U Zaboku je danas, 24. listopada, održana svečana dodjela Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2026. godinu, a ovogodišnje priznanje pripalo je književnici Sibili Petlevski za roman „Duhovi zemlje“, objavljen u nakladi zagrebačkog Sandorfa.
Svečanost je ujedno bila vrhunac ovogodišnjih Dana Ksavera Šandora Gjalskog, manifestacije posvećene književnosti i očuvanju uspomene na jednog od istaknutih hrvatskih književnika.
Nagrada se dodjeljuje za najbolje prozno književno djelo objavljeno u Republici Hrvatskoj, a njezini su dodjeljivači Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Grad Zabok. Na svečanosti su sudjelovali brojni predstavnici kulturnog i javnog života, među kojima su bili izaslanica ministrice kulture Mihaela Majcen Marinić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović te gradonačelnica Zaboka i predsjednica manifestacije Valentina Đurek.
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek pozdravila okupljene i osvrnula se na program koji je tijekom proteklih deset dana obuhvatio niz kulturnih i književnih događanja. Istaknula je kako su i ovogodišnji Dani Gjalskog okupili brojne sudionike te ponudili sadržaje za sve generacije, od najmlađih do najstarijih.
– Posljednjih deset dana živjeli smo s djelom Ksavera Šandora Gjalskog. U petak smo imali prekrasan koncert Zagrebačkog kvarteta, a nakon toga održano je predstavljanje izložbe slikarice Nataše Vuković. Zatim su uslijedile dodjele književnih nagrada Gjalski za učenike osnovnih škola, a nakon toga i za učenike srednjih škola. Ove su nam se godine pridružili i učenici srednjih škola iz Međimurja – istaknula je Đurek.
Gradonačelnica je čestitala dobitnici književne nagrade te joj poželjela da joj ovo priznanje bude važan trenutak u životu i stvaralaštvu.
– Želim vam od srca čestitati na nagradi. Nadam se da će ova nagrada, kao priznanje za vaše književno stvaralaštvo, imati posebno mjesto u vašem srcu i vašem životu – poručila je dodavši kako je i sama započela čitati nagrađeno djelo.
Zahvalila je članovima prosudbenog povjerenstva na njihovu radu i trudu, istaknuvši kako izbor najboljeg djela nije bio jednostavan s obzirom na broj pristiglih radova i djela koja su ušla u uži izbor.
– Hvala kulturnim djelatnicima i svima koji su sudjelovali u organizaciji Dana Gjalskog, manifestacije koja nas već pedeset godina okuplja kroz različite programe, osmišljene za sve generacije, od naših najmlađih do najstarijih – istaknula je.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović u svom se obraćanju osvrnuo na dugogodišnju tradiciju Nagrade Gjalski, njezinu važnost za hrvatsku književnost te ulogu koju Zabok ima u očuvanju književne i kulturne baštine. Istaknuo je kako mu je posebno drago što se svečanost održava u gradu koji njeguje književnost i okuplja čitatelje različitih generacija.
– Drago mi je što sam večeras ovdje kao predsjednik Društva hrvatskih književnika. Znate da imamo 130 godina tradicije, što za nas nije malo. I ova nagrada ima dugu tradiciju, a dodjeljuje se od 1985. godine. Nju su dobivali neki od najvrjednijih hrvatskih književnika i književnica – istaknuo je.
Govoreći o ovogodišnjem nagrađenom djelu, Milinović je istaknuo važnost književne ambicije i predanosti pisanju velikih romana. Pritom je naglasio da talent sam po sebi nije dovoljan za stvaranje velikih književnih djela, već su potrebni i trud, upornost i želja za stvaranjem.
– Imam osjećaj da se Hrvatska na ovaj način povezuje, kao što se povezivala i u razdoblju renesanse. To je svojevrsna literarna republika koja povezuje ljude od Međimurja i Istre, preko Rijeke i Kvarnera, pa sve do Dalmacije – poručio je istaknuvši kako se uloga Društva hrvatskih književnika ogleda u promicanju i prepoznavanju autora koji stvaraju vrijedna književna djela, ali i u očuvanju kulturne baštine i tradicije koju Zabok njeguje kroz manifestaciju posvećenu Ksaveru Šandoru Gjalskom.
Osvrnuo se i na bogatstvo kulturnog programa koji se tijekom Dana Gjalskog održava u Zaboku, naglasivši kako ta manifestacija pokazuje da je moguće kvalitetno povezati književnost, kulturu i obrazovanje te uključiti različite generacije u kulturni život zajednice.
Dobitnici je čestitao i izdavač, Ivan Sršen na priznanju za njezino književno stvaralaštvo, istaknuvši važnost nagrade koja zauzima posebno mjesto u hrvatskoj književnosti.
