, prije svega Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne samouprave i drugima, da u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti provode mjere čišćenja i uklanjanja nepotrebnog raslinja koje smanjuje vidljivost i preglednost. Isto tako, potrebna je provedba suvremenih mjera zaštite kao što su zvučna i svjetlosna plašila, elektronični detektori divljači, postavljanje prometnih ograda, prepreka i slično – poručio je.
Pritom je istaknuo kako su u posljednje vrijeme vidljivi i pozitivni pomaci na tom području. Kao primjer naveo je dionicu nove spojne ceste Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina na kojoj je uređena široka i pregledna zona s obje strane ceste kako bi se vozačima omogućila bolja preglednost tijekom vožnje.
-Da li navedeni Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu mijenja nadležnosti i obaveze Krapinsko-zagorske županije.
Na pitanje vijećnika Dražena Čveka o izmjenama Zakona o lovstvu, odgovorio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je istaknuo kako je riječ o novom zakonskom rješenju koje još nije moguće u potpunosti sagledati. Podsjetio je da se Županija uključila u javno savjetovanje sa svojim pitanjima i nedoumicama.

– Činjenica jest da je stari zakon bio doslovce poguban za lovačka društva. Neka lovačka društva bila su dovedena pred gašenje zbog toga što je gotovo sva odgovornost bila na njihovoj strani. To nije bilo održivo rješenje. Je li ovo drugo rješenje otišlo u drugu krajnost, meni je u ovom trenutku teško reći jer još nismo uspjeli dovoljno precizno sagledati sam zakon – kazao je župan.
Govoreći o mjerama koje Krapinsko-zagorska županija već poduzima radi smanjenja broja naleta vozila na divljač, Kolar je istaknuo kako se na županijskim cestama već dulje vrijeme radi na proširivanju preglednih zona uz prometnice.
Osvrnuo se i na suradnju s lovačkim društvima, podsjetivši kako su im koncesije za lovišta dodijeljene na razdoblje od deset godina, prema ranijim uvjetima.
-Na sastanku sa svim predsjednicima lovačkih društava govorili smo o zapuštenom zemljištu, koje je jedan od ključnih elemenata zbog kojih divljač sve više i bliže dolazi kućama i cestama. Povećao se i broj divljači, pogotovo srna i svinja, pa smo u pojedinim slučajevima dopustili dodatni odstrel, kako je Ministarstvo odobrilo i u svinjskim klubovima u Slavoniji – pojasnio je Kolar.
Župan smatra kako je novim zakonom odgovornost sada raspoređena između više sudionika.
– Sada je podijeljena odgovornost i prema nadležnosti upravljanja cestama, prema samim vozačima i lovačkim društvima. Kada biste me na prvu pitali, rekao bih da je to poštenije nego ono kada je sve bilo prebačeno na lovačka društva. Je li napravljena dobra ravnoteža između toga, ne bih se još usudio komentirati jer će to pokazati vrijeme i praksa. Ono što smo mi gledali i što smo radili otkako sam ja župan, jest da nismo zadržavali novac od koncesija za lovačka društva. Taj smo novac preko zajednice ponovno vraćali lovcima, za potrebe lovišta. To je tako funkcioniralo i time smo bili zadovoljni – rekao je te najavio da će Županija i ubuduće nastojati sredstva prikupljena od koncesija vraćati lovačkim društvima, no upozorio je kako će se, s obzirom na izmjene zakonskog okvira, morati pronaći drukčiji način njihova reguliranja.
Zaključno se osvrnuo na apel vijećnika Čveka, podržavši potrebu da svi koji upravljaju prometnicama poduzmu mjere za povećanje sigurnosti.
-Kolega Čvek, primite na znanje da smo o tome razgovarali i da apeliramo na sve koji upravljaju prometnicama, bilo u Zagorju, bilo drugdje, da učine sve što je moguće. Ovo ostalo je u nadležnosti zakona i tek ćemo vidjeti što će se događati – zaključio je Kolar.
