Pobačaj je tema koja se često promatra iz različitih društvenih, zdravstvenih i osobnih perspektiva, a statistički podaci pružaju uvid u to koliko je takvih slučajeva zabilježeno i kakva su kretanja iz godine u godinu.
Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 8.545 pobačaja, od čega se 3.102 odnose na namjerne prekide trudnoće. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz izvješća o pobačajima u zdravstvenim ustanovama za 2025. godinu. Zanimljivo je da je upravo Međimurska županija zabilježila najvišu stopu legalno induciranih pobačaja u zemlji.
Prema podacima HZJZ-a, u Međimurskoj županiji evidentirano je 908 namjernih prekida trudnoće na 100.000 žena generativne dobi. Druga po visini stope je Karlovačka županija s 814,2 slučaja na 100.000 žena. Najniže stope zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 158,3, te Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 217 na 100.000 žena generativne dobi.
Kada je riječ o cijeloj Hrvatskoj, tijekom 2025. godine evidentirano je 3.102 legalno inducirana pobačaja, odnosno 9,5 na 100 poroda. To je nešto više nego godinu ranije, kada je zabilježena stopa od 8,8 pobačaja na 100 poroda. Porasla je i prosječna stopa namjernih prekida trudnoće, s 358,4 u 2024. na 393,1 na 100.000 žena generativne dobi.
Od ukupno 8.545 evidentiranih pobačaja, najveći dio, 36,3 posto, odnosio se na namjerne prekide trudnoće. Slijede abnormalni produkti začeća, među kojima su odumrlo jajašce i neostvareni pobačaj, s udjelom od 33,9 posto, dok su spontani pobačaji činili 20,4 posto. Izvanmaternična trudnoća zabilježena je u sedam posto slučajeva.
HZJZ je tijekom godine zaprimio 6.746 individualnih prijava pobačaja, što je 1.197 više nego 2024. godine. Razlog povećanja, navodi se u izvješću, bolje je prijavljivanje podataka. Uz te prijave, evidentirano je i dodatnih 1.799 slučajeva u bolničkoj bazi podataka, koji nisu bili prijavljeni putem individualnih obrazaca.
Najviše prekida trudnoće među ženama u dobi od 30 do 39 godina
Promatrajući dobnu strukturu, najviše namjernih prekida trudnoće zabilježeno je među ženama u dobi od 30 do 39 godina, koje čine 41,7 posto ukupnog broja. Nešto manje, 40,9 posto, odnosi se na žene u dobi od 20 do 29 godina.
Najviša stopa zabilježena je u dobnoj skupini od 25 do 29 godina, s 656,6 pobačaja na 100.000 žena. Slijede žene u dobi od 30 do 34 godine sa stopom od 648,4 te one od 20 do 24 godine sa 586,8 na 100.000 žena.
Tijekom 2025. godine evidentirano je i 58 namjernih prekida trudnoće kod djevojaka mlađih od 18 godina. To čini 1,9 posto ukupnog broja. U dobnoj skupini od 18 do 20 godina zabilježeno je još 146 slučajeva.
Zanimljivi su i podaci o tome koliko su žena koje su imale namjerni prekid trudnoće već imale djece. Najviše je bilo onih koje nisu imale nijedno živorođeno dijete, 29,7 posto. Jedno dijete imalo je 18,9 posto žena, a dvoje njih 22,5 posto.
U većini slučajeva prekid trudnoće na zahtjev žene
Prema razlozima zbog kojih je proveden namjerni prekid trudnoće, u 82 posto slučajeva riječ je bila o zahtjevu žene. U 4,8 posto slučajeva razlog je bilo ugroženo zdravlje žene, dok je u 3,2 posto slučajeva prethodno utvrđena malformacija ploda.
Od 2.189 prijavljenih prekida trudnoće na zahtjev žene, u 1.471 slučaju, odnosno 67,2 posto, prema dostupnim podacima prije začeća nisu korištene metode kontracepcije.
Podaci o bračnom statusu pokazuju da je među ženama za koje je taj podatak bio poznat 23,8 posto bilo u braku. Ipak, u gotovo polovici prijavljenih slučajeva, njih 47,4 posto, bračni status nije bio evidentiran.
Kada je riječ o trajanju trudnoće, najveći broj svih evidentiranih pobačaja, njih 78,9 posto, dogodio se tijekom prvih deset navršenih tjedana trudnoće. U 15 posto slučajeva pobačaj je zabilježen nakon tog razdoblja, dok za 6,1 posto slučajeva podatak nije bio dostupan.
Iz HZJZ-a navode i kako tijekom 2025. godine nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s posljedicama pobačaja. Zbog komplikacija je, međutim, prijavljeno 317 hospitalizacija.
Usporedba s drugim europskim zemljama pokazuje da Hrvatska i dalje ima nižu stopu prijavljenih namjernih prekida trudnoće na 1.000 živorođene djece od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije. To se odnosi i na žene starije od 35 godina te djevojke mlađe od 20 godina.
