Koliko su djeca tjelesno aktivna, kakva im je kondicija i postoje li pokazatelji koji bi mogli upućivati na zdravstvene rizike, ubuduće će se sustavnije pratiti i kroz školski sustav.
U e-Dnevniku se, uz dosadašnje podatke, evidentiraju i rezultati mjerenja tjelesnog razvoja i motoričkih sposobnosti učenika osnovnih i srednjih škola, piše Net.hr.
Potreba za ovakvim načinom praćenja proizlazi iz zabrinjavajućih podataka o tjelesnoj težini i nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti djece i mladih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, zbog čega se Hrvatska nalazi među četiri zemlje europske regije Svjetske zdravstvene organizacije s najvećim udjelom djece s ovim problemom.
U sklopu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture učenicima osnovnih i srednjih škola prate se visina, tjelesna masa, opseg struka i snaga stiska šake. Osim toga, provjeravaju se i motoričke sposobnosti kroz testove skoka u dalj iz mjesta, trčanja na 4 x 10 metara te progresivnog trčanja. Mjerenja se provode dva puta tijekom školske godine – na njezinu početku i na kraju.
Podaci se bilježe u e-Dnevniku, a nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture mogu ih unositi i pregledavati za svakog učenika pojedinačno, kao i pratiti rezultate na razini razreda. Funkcionalnost je dostupna od školske godine 2024./2025. Učenici i roditelji zasad nemaju mogućnost uvida u te podatke putem svojih sučelja e-Dnevnika, no u planu je omogućiti i roditeljima pristup rezultatima, osobito u slučajevima kada oni upućuju na potrebu za liječničkim pregledom.
Pritom se naglašava kako se mjerenja provode individualno, a ne pred cijelim razredom, čime se nastoji zaštititi privatnost učenika.
Zabrinjavajući su i podaci o razini tjelesne aktivnosti mladih. Preporučenih najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno ostvaruje tek manji dio adolescenata. Među 11-godišnjacima taj kriterij ispunjava 26 posto djevojčica i 31 posto dječaka, dok je kod 15-godišnjaka udio još niži – 15 posto djevojčica i 25 posto dječaka.
Iako se među osmogodišnjacima 72 posto dječaka i 64,5 posto djevojčica bavi sportom ili plesom dva ili više sati tjedno, rezultati istraživanja CroCOSI pokazuju da 36,1 posto djece te dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu.
Na važnost sustavnog praćenja upozoravaju i stručnjaci. Mario Bajić, savjetnik dekana Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se sve češće bilježe zdravstveni problemi koji su ranije bili znatno rjeđi među djecom.
– Mi danas imamo situaciju da sve više ima dijabetesa u osnovnim školama, to nikad prije nije bilo. Smatramo jednim velikim iskorakom u pravcu bolje prevencije zdravlja i rizika koje nosi sve to vezano uz nekretanje i prehranu, da bolje i objektivnije pratimo što se događa kod djece – istaknuo je Bajić.
Inicijativu za uvođenje mjerenja pokrenuli su kineziološki fakulteti u Hrvatskoj, dok je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih angažiralo CARNET za razvoj tehničkog rješenja kojim je omogućeno evidentiranje rezultata u e-Dnevniku.
Stručnjaci pritom upozoravaju da dva obavezna sata Tjelesne i zdravstvene kulture tjedno nisu dovoljna za zadovoljavanje svakodnevnih potreba djece za kretanjem. Stoga preporučuju više zajedničkih aktivnosti, boravka na otvorenom i u prirodi, ali i aktivnije uključivanje roditelja koji svojim primjerom mogu potaknuti djecu na usvajanje zdravijih navika.
Prekomjerna tjelesna težina i debljina nisu samo estetski problem, već mogu povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i masne jetre. Sustavno praćenje tjelesnog razvoja i kondicije u školama trebalo bi omogućiti pravodobno uočavanje mogućih odstupanja, no stvaranje zdravih navika ostaje zajednička odgovornost škole i obitelji.
