O ovogodišnjem izboru najboljih EU projekata u Hrvatskoj, na kojem su nagrađeni i projekti s područja Krapinsko-zagorske županije, govorilo se danas, 23. listopada, u Uredu župana u Krapini.
Predstavljeni su projekti koji su ostvarili zapažene rezultate u poduzetništvu i razvoju lokalne zajednice, a o njihovoj provedbi i značaju govorili su predstavnici županijskih institucija i agencija. Uz osvrt na dosadašnje uspjehe, bilo je riječi i o novim ulaganjima te izazovima koji očekuju županije u korištenju europskih sredstava u budućnosti.
O svrsi natječaja, postupku prijave i projektima koji predstavljaju Krapinsko-zagorsku županiju govorila je Karolina Barilar, ravnateljica Zagorske razvojne agencije.
– Već je sedmu godinu za redom organiziran nagradni natječaj pod nazivom „Izbor najboljeg EU projekta“. Svrha ovog nagradnog natječaja je približiti projekte financirane sredstvima EU svim građanima na području Republike Hrvatske kao i pojačati svijest o važnosti projekata i o njihovim učincima – rekla je Barilar.
Zagorska razvojna agencija, kao regionalni koordinator, pripremala je prijave na natječajni poziv koji je bio otvoren od 26. lipnja do 23. srpnja ove godine. Pravo prijave imali su projekti čiji je nositelj Krapinsko-zagorska županija, kao i oni čiji su nositelji institucije, ustanove i tvrtke u vlasništvu Krapinsko-zagorske županije. Prijaviti su se mogli i projekti u kojima je Županija sudjelovala kao partner.
Jedan od važnih uvjeta natječaja odnosio se na završetak projekta. Kako je pojasnila Barilar, projekt je morao biti završen, sa svim verificiranim troškovima i uspješno ostvarenim pokazateljima, tijekom 2024. ili 2025. godine, zaključno s 31. siječnja 2026. godine. Također, na natječaj se nisu mogli ponovno prijaviti projekti koji su prethodnih godina već bili među finalistima izbora.
Govoreći o ovogodišnjim prijavama, ravnateljica Zagorske razvojne agencije istaknula je četiri projekta koji su kandidirani u različitim kategorijama, a svaki od njih usmjeren je na drugo područje razvoja.
– Tako smo odradili prijave za kategoriju doprinos poduzetništvu, čuli ste već prijavni projekt Interregional Switch, kojemu je nositelj Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije. Zatim u kategoriji doprinosa regionalnom i lokalnom razvoju, projekt Baltazar 7, kojemu je nositelj Krapinsko-zagorska županija. U kategoriji doprinosa obrazovanju, znanosti i inovacijama prijavljen je projekt obnove i izgradnje Područne škole Putkovec, koja je bila oštećena u potresu. Četvrti projekt, RIDE&BIKE ECO, prijavljen je u kategoriji doprinosa prekograničnoj suradnji, a njegov je nositelj Zagorska razvojna agencija – navela je Barilar.
Riječ je o projektima koji obuhvaćaju različita razvojna područja, od jačanja poduzetništva i ravnomjernog razvoja lokalnih sredina do ulaganja u obrazovnu infrastrukturu te poticanja suradnje s partnerima iz drugih zemalja. Njihova prijava na natječaj ujedno je prilika za predstavljanje rezultata ulaganja europskih sredstava široj javnosti.
Postupak odabira najboljih projekata provodi stručni žiri koji čine predstavnici Hanza Medije, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, portala župan.hr te Europske komisije.
-Evaluacija prijavljenih projekata odvija se u dvije faze. U prvoj se razmatraju pristigle prijave, nakon čega se u drugoj fazi rangiraju projekti koji su ušli u finale. Uz četiri natjecateljske kategorije, bira se i najbolji projekt prema izboru publike, čime se građanima omogućuje da i sami sudjeluju u odabiru projekta koji smatraju najznačajnijim – pojasnila je ravnateljica Zagorske razvojne agencije dodavši kako se nagrade dodjeljuju za prva tri mjesta među finalistima, a pri ocjenjivanju se uzima u obzir nekoliko važnih kriterija.