– Kao izdavač, i prošle sam godine ovdje bio s autorom koji je također osvojio ovu važnu nagradu. Suradnja s Petlevski za mene je zaista iznimno važna – istaknuo je Sršen.
Naglasio je kako je dobitnica tijekom svoje karijere osvojila brojne važne književne nagrade, nacionalne i međunarodne, što je dodatno potvrdilo njegovu odluku da s njom surađuje. Dodao je kako mu je posebno zadovoljstvo što je jedna od istaknutih hrvatskih književnica odabrala upravo njegovu izdavačku kuću za objavljivanje svojeg djela.
-Riječ je o dugotrajnom i samozatajnom radu, koji je nakon objavljivanja naišao na brojne pozitivne reakcije i pohvale čitatelja. Posebno je izdvojio činjenicu da djelo otvara pitanja iz hrvatske povijesti koja nadilaze nacionalne okvire i imaju šire značenje – kazao je.
Osvrnuo se i na važnost slobode izražavanja i slobodne riječi, istaknuvši kako su te vrijednosti posebno značajne u današnjem društvenom kontekstu te kako književnost može potaknuti promišljanje o temama koje su važne i izvan granica Hrvatske.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar uputio je čestitke ovogodišnjoj dobitnici Nagrade Gjalski, istaknuvši njezin bogat književni i akademski put te doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti.
-Moram reći da sam impresioniran vašom biografijom. Ne samo na nacionalnoj razini, kao članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nego i vašim uspjesima u inozemstvu, u Francuskoj i na europskoj razini. Moram priznati da se rijetko može vidjeti takva biografija – istaknuo je župan.
Posebno je naglasio važnost prenošenja znanja i iskustva na mlađe generacije, istaknuvši kako dobitnica svojim akademskim i književnim radom pridonosi razvoju novih generacija čitatelja i stvaratelja.
U nastavku govora osvrnuo se na teme koje smatra posebno važnima u današnjem društvu, upozorivši na pokušaje mijenjanja povijesnih činjenica i relativiziranja događaja iz prošlosti. Pritom je naglasio važnost očuvanja povijesne istine i podsjetio na doprinos antifašista koji su se zalagali za naprednije društvo, slobodu mišljenja i protivili se diskriminaciji.
-Takve teme su važne i u kontekstu književnosti, koja kroz umjetničko stvaralaštvo može potaknuti kritičko promišljanje društva i povijesti – kazao je.
Važnost kontinuirane podrške Ministarstva kulture i medija Nagradi Gjalski i cjelokupnoj manifestaciji Dani Ksavera Šandora Gjalskog u svom je obraćanju istaknula izaslanica ministrice kulture i medija Mihaela Majcen Marinić.
– Riječ je o manifestaciji koja potiče stvaranje u našoj kulturi, afirmira književnike i njihova djela, ali i mlade ljude usmjerava prema stvaralaštvu, što je izuzetno važno za budućnost hrvatske kulture. Upravo su mladi i njihov odnos prema knjizi važan dio onoga što želimo potaknuti i razvijati – naglasila je.
Govoreći o prioritetima Ministarstva kulture i medija, posebno je izdvojila promicanje čitanja i razvijanje čitateljskih navika. Poručila je kako je važno da knjiga postane dio svakodnevice, neovisno o tome čitaju li se nagrađivana djela, klasici ili neki drugi književni naslovi.
Dodala je kako čitatelji ne bi trebali odustati od knjige ako im pojedino djelo na prvi pogled ne odgovara ili im se čini zahtjevnijim za čitanje.
– Ako uzmete knjigu ovogodišnje dobitnice, a možda vam je nekad neko drugo književno djelo bilo malo teže ili vam nije odgovaralo, sve su to dobra mjesta za početak. Važno je da čitamo, da istražujemo i da svakome damo priliku pronaći knjigu koja će ga zainteresirati – poručila je.
Osvrnula se i na činjenicu da na svečanosti nisu bili prisutni svi učenici koji su sudjelovali u ranijim programima manifestacije, izrazivši nadu da su kod kuće i da čitaju. Pritom je ponovno naglasila važnost uključivanja djece i mladih u književne sadržaje te stvaranja okruženja u kojemu se čitanje potiče od najranije dobi.
– Hvala svima vama koji ste večeras ovdje i koji svojim dolaskom podržavate književnost i kulturu. Važno je da i sami čitate, ali i da mladima govorite o važnosti čitanja, o važnosti očuvanja našeg jezika, naših vrijednosti i naše kulture – istaknula je Majcen Marinić.
Ovogodišnja dobitnica Nagrade Gjalski, književnica Sibila Petlevski, zahvalila je na priznanju koje, kako je istaknula, za nju predstavlja veliku čast i potvrdu vrijednosti dugotrajnog i zahtjevnog književnog rada.
