Inflacija u Hrvatskoj trebala bi početi osjetnije usporavati već u prvom tromjesečju 2027. godine, najavljuje potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. Prema Vladinim projekcijama, inflacija bi iduće godine trebala iznositi 2,7 posto, dok se očekuje gospodarski rast od 2,1 posto. Ipak, ostvarenje tih prognoza uvelike će ovisiti o cijenama energenata i razvoju geopolitičke situacije.
Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, Ćorić je ocijenio kako su gospodarski izgledi Hrvatske za 2027. godinu prilično optimistični, posebice u usporedbi s očekivanjima za Europsku uniju i eurozonu.
Kada bi cijene mogle početi sporije rasti?
Prema ministrovim očekivanjima, prvi mjeseci 2027. trebali bi donijeti slabljenje inflacijskih pritisaka. Tome bi trebali pridonijeti postupni prestanak baznih učinaka ranijih poskupljenja i očekivano smirivanje cijena nafte.
To, međutim, ne znači da će građani odmah osjetiti pojeftinjenja u trgovinama i prilikom plaćanja usluga. Riječ je prije svega o očekivanju da će cijene nastaviti rasti sporijim tempom.
Kao najveću prijetnju takvom scenariju Ćorić je izdvojio moguće pogoršanje geopolitičkih okolnosti, osobito daljnju eskalaciju rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku.
Ako ne bude novih većih poremećaja na međunarodnim tržištima, ministar vjeruje da bi se Vladine gospodarske projekcije mogle ostvariti.
Hoće li građani 2027. živjeti bolje?
Na pitanje hoće li građani iduće godine živjeti bolje nego danas, Ćorić je odgovorio da se tome nada i u to vjeruje.
Takva očekivanja temelji na usporavanju inflacije, rastu životnog standarda i nastavku gospodarskog rasta. Dodatni poticaj hrvatskom gospodarstvu trebala bi donijeti i ulaganja predviđena novim državnim proračunom, koja bi trebala pridonijeti njegovoj većoj otpornosti.
Sindikati odbili ponudu Vlade?
Ministar se osvrnuo i na pregovore o plaćama zaposlenih u državnim i javnim službama. Vlada je za 2027. godinu predložila povećanje osnovice za obračun plaća od ukupno 3,5 posto, uz postupno uvođenje naknade za prehranu.
Naknada bi do kraja godine trebala dosegnuti 50 eura mjesečno.
Ćorić smatra da je riječ o realnoj ponudi koja odgovara mogućnostima državnog proračuna. Međutim, dogovor sa sindikatima još nije postignut.
Sindikati javnih službi odbili su ponuđeno povećanje osnovice te pokrenuli postupak mirenja, dok sindikati državnih službi ponudu još trebaju razmotriti na svojim tijelima.
Za obranu čak 1,5 milijardi eura
U razgovoru se dotaknuo i izdvajanja za obranu, koja će nastaviti rasti. U prijedlogu proračuna za 2027. godinu za tu je namjenu predviđeno oko 1,5 milijardi eura.
Ćorić je pojasnio kako gospodarski rezultati omogućuju veće proračunske prihode i rashode, zbog čega nije bilo potrebno rezati sredstva drugim sektorima kako bi se osigurala ulaganja u sigurnost i obranu.
Povećanje izdvajanja očekuje se i zbog obveza koje je Hrvatska preuzela u okviru NATO-a.
Unatoč većim rashodima, Vlada planira zadržati deficit opće države na 2,9 posto BDP-a te nastaviti smanjivati udio javnog duga.
Rebalans proračuna moguć nakon ljeta
Ministar je istaknuo i važnost stabilnih javnih financija te rasta kreditnog rejtinga, koji Hrvatskoj omogućuju povoljnije uvjete zaduživanja.
Kao primjer povjerenja građana u državne vrijednosne papire naveo je posljednje izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa. Ciljani iznos od milijardu eura prikupljen je već nakon pet dana.
Ćorić očekuje da bi nakon ljeta 2027. godine mogao uslijediti i rebalans državnog proračuna, no zasad ne očekuje značajnija odstupanja od trenutačno zacrtanih planova.