Županijski vijećnik Vladimir Pleško (HDZ) upozorio je na sve veći broj zahtjeva i sve sporije rješavanje predmeta u nadležnom županijskom upravnom odjelu.

Podsjetio je kako je taj odjel prije nekoliko godina bio poznat po susretljivosti, poduzetnosti i brzom rješavanju zahtjeva građana i investitora, no smatra da se situacija u međuvremenu promijenila.
– Sve je veći broj zahtjeva za građevinske dozvole i sve se duže čeka na njihovo izdavanje. Povećava se i broj zahtjeva za uporabne dozvole, a produžilo se i vrijeme čekanja na tehničke preglede, koji se često ne mogu obaviti zbog nedostatka kadra – upozorio je Pleško.
Zatražio je konkretne podatke o broju zaprimljenih zahtjeva tijekom 2026. godine, prosječnom vremenu čekanja na izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te broju zaposlenih koji rade na tim poslovima. Zanimalo ga je i kako se ti pokazatelji uspoređuju s prethodnim godinama.
Naglasio je kako sporije izdavanje dozvola može usporiti investicije, razvoj i gradnju, a time dugoročno utjecati i na prihode Županije. Upitao je je li do problema došlo i zbog promjena u vodstvu nadležnog odjela te upozorio na potrebu pronalaska rješenja, uključujući mogućnost povećanja plaća za deficitarna radna mjesta.
Odgovarajući na pitanje, župan Željko Kolar potvrdio je da su rokovi za izdavanje dozvola danas znatno dulji nego prije godinu, dvije ili tri. Kao glavni razlog naveo je nedostatak zaposlenika, velik broj zahtjeva i promjene zakonske regulative.
– Prije godinu do godinu i pol dana imali smo 23 zaposlenika, a danas radimo sa 16. Ljudi na tržištu rada jednostavno nema. Konstantno raspisujemo natječaje, ali se na njih uglavnom nitko ne javlja i zbog toga je pritisak na postojeće zaposlenike ogroman – rekao je Kolar.
Objasnio je kako se istodobno provodi velik investicijski ciklus, posebno na području Zagreba, ali i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Pritom nije riječ samo o izdavanju lokacijskih i građevinskih dozvola, već i o pripremi uporabnih dozvola i provedbi tehničkih pregleda.
Kao primjer opterećenja naveo je projekte izgradnje dječjih vrtića, ali i ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
– Naši su načelnici i gradonačelnici bili u velikom investicijskom ciklusu izgradnje dječjih vrtića. Za naše škole morali smo izdati 19 građevinskih dozvola za dogradnje i devet sportskih dvorana – pojasnio je.
Promjene zakona dodatno usporile izdavanje dozvola
Kao jedan od velikih problema Kolar je izdvojio i izmjene Zakona o gradnji koje su stupile na snagu početkom ove godine. Zbog njih je, kaže, došlo do promjena u sustavu i obrascima, a tijekom prva dva mjeseca sustav praktički nije funkcionirao.
Dodatno opterećenje stvorio je velik broj zahtjeva zaprimljenih u prosincu prošle godine. Prema Kolarovim riječima, zaprimljeno je više od 500 zahtjeva, od kojih je velik dio bio nepotpun, no svi predmeti koji su zaprimljeni prema starom zakonu morali su se rješavati prema tada važećim propisima.
– Svaki taj predmet referent mora uzeti u ruke, pregledati ga, napisati zaključak i pratiti njegovu obradu. A kada se promijenio zakon, mijenjali su se i obrasci. Prva dva mjeseca sustav praktički nije radio. Kada danas rješavate predmet iz 2025. godine, morate u sustavu mijenjati članke zakona i prilagođavati ih propisima koji su tada vrijedili – objasnio je župan.
Koliko je postupak usporen, ilustrirao je primjerom jednog od iskusnijih djelatnika koji je došao raditi u subotu, uvjeren da će uspjeti pripremiti devet dozvola, no zbog brojnih promjena uspio je završiti samo tri.