– Iznimna mi je čast primiti nagradu, književno priznanje koje nosi ime čovjeka čije je djelo pomaknulo granice našeg učenja i društva, učeći nas kako se veliki potresi društva i povijesti mogu dobro vidjeti i osjetiti iz male, lokalne, naizgled skromne perspektive – istaknula je dobitnica.
Govoreći o nagrađenom romanu, Petlevski je opisala zahtjevan proces njegova nastanka i izazov povezivanja naizgled udaljenih povijesnih događaja, prostora i ljudskih sudbina.
– Kada sam pisala ovaj roman, znala sam da u ruke uzimam golem i težak teret. Na njegovih šest stotina i nešto stranica pokušala sam povezati ono što se na prvi pogled čini nespojivim: mračnu, bolnu povijest našega kraja iz vremena NDH i sudbine ljudi koji su otišli daleko, u daleke visoravni i prostore svijeta, u potrazi za boljim životom. To zvuči kao velik zemljopisni i vremenski skok, ali pisanje ovakvog romana upravo je traganje za povezanošću vremena – rekla je Petlevski naglasivši kako je kroz roman željela ispričati priče o ženama čije su sudbine obilježile teške povijesne okolnosti, ali i o ljudima čiji su životi ostavili trag unatoč tome što njihovi glasovi nisu uvijek bili dovoljno zastupljeni u službenim zapisima i kolektivnom pamćenju.
U nastavku govora osvrnula se na važnost zemlje, jezika i kolektivnog pamćenja, naglasivši kako prostor u kojemu ljudi žive čuva tragove onih koji su stradali, ali i onih koji su se usudili suprotstaviti nepravdi, pružiti otpor i boriti se za vlastite ideale. Pritom je istaknula bogatstvo različitih jezičnih i kulturnih identiteta koji čine dio zajedničke povijesti.
– Pišući ovaj roman, često sam se osjećala kao rudar u vlastitoj mašti, probijajući se kroz slojeve povijesti, infamije, nade i poraze. Ova nagrada potvrđuje da takav dug i zahtjevan put nije bio usamljen – kazala je Petlevski.
Na kraju govora posebno se obratila čitateljima, naglasivši kako književno djelo ne živi samo kao predmet između korica, nego tek onda kada pronađe put do čitatelja i potakne ga na osobno promišljanje i osjećaje.
Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski ustanovljena je 1979. godine, povodom 125. obljetnice rođenja poznatog književnika, na poticaj pisca Stjepana Draganića. Prvi je put dodijeljena 1981. godine, i to za neobjavljeno prozno djelo, dok je od 1985. postala godišnjim priznanjem koje se dodjeljuje autoru najboljeg objavljenog proznog književnog djela u Hrvatskoj.
Ovogodišnja dobitnica Sibila Petlevski svestrana je autorica koja djeluje u području književnosti, znanosti i izvedbenih umjetnosti. Pjesnikinja je, prozna spisateljica, dramatičarka, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica, a autorica je 26 knjiga različitih žanrova. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Tijekom književne karijere primila je niz priznanja za svoj rad. Među njima su nagrada Vladimir Nazor za pjesničku zbirku „Sto aleksandrijskih epigrama“, međunarodne nagrade Poeteka i Crystal Vilenica te nagrada Željko Sabol za knjigu poezije „Prljavi od zemlje, pijani od zraka“. Njezin roman „Vrijeme laži“, prvi dio Trilogije Tabu, osvojio je 2010. godine nagradu T-portala za najbolji roman godine.
Priznanje je dobitnici uručeno u sklopu svečanog programa, a nagradu je u ime Grada Zaboka predala gradonačelnica Valentina Đurek. Povelju je uručio predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović, dok je novčanu nagradu uručila izaslanica ministrice kulture i medija Mihaela Majcen Marinić. Idejno rješenje nagrade osmislio je Igor Vranješ, a oblikovao ju je Jasmin Gregurić.
Svečanost je glazbenim nastupima obogatio Mješoviti pjevački zbor Vitez iz Konjščine, koji je izveo i hrvatsku himnu. Zbor, osnovan 2021. godine kao sekcija Kulturno-umjetničkog društva Konjščina, iza sebe ima niz zapaženih rezultata na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Pod vodstvom Irene Kušec izveo je skladbe „Zahvalnicu“ Franje Dugana, „Il est bel et bon“ Pierrea Passereaua te „Ta na Solbici“ Same Vovka.
Svečanom dodjelom književne nagrade zaključeni su ovogodišnji Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koji su i ove godine okupili književnike, umjetnike i ljubitelje kulture te potvrdili važnost književnosti u kulturnom životu Zaboka i Krapinsko-zagorske županije.
