Gošća emisije „ZIP četvrtkom“, emitirane 29. listopada, bila je Ivana Šalković, zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije. Razgovarali smo o europskim fondovima, projektima koji mijenjaju Krapinsko-zagorsku županiju, ulozi razvojne agencije u njihovoj pripremi i provedbi, ali i o novim prilikama i izazovima koji nas očekuju u nadolazećem financijskom razdoblju.
Povod za razgovor bili su i Dani regionalnog razvoja održani u Šibeniku, koji su ove godine obilježili desetu obljetnicu. Okupili su brojne predstavnike županija, gradova, općina, razvojnih agencija, državnih institucija i korisnika europskih sredstava, a bili su prilika za razmjenu iskustava, predstavljanje primjera dobre prakse i razgovor o budućim projektima.
Šalković ističe kako je ovogodišnje izdanje okupilo rekordan broj posjetitelja, što dovoljno govori o važnosti regionalnog razvoja i interesu za europske projekte.
Zagorje među najuspješnijima u povlačenju europskih sredstava
Krapinsko-zagorska županija iz Šibenika se vratila s vrijednim priznanjima. Nagradu za najbolji EU projekt osvojio je Interregional Switch, čiji je nositelj Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije. Kroz projekt su organizirana dva međunarodna poslovna susreta na kojima su poduzetnici imali priliku predstaviti svoje proizvode i usluge, razmijeniti iskustva te ostvariti potencijalne poslovne suradnje.
Priznanja su dobili i gradovi i općine s područja županije. Među tri najuspješnije općine u povlačenju europskih sredstava našle su se Gornja Stubica i Krapinske Toplice, dok je Grad Zabok nagrađen u kategoriji malih gradova u području gospodarstva.
-Ako pogledamo da imamo 21 županiju u cijeloj državi, naša je prva, a kada govorimo o više od 500 gradova i općina, možemo biti vrlo ponosni na te rezultate-istaknula je Šalković.
Dodaje kako takva priznanja potvrđuju da gradovi i općine u Zagorju prepoznaju europska sredstva kao važan izvor financiranja svojih razvojnih prioriteta.
Zagorska razvojna agencija važna podrška u pripremi projekata
Iza svakog uspješnog projekta stoji puno više od dobre ideje. Potrebni su planiranje, dokumentacija, koordinacija i poznavanje brojnih pravila i procedura. Upravo je tu važna uloga Zagorske razvojne agencije, koja od svojeg osnutka pruža savjetodavnu podršku javnopravnim tijelima s područja županije u pripremi i provedbi EU projekata, ali i projekata koji se financiraju iz nacionalnih izvora.
Njezine usluge koriste općine, gradovi, škole, zdravstvene ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva i druge institucije koje žele prijaviti svoje projekte na dostupne natječaje.
Šalković objašnjava kako je priprema projekata tijekom godina postala sve administrativno zahtjevnija. Iako je digitalizacija promijenila način prijavljivanja, to ne znači da je papirologije manje.
-Nekada su prijave bile od nekoliko registratora, a danas sve radimo klikom, vjerodajnicama i različitim digitalnim obrascima. Međutim, to ne znači da je administrativno opterećenje manje. Digitalizacija još nije potpuna jer neke dokumente i dalje morate isprintati, potpisati i skenirati-pojasnila je.
Posebno je zahtjevna priprema infrastrukturnih projekata za koje više nije dovoljna samo projektna dokumentacija s građevinskom dozvolom. Potrebne su i različite studije, analize te dokumentacija kojom se dokazuje klimatska otpornost, energetska učinkovitost, pristupačnost osobama s invaliditetom i ispunjavanje drugih kriterija.
Projekti moraju biti dostupni svima i otporni na buduće izazove
Jedan od važnih elemenata današnjih projekata jest uključivost. Već u fazi projektiranja potrebno je razmišljati o tome hoće li budući objekt biti pristupačan svima, koliko je energetski učinkovit i kako će odgovoriti na izazove klimatskih promjena.
To se odnosi na sve vrste javne infrastrukture, bilo da je riječ o školi, kulturnom centru ili vatrogasnom domu.
-Svaki projekt već u fazi projektiranja mora voditi računa o tome da ne zadovolji samo zakonske standarde, nego da ima i određene nadstandarde u pogledu pristupačnosti, klime, energetske učinkovitosti, ravnopravnosti i nediskriminacije. Sve su to horizontalne mjere koje se dodatno boduju i mogu biti presudne u odluci hoće li projekt biti odabran za financiranje-naglasila je Šalković.
Važno je, dodaje, unaprijed razmišljati i o financijskoj konstrukciji. U posljednjim javnim pozivima traži se da korisnici već prilikom prijave dokažu kako imaju osigurana sredstva za vlastito sufinanciranje, ali i za održavanje projekta nakon završetka financiranja.
Kao primjer dobro pripremljenog projekta navela je dogradnju škole i izgradnju školske sportske dvorane u Stubičkim Toplicama. Općina je na vrijeme osigurala vlastiti izvor financiranja, a u ključnom trenutku pomoglo je i sufinanciranje Krapinsko-zagorske županije.
Gdje građani svakodnevno vide europske milijune?
Kada se spomenu europski fondovi i milijunska ulaganja, građani se često pitaju gdje su konkretni rezultati. Prema riječima Šalković, projekti financirani europskim i nacionalnim sredstvima nalaze se posvuda oko nas, samo ih ponekad ne povezujemo s izvorima financiranja.
