Rast cijena plina, goriva, loživog ulja i električne energije tijekom posljednjih godinu dana značajno je utjecao na kućne proračune u Hrvatskoj.
Čak 63 posto hrvatskih građana navodi kako im je zbog poskupljenja energenata smanjena kupovna moć, a više od petine zbog troškova energije moralo se zadužiti, zatražiti financijsku pomoć ili odgoditi plaćanje računa. Pokazuje to novo istraživanje Europske investicijske banke (EIB), koje je za tu instituciju proveo Ipsos.
Prema rezultatima istraživanja, 86 posto hrvatskih ispitanika smatra da bi presporo provođenje energetske tranzicije dugoročno dovelo do viših cijena energije i povećanja životnih troškova, piše Poslovni dnevnik.
Riječ je o udjelu koji je znatno viši od prosjeka Europske unije, gdje takvo mišljenje dijeli 79 posto građana. Osim toga, 82 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi sporija energetska tranzicija povećala ovisnost o uvozu nafte i plina.
Građani žele zajedničko financiranje energetske tranzicije
Hrvatski građani pritom su među najvećim zagovornicima zajedničkog europskog financiranja ulaganja u energetsku tranziciju. Da bi države članice Europske unije trebale zajednički financirati takva ulaganja smatra 72 posto hrvatskih ispitanika, dok je europski prosjek 59 posto. S druge strane, 22 posto građana smatra da bi svaka država trebala samostalno financirati energetsku tranziciju.
Gotovo osam od deset ispitanika u Hrvatskoj, odnosno njih 78 posto, smatra da energetsku tranziciju treba provesti bez odgode. Od nje prvenstveno očekuju smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i plina, što je istaknulo 85 posto ispitanika. Stabilnije ili niže cijene energije očekuje 84 posto građana, dok 79 posto kao jednu od važnih koristi navodi usporavanje klimatskih promjena.
Podrška niskougljičnim izvorima energije također je izrazito visoka. Prioritet takvim izvorima dalo bi 92 posto hrvatskih ispitanika, što je više od prosjeka Europske unije od 87 posto. Najveću potporu ima sunčeva energija, koju je odabralo 66 posto građana, dok je europski prosjek 52 posto. Energiju vjetra kao prioritet izdvojilo je 37 posto ispitanika.
Komentirajući rezultate istraživanja, potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac istaknuo je kako Hrvatska ima izniman potencijal za iskorištavanje sunčeve energije te da građani prepoznaju važnost ulaganja u čiste izvore energije za sigurniju i održiviju budućnost.
Prednost razvoju europske industrije čistih tehnologija
Istraživanje je pokazalo i da većina hrvatskih građana podržava razvoj vlastite europske industrije čistih tehnologija. Takav stav zastupa 62 posto ispitanika, koji smatraju da bi Europska unija trebala razvijati konkurentnu industriju čak i ako bi zbog toga uvođenje novih tehnologija bilo sporije.
Brže uvođenje tehnologija uz veće oslanjanje na uvoznu opremu preferira 30 posto hrvatskih građana. I u ovom je pitanju Hrvatska iznad europskog prosjeka, s obzirom na to da razvoj europske industrije čistih tehnologija kao prioritet navodi 55 posto građana Europske unije.
Unatoč izraženoj podršci energetskoj tranziciji, njezine posljedice na svakodnevni život već su vidljive u kućnim proračunima. Zbog troškova energije grijanje je smanjilo 23 posto hrvatskih građana, što je manje od europskog prosjeka od 34 posto. Istodobno je 34 posto ispitanika smanjilo potrošnju na hranu ili zdravstvenu skrb, dok je na razini Europske unije taj udio 38 posto.
Istraživanje je pokazalo i kako bi se 71 posto hrvatskih ispitanika osjećalo ponosnijima što su Europljani kada bi Europska unija postala energetski neovisna. Na razini Unije takav stav dijeli 62 posto građana.
Rezultati upućuju i na promjenu prioriteta kada je riječ o očekivanim koristima energetske tranzicije. Dok je 2022. godine u većini država članica na prvom mjestu bilo očekivanje usporavanja klimatskih promjena, danas se u 16 članica kao glavna korist ističe smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i plina, dok je u osam država prioritet postizanje stabilnijih ili nižih cijena energije.
Istraživanje Europske investicijske banke proveo je Ipsos od 3. do 25. kolovoza 2026. godine na uzorku od 23.000 ispitanika u svih 27 država članica Europske unije, među kojima je bilo 1.000 ispitanika iz Hrvatske. Rezultati su ponderirani kako bi bili reprezentativni za stanovništvo pojedine države.
