Hrvatska ulazi u veliki europski projekt koji bi mogao promijeniti način praćenja grijanja u kućanstvima. U sklopu projekta LIFE Slovenia SupAIR planira se uspostava Registra malih kućnih ložišta, nacionalne evidencije koja će obuhvatiti podatke o pećima i drugim uređajima za grijanje, vrstama goriva koje građani koriste te njihovim emisijskim karakteristikama.
Sedmogodišnji projekt, koji će se provoditi od 2027. do 2034. godine, usmjeren je na poboljšanje kvalitete zraka i učinkovitiju provedbu mjera za smanjenje onečišćenja. Hrvatska će u njemu sudjelovati kroz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je jedini hrvatski partner.
Projekt je prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), a trenutačno je u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Poseban naglasak stavljen je na emisije iz kućnih ložišta, koja su jedan od značajnijih izvora onečišćenja zraka tijekom sezone grijanja. Upravo bi se kroz bolju evidenciju uređaja i načina grijanja trebali dobiti precizniji podaci o njihovom utjecaju na kvalitetu zraka.
Registar malih kućnih ložišta (ReMaL) zamišljen je kao nacionalna baza podataka koja će sadržavati informacije o uređajima za grijanje u kućanstvima, gorivima koja se pritom koriste te njihovim emisijskim karakteristikama.
Što će se sve upisivati u registar?
Takva evidencija trebala bi omogućiti preciznije procjene emisija štetnih tvari, kvalitetnije modeliranje stanja zraka i učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja.
Za sada nije poznato na koji će se način podaci prikupljati, hoće li se provoditi popisivanjem kućanstava niti tko će konkretno biti zadužen za evidentiranje ložišta. Poznato je, međutim, da projekt predviđa edukaciju stručnih službi, dimnjačara, jedinica lokalne samouprave i drugih uključenih dionika.
Hrvatska preuzima slovenska iskustva
U provedbi projekta važnu će ulogu imati iskustva Slovenije, koja već ima razvijen sustav evidentiranja i praćenja malih kućnih ložišta. Njihova znanja i primjeri dobre prakse prenijet će se u Hrvatsku te prilagoditi domaćem zakonodavnom i institucionalnom okviru.
Očekuje se da će kvalitetniji podaci omogućiti bolje usmjeravanje mjera za smanjenje onečišćenja, osobito u područjima u kojima su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje emisija štetnih onečišćujućih tvari, posebno lebdećih čestica PM2,5, koje predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Dugoročno, projekt bi trebao pridonijeti čišćem zraku i boljoj zaštiti zdravlja građana.