Među njima su utjecaj projekta na lokalno stanovništvo i stanovništvo na području cijele Hrvatske, održivost i ostvareni učinci projekta, kao i njegova inovativnost te doprinos razvoju novih proizvoda i usluga.
Upravo se kroz takve kriterije nastoji prepoznati projekte koji nisu usmjereni samo na ostvarivanje planiranih aktivnosti, već donose konkretne rezultate i dugoročnu korist zajednici u kojoj se provode. Natječaj „Izbor najboljeg EU projekta“ tako predstavlja priliku za isticanje uspješnih primjera korištenja europskih sredstava, ali i za upoznavanje javnosti s projektima koji pridonose razvoju različitih dijelova Hrvatske.
Projekt Interregional Switch, koji je pripremio Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije u suradnji sa slovenskim partnerom, proglašen je najboljim EU projektom na razini Hrvatske u kategoriji doprinosa poduzetništvu. Projekt je bio usmjeren na povezivanje poduzetnika iz Krapinsko-zagorske županije i slovenske regije te stvaranje novih poslovnih prilika kroz međunarodnu suradnju.
O značaju projekta, njegovim ciljevima i ostvarenim rezultatima govorila je Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, koja je zahvalila svima uključenima u njegovu pripremu i provedbu.
-Interregional Switch projekt je kojim je stvorena međunarodna, odnosno prekogranična platforma za povezivanje poduzetnika Krapinsko-zagorske županije i slovenske regije. Cilj je bio omogućiti malim i srednjim poduzetnicima te start-upovima pronalazak poslovnih partnera za ulazak na hrvatsko ili slovensko tržište, bolje razumijevanje poslovnog okruženja te proširenje poslovanja – rekla je.
Kako je istaknula Matuša, projekt je proveden u okviru Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska, a trajao je od travnja do listopada 2025. godine. Riječ je o projektu manjeg opsega, ali s konkretnim ciljevima povezivanja poduzetnika i stvaranja novih poslovnih mogućnosti.
– Projektni partneri bili su Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije i Poduzetnički inkubator Vrelec iz Rogaške Slatine. Partneri iz Rogaške Slatine omogućili su povezivanje svojih stanara s poduzetnicima u Krapinsko-zagorskoj županiji, odnosno povezivanje naših poduzetničkih ekosustava sa stanarima i ekosustavom u slovenskoj regiji – navela je Matuša dodajući kako su u sklopu projekta organizirana dva međunarodna događanja na kojima su sudjelovala ukupno 124 poduzetnika.
Tijekom susreta održano je više od 200 izravnih poslovnih sastanaka, tijekom kojih su sudionici imali priliku upoznati potencijalne partnere, predstavnike investitora i druge poslovne kontakte iz Hrvatske i Slovenije.
Prvo događanje organizirano je u sklopu već poznate godišnje konferencije Invest in Zagorje. Slovenski partneri ondje su se predstavili u sajamskom obliku, a sudjelovali su i u aktivnosti poslovnog upoznavanja, odnosno takozvanom, koji je sudionicima omogućio brže i jednostavnije povezivanje s drugim poduzetnicima i sudionicima konferencije.
-Drugo događanje, odnosno sam susret održan je u rujnu u Rogaškoj Slatini. Program je obuhvatio različita predavanja i teme važne za daljnji razvoj poslovanja, među kojima su internacionalizacija poslovanja, digitalno poslovanje te načini širenja mreže poslovnih partnera – rekla je direktorica Poduzetničkog centra KZŽ.
O značaju projekta PVMax, njegovu nastanku i daljnjim mogućnostima razvoja govorio je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, istaknuvši kako je posebno ponosan što je projekt prepoznat i nagrađen.
– Čast mi je i veselje danas reći nekoliko riječi o projektu PVMax, koji je nagrađen kao najbolji projekt u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt je započeo u ono najmračnije doba, u doba korone, rekao bih, kada smo ga pisali. Bilo je to vrijeme kada smo se još učili sa solarnim elektranama, i ovdje na sjeverozapadu Hrvatske i šire, po cijeloj Republici Hrvatskoj. Projekt je u konačnici inicirao više od 64 megavata instaliranih kapaciteta i više od 50 milijuna eura investicija na području naše četiri osnivačice – govori Domac.
Naglašava kako je projekt, ukupne vrijednosti dva milijuna eura, financirala Europska investicijska banka putem europskog programa.