Od siječnja stižu dvije nove zaposlenice
Kolar je istaknuo kako Županija pokušava riješiti problem zapošljavanjem novih djelatnika. Od 1. siječnja trebale bi početi raditi dvije nove zaposlenice koje već imaju iskustva u poslovima izdavanja građevinskih dozvola.
Uz to, jedna djelatnica vratila se s porodiljnog dopusta, ali trenutačno radi na pola radnog vremena, dok se i dio iskusnijih zaposlenika zbog zdravstvenih razloga vratio na skraćeno radno vrijeme.
U odjelu rade i dvije mlađe službenice koje se još uvode u posao i stječu potrebno iskustvo uz pomoć mentora.
Župan je priznao da su postojeći zaposlenici pod velikim opterećenjem te da dio njih odrađuje velik broj prekovremenih sati.
– Imamo kolegicu koja je prošlog tjedna imala 230 prekovremenih sati. Dogovorili smo da ljudi rade od sedam do četiri, a neki dolaze i ranije kako bi uspjeli obaviti što više posla. Svjesni smo da više nismo toliko brzi i ekspeditivni kao što smo bili, ali radimo maksimalno koliko možemo u ovim okolnostima – rekao je Kolar.
Dodao je da Županija kontinuirano raspisuje natječaje, a kao primjer problema s pronalaskom stručnog kadra naveo je Zavod za prostorno uređenje, koji je čak osam puta raspisivao natječaj za arhitekta. Tek su u devetom pokušaju uspjeli pronaći kandidata iz Zagreba koji je prihvatio posao.
Kada bi se čekanje na dozvole trebalo normalizirati?
Unatoč problemima, Kolar je izrazio očekivanje da bi se situacija mogla postupno popraviti nakon zapošljavanja novih djelatnica i smanjenja broja predmeta koji se moraju rješavati prema starim propisima.
– Ako uspijemo zaposliti još dvoje ljudi, ako se sustav uhodava i ako polako počnemo rješavati predmete koje smo dobili po starom zakonu, vjerujem da bismo negdje do polovice sljedeće godine mogli stabilizirati stanje i vratiti se na razinu na koju su ljudi kod nas navikli – najavio je.
Dodao je kako je napravljena i analiza vremena čekanja te da je, unatoč trenutačnim poteškoćama, županijski upravni odjel i dalje među trećinom najbržih u Hrvatskoj kada je riječ o izdavanju dozvola.
Na kraju je ponovno pozvao zainteresirane stručnjake da se jave na natječaje i pridruže županijskom timu, istaknuvši kako je natječaj za zapošljavanje praktički stalno otvoren.
Dario Cvrtila(HDZ) postavio je pitanje vezano uz stanje županijskih cesta.

-Kroz ovo ljetno razdoblje bili smo svjedoci suša koje su oštetile lokalne i županijske ceste. Interesira me kakvo je stanje na cestama, da li su krenule sanacije oštećenja i što nas čeka u idućoj godini s obzirom da možemo kroz zimu očekivati klizišta. Isto tako, zanima me da li će biti dovoljno sredstava da se to sanira – upitao je Cvrtila.
Župan KZŽ, Željko Kolar rekao je kako su na zadnjem upravnom vijeću morali promijeniti plan jer su u obzir morali uzeti tri ceste na kojima su se otvorila klizišta.
-Na tim dionicama je onemogućen promet, stoga smo morali hitno intervenirati. Imamo program za sanaciju koji će sa Hrvatskim vodama ići dalje. Mi pripremamo i kreditnu liniju koja je odobrena na Upravnom vijeću te smo sa HBOR-om krenuli u pregovore oko uvjeta – rekao je dodavši kako su se nakon 2023. godine povećali prihodi ŽUC-a, stoga si, govori, sada mogu dopustiti veći zahvat.
Jedan dio će, kaže, ići za sanaciju klizišta uz stambene objekte te prema najfrekventnijim cestama.