To su obnovljene ceste, škole, zdravstvene ustanove, turistički sadržaji, posjetiteljski centri, dječja igrališta i sportska infrastruktura, ali i brojni projekti koji nisu toliko vidljivi, a izravno utječu na kvalitetu života.
Među njima su pomoćnici u nastavi, izvannastavne aktivnosti, specijalizacije liječnika i medicinskih sestara te različiti programi namijenjeni djeci, starijima i drugim skupinama građana.
-Ima niz projekata čije usluge, zgrade ili opremu koristimo svakodnevno, a možda nismo ni svjesni da su financirani europskim sredstvima. Samo treba otvoriti oči-poručila je.
Posebno je istaknula aktualni investicijski ciklus u obrazovanju. Krapinsko-zagorska županija ulaže u dogradnju, izgradnju i rekonstrukciju 18 škola s ciljem osiguravanja jednosmjenske nastave. Prema njezinim riječima, 15 gradilišta već je otvoreno i radovi su u tijeku.
Koje pogreške treba izbjeći prilikom prijave i provedbe projekata?
Jedna od čestih pogrešaka jedinica lokalne samouprave jest uvjerenje da je projekt spreman za prijavu čim ima izrađenu projektnu dokumentaciju i potrebne dozvole. Međutim, današnji natječaji traže puno više, pa se projekti ponekad moraju vraćati na doradu kako bi zadovoljili sve dodatne kriterije.
Kada je riječ o provedbi, posebno treba paziti na postupke javne nabave.
-To je predmet kontrole u svakom projektu i svaki će se postupak nabave detaljno provjeravati. Zato je važno dobro se organizirati, bilo kroz vlastite resurse ili angažiranjem vanjskih usluga-upozorila je Šalković.
Probleme ponekad stvaraju i kašnjenja izvođača radova, vremenski uvjeti, nedostatak radne snage ili poteškoće u dobavnim lancima. Sve to može utjecati na dinamiku provedbe i rokove završetka projekata.
Projekte treba planirati prema potrebama zajednice, a ne samo prema natječajima
Važno je i da se projekti ne pripremaju izolirano, nego da budu dio širih razvojnih ciljeva općine, grada ili županije. Strateško planiranje može biti velika prednost jer pojedini natječaji dodatno vrednuju projekte koji su već prepoznati u razvojnim dokumentima.
Šalković smatra kako jedinice lokalne samouprave ne bi trebale projektirati projekte samo zato što očekuju određeni natječaj, nego prema stvarnim potrebama svojih stanovnika.
-Ne trebamo projektirati projekte za neki nadolazeći natječaj, nego prema stvarnoj potrebi lokalne zajednice. Tada će se sigurno uložiti puno veći napori da se financijska sredstva pronađu-poručila je.
To znači da se financiranje može tražiti kroz različite izvore, od europskih i nacionalnih sredstava do vlastitih proračuna, a ponekad je moguće financirati i samo pojedine dijelove većeg projekta.
Što donosi novo financijsko razdoblje?
Na Danima regionalnog razvoja bilo je riječi i o budućem europskom financijskom razdoblju. Pregovori država članica o novom višegodišnjem financijskom okviru još su u tijeku, a nakon dogovora slijedi programiranje na nacionalnoj razini.
Prema najavama, očekuju se određene promjene u načinu programiranja sredstava. Umjesto dosadašnjih programa, financiranje bi se trebalo objediniti kroz jedan nacionalni strateški dokument. Najavljena su i administrativna pojednostavljenja, iako će se tek vidjeti kako će ona izgledati u praksi.
U fokusu će i dalje biti energetska učinkovitost, digitalizacija, zelena tranzicija i otpornost.
Ipak, Šalković napominje kako aktualno financijsko razdoblje još nije završeno. Financijska perspektiva traje do 2027. godine, uz dodatne tri godine za provedbu, a dio natječaja tek se očekuje.
Gdje su najveće razvojne prilike Zagorja?
Govoreći o budućnosti županije, Šalković je posebno izdvojila obrazovanje i zdravstvo. Veliki investicijski ciklus u obrazovnoj infrastrukturi trebalo bi uspješno privesti kraju kako bi učenici dobili kvalitetnije uvjete za školovanje i jednosmjensku nastavu.
U zdravstvu su završena dva velika projekta, no predstoji i Centar zdravlja srca i mozga, koji vidi kao jedan od važnih razvojnih projekata u budućnosti.
Uz velike infrastrukturne investicije, ne treba zanemariti ni takozvane soft projekte, odnosno programe i aktivnosti namijenjene različitim skupinama građana. Oni možda nisu uvijek vidljivi kroz velike građevinske radove, ali mogu imati iznimno važnu ulogu u životu lokalne zajednice.
Za njihovu uspješnu provedbu važno je osluškivati potrebe stanovnika i uključivati organizacije civilnog društva.
Na kraju razgovora Šalković je poručila kako je za uspješan razvoj potrebno dobro planiranje, kvalitetna priprema i suradnja svih uključenih. Projekti trebaju odgovarati stvarnim potrebama ljudi, biti održivi i uklopljeni u širu razvojnu sliku Zagorja.
Cijeli razgovor s Ivanom Šalković pogledajte u nastavku:
Pokrovitelj emisije je Krapinsko-zagorska županija