– Pokazali smo još jedanput da najbolje stvari u Republici Hrvatskoj redovito dolaze iz područja Krapinsko-zagorske županije i naših drugih osnivačica. Podsjetio bih da je ovaj projekt postavio scenu, odnosno omogućio projektiranje i ovih investicija koje sada provodimo po školama Krapinsko-zagorske županije. Dakle, riječ je o nastavku programa u kojem s privatnim partnerima provodimo investicije, što je puno učinkovitije, financijski isplativije i dugoročno povoljnije za javni sektor – ističe Domac.
Domac je pritom istaknuo primjere ranijih projekata na području Zaboka i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, uz najavu nastavka ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
– Po tome je Krapinsko-zagorska županija i dalje vodeća u Hrvatskoj. Nakon realiziranih projekata na objektima u Zaboku i Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, sada imamo velika ulaganja po školama. Računamo da ćemo tako nastaviti i dalje. Naravno, ovaj projekt samo je jedan u nizu projekata koje provodimo. Ova nagrada dobar je poticaj i potvrda da zajedno s našim osnivačima trebamo nastaviti u tom smjeru – zaključio je.
O važnosti europskih fondova, rezultatima Županije i pripremama za novo financijsko razdoblje govorila je Vlatka Mlakar, županijska pročelnica, istaknuvši kako je najvažnije da se učinci provedenih projekata osjete u svakodnevnom životu stanovnika.
– Kada govorimo o europskim fondovima, vrlo često govorimo o milijunima eura, broju projekata, ali i o postotku iskorištenosti EU fondova. I to su, naravno, važni pokazatelji. Međutim, ono što nas u Krapinsko-zagorskoj županiji posebno veseli jest kada se prepozna stvarna vrijednost projekta, neovisno o njegovoj veličini. Europski projekti ne moraju biti veliki po financijskom iznosu, već su bitni i zapravo veliki po svom učinku – rekla je Mlakar naglasivši kako je upravo nagrada koju je ostvarila Krapinsko-zagorska županija u suradnji s Poduzetničkim centrom Krapinsko-zagorske županije, koji je bio nositelj jednog od projekata, kao i drugi prijavljeni projekt, dokaz toga.
Kako kaže, Krapinsko-zagorska županija posljednjih je godina vrlo uspješna u korištenju europskih sredstava, a s time nastavljaju i dalje te uspješno koriste sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
-Za uspješno korištenje sredstava nije dovoljna samo uspješna priprema i provedba projekta, već i sustavan rad na prepoznavanju projekata, strateškom planiranju i ulaganjima upravo u one grane koje donose najveću dodanu vrijednost. Naš je cilj da europska sredstva budu alat razvoja, a ne cilj sama po sebi. Najveća vrijednost europskog projekta vidi se u kvaliteti života nas građana, kada europska sredstva prestanu biti apstraktan pojam, nego njihove rezultate živimo svaki dan, u odgoju, obrazovanju i svim aspektima kvalitete života – navodi pročalnica.
Posebno je istaknula važnost nagrade u području doprinosa poduzetništvu, s obzirom na gospodarske rezultate koje je Krapinsko-zagorska županija ostvarila od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine.
-Krapinsko-zagorska županija, kao jedno od glavnih područja sjeverne Hrvatske, doživjela je najveći i najbrži poduzetnički rast u smislu rasta broja aktivnih poslovnih subjekata za 60,6 posto, a isto tako i rasta plaća od 125 posto. Posebna je važnost ove nagrade upravo u tome što dolazi iz sektora gospodarstva – rekla je istaknuvši kako su nagrade važne jer potvrđuju kvalitetu rada, no još je važnije ono što ostaje nakon završetka projekta. Upravo dugoročni rezultati i održivost ulaganja trebaju biti u središtu planiranja budućih razvojnih aktivnosti.
Govoreći o budućnosti europskih fondova, Mlakar se osvrnula i na novo financijsko razdoblje od 2028. do 2034. godine, za koje pregovori još nisu dovršeni, ali su već utvrđeni glavni prioriteti.
-Riječ je o šest prioriteta: ulaganju u ljude i regije, jačanju konkurentnosti, zaštiti Europe, potpori obrazovanju, zaštiti građana i povećanju pripravnosti i otpornosti te izgradnji partnerstva za snažniju Europu – kazala je Mlakar.