Ravnatelj ŽUC-a KZŽ, Stjepan Sirovec rekao je kako se tijekom jeseni bilježi sve već broj oštećenja na cestama.

-Obično nam je voda glavni problem u oštećenju i otvaranju klizišta, no sada je situacija obrnuta jer imamo dugotrajno sušno razdoblje. Naime, kada imamo velik nedostatak vlage u tlu u kombinaciji sa visokim temperaturama brže nastaju oštećenja i zbog toga nastaju pukotine, nakon toga ulegnuća i potom se pojavljuje klizište – rekao je istaknuvši kako se na cestama bilježi velik broj oštećenja.
Tijekom ljeta i jeseni poduzimali su dvije različite mjere sanacije gdje su posebnom smolom zalijevaju mikropukotine, a tamo gdje je veća pukotina radili su zamjenu gornje kolničke konstrukcije.
-Na tim lokacijama pratimo i provodimo monitoring da vidimo kako se dalje ponaša, a ovisno o tome krećemo u izradu projektne dokumentacije kako bismo mogli sanirati te lokacije. Sada smo u kratkom vremenu imali tri lokacije koje se nisu mogle sanirati privremenim rješenjima, nego smo krenuli u izradu projektne dokumentacije – rekao je dodavši kako je za očekivati da će se tijekom zime pojaviti još neke lokacije prema čemu će se onda intervenirati.
Vijećnica Marija Jagečić (SDP) osvrnula se na odluku o pravima iz programa socijalne skrbi, koju je pohvalila, istaknuvši pritom važnost mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva.

– Bez obzira na to što je danas točka dnevnog reda, mislim da trebamo upravo sada pričati o tome. Radi se o odluci o pravima iz programa socijalne skrbi i bitno je da, dok su naši predstavnici medija ovdje, prenesu informacije što širem broju ljudi. Ljudi trebaju biti upoznati sa svojim pravima. Željela bih pohvaliti sve upravne odjele koji su sudjelovali u tome. Ovo nisu samo nekakve puke brojke u proračunu, ovo su životi ljudi i svakodnevna borba s kojom se ti ljudi suočavaju – poručila je.
U nastavku je izdvojila nekoliko mjera iz programa za koje smatra da zaslužuju posebnu pozornost.
– Krenula bih od medicinski potpomognute oplodnje, gdje će se pomoći svim obiteljima koje vode višegodišnju borbu, koje čekaju rezultate, gdje je mnogo suza, mnogo razočaranja, ali nakon svega toga dolazi i sreća kada rezultat bude pozitivan. Tu je i posvojenje jer svi znamo koliko je djece u sustavu za posvojenje, a koja nikada nisu uspjela pronaći svoje obitelji – kazala je.
Posebno se osvrnula i na mlade koji izlaze iz sustava socijalne skrbi i započinju samostalan život. Naglasila je kako je upravo u tom razdoblju važno osigurati im podršku i pokazati da nisu prepušteni sami sebi.
– Željela bih još istaknuti jednu mjeru, a to su upravo obitelji s djecom s teškoćama u razvoju jer je bitno da svima njima pokažemo da nisu sami. Iako je to za nas samo točka dnevnog reda, za njih je to svakodnevna borba. I u mojoj obitelji, nažalost, imamo dijete s teškoćama u razvoju i znam koliko je to odricanja, koliko je to borbe i koliko brige stoji iza svega. Pitate se hoćete li sutra imati novca da osigurate sve što je potrebno kako bi vaše dijete moglo napredovati – emotivno je istaknula Jagečić.
Upravo zbog toga pozvala je sve prisutne da se uključe u širenje informacija o dostupnim mjerama kako bi one došle do što većeg broja obitelji i pojedinaca kojima je pomoć potrebna.
– Znam da ne možemo svima riješiti svaki problem, ali ono što je bitno jest da se može pokrenuti nešto kako se nitko sa svojim problemima ne bi morao nositi u potpunosti sam. Zato još jedanput hvala svima na ovom što radimo i na svemu što činimo za ljude – zaključila je Jagečić.