Podsjetila je kako je prošli tjedan u Bruxellesu održan Europski tjedan regija i gradova, na kojem se mnogo govorilo o budućem financijskom okviru. Osnovna poruka koja je poslana s tog skupa, kojem je prisustvovalo više od 5000 lokalnih i regionalnih predstavnika, bila je da su snažne regije temelj snažne Europe.
-Doći će do modernizacije kohezijske politike, a mnogo se govorilo i o pojednostavljenju procedura koje nas očekuju. Revizija prošlog financijskog razdoblja pokazala je da se upravo na tom području može napraviti iskorak. Naravno, ni to nije jednostavan korak jer se procedure ne mogu pojednostaviti do te mjere da se ne osigura učinkovito i transparentno korištenje europskih sredstava – naglašava.
Županijska pročelnica posebno je naglasila da Krapinsko-zagorska županija spremno dočekuje novo financijsko razdoblje, pri čemu će ključnu ulogu imati pravodobna priprema kvalitetnih projekata.
-Prvo financijsko razdoblje prošli smo pripremajući se i učeći o administrativnim procedurama. U drugom financijskom razdoblju, koje još uvijek traje, borili smo se za što veći broj projekata s što većim iznosima kako bismo stvorili infrastrukturu. U trećem financijskom razdoblju dolazi do iskoraka te se borimo za razvoj inovacija i jačanje regionalnih lanaca vrijednosti. Dakle, riječ je o jednoj i drugoj vrsti projekata ili, pojednostavljeno rečeno, o tome da važnu infrastrukturu koju smo stvorili unaprijedimo kako bismo što dulje održali njezinu funkcionalnost i dodatno poboljšali život naših građana najboljim mogućim rješenjima – govori pročelnica.
Župan Željko Kolar čestitao je svim dobitnicima nagrada, posebno Heleni Matuši i njezinu timu iz Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije te Juliju Domcu i njegovu timu iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.
-Ponovno predstavljamo sjajne uspjehe projekata koji se provode na području Krapinsko-zagorske županije, projekata koje provode naše ustanove i naše organizacije – rekao je čestitavši i Zagorskoj razvojnoj agenciji, koja je kao regionalni koordinator cijelo vrijeme na raspolaganju ne samo Županiji kao osnivaču, nego i svim jedinicama lokalne samouprave na području Krapinsko-zagorske županije u pripremi i prijavi njihovih projekata.
Čestitao je i županijskoj pročelnici Vlatki Mlakar i njezinu timu na koordinaciji i provedbi europskih politika te pripremi smjernica koje ih očekuju u sljedećem financijskom razdoblju.
-Na početku želim iskoristiti priliku i čestitati Općini Gornja Stubica, Općini Stubičke Toplice, Općini Krapinske Toplice i Gradu Zaboku, koji su također osvojili vrlo vrijedne nagrade i visoka mjesta u pojedinim kategorijama. Ove su godine po prvi put ocjenjivane i općine, dok su se u kategoriji gradova natjecali veliki, srednji i mali gradovi. Zabok je osvojio sjajno treće mjesto – govori župan.
Posebno je istaknuo kako je uspjeh gradova i općina s područja županije važan i zbog konkurencije s mnogo većim urbanim sredinama.
– Kada pogledate gradove koji su se natjecali, vidite da su to uglavnom primorski gradovi i najveća središta aglomeracija u Hrvatskoj. Zato je rezultat Zaboka posebno vrijedan – naglasio je te dodao kako ga posebno veseli kontinuitet uspjeha Krapinsko-zagorske županije na natječaju „Izbor najboljeg EU projekta“.
Kako je istaknuo, tijekom svih prethodnih šest godina Županija je osvajala prva, druga ili treća mjesta u pojedinim kategorijama, a ovogodišnje izdanje predstavlja sedmu godinu zaredom u kojoj se potvrđuju rezultati njezina rada.
– Da bismo to mogli postići, prije svega moramo imati ljude koji znaju svoj posao. Zatim moramo imati jasnu viziju onoga što želimo ostvariti kroz strateške projekte, plan rada razvojne strategije i konkretne projekte koji donose vidljive rezultate i dostupni su većem broju ljudi, koji mogu osjetiti njihove koristi – rekao je te najavio nastavak takvih rezultata.
Govoreći o projektima koji bi mogli obilježiti sljedeće izdanje natječaja, župan je izdvojio nekoliko velikih investicija koje se provode ili pripremaju na području županije.
– Tu su završetak prve faze ZEZ-a, završetak izgradnje hotela, natkrivanje bazena, wellness i spa sadržaji te sve ostalo što je vezano uz projekt Specijalne bolnice Stubičke Toplice. Isto tako, tu je priča o Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, ali i brojni drugi, manji, uvjetno rečeno, soft projekti i projekti prekogranične suradnje. Oni se ne mjere milijunima ili desecima milijuna eura, kao projekti koje sam upravo naveo, ali stvaraju uvjete za razvoj. A razvoj i konkurentnost dvije su ključne stvari koje nas očekuju u budućem razdoblju – poručio je župan.
Kolar je pritom naglasio da Županija ne razvija projekte samo samostalno, nego i kroz brojne partnerske odnose s drugim županijama, gradovima, institucijama i međunarodnim partnerima.
– Ne surađujemo samo s Gradom Zagrebom, Zagrebačkom županijom, Varaždinskom županijom, Međimurjem, Koprivnicom i Bjelovarom. Suradnja obuhvaća i druge dijelove Hrvatske, prije svega Primorsko-goransku županiju, s kojom razvijamo zajedničke projekte, osobito u području zdravstva kroz projekt „Zdravlje na dlanu“, ali i kroz prekograničnu suradnju. Posebno surađujemo i s gospodarskim uredima, a tu prije svega mislim na austrijski ured. Suradnja s Bečom već je na vrlo visokoj razini – ističe.
U pripremi su i projekti povezani sa zdravstvom, uvođenjem robotike i tehnologije umjetne inteligencije u proces rehabilitacije u specijalnim bolnicama. Riječ je o medicinskim i tehničkim fakultetima, Institutu Ruđer Bošković te stranim partnerima koji će se pridružiti.
-Ponovno ćemo napraviti iskorak u Republici Hrvatskoj, kao što smo ga napravili projektom New Light prije desetak godina, koji je također osvojio prvu nagradu na natječaju europskih projekata. Na isti način želimo raditi i s ovim projektima – najavljuje.
Uz predstavljanje dosadašnjih rezultata i budućih ulaganja, Kolar se osvrnuo i na izazove koji očekuju regionalnu i lokalnu samoupravu u novom financijskom razdoblju Europske unije. Pritom je posebno istaknuo pitanje financijskih kapaciteta županija, mogućnosti sufinanciranja projekata i potrebu za ravnomjernijim regionalnim razvojem.
-Sjedišta županija imaju decentralizirana sredstva kroz ITU mehanizam čime dobivaju izravna sredstva za svoj razvoj i provedbu projekata od strateškog interesa za poboljšanje kvalitete života na svojem području. Objektivno gledajući, takav mehanizam ili sličan model prijeko je potreban i hrvatskim županijama – rekao je istaknuvši kako je potrebu za uvođenjem takvog mehanizma javno iznio na Izvršnom odboru Hrvatske zajednice županija, obraćajući se resornoj ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Kako govori, idealno je vrijeme upravo sada, kada se priprema nova financijska omotnica i nova financijska perspektiva te određuju prioritete i preduvjete za njihovu realizaciju.
-Imamo razvojne programe i sporazume. Za Sporazum Sjever s kojima osobno nisam zadovoljan načinom na koji funkcioniraju. Na moj zahtjev u novim je izmjenama Zakona o regionalnom razvoju predviđeno da se barem dva puta godišnje sastanemo i razgovaramo o razvoju i projektima. Mi u cijelom tom razdoblju nijednom nismo sjeli zajedno sa svih devet ministarstava, potpisnika sporazuma, županijama i ostalim dionicima te razgovarali o strateškom razvoju sjevera Hrvatske. Mi smo se na natječaje prijavljivali kao i svi ostali, s kvalitetnim projektima dobivali sredstva i realizirali ih, a ugovori su nam se dodjeljivali jednom godišnje – upozorava.
Kolar je pritom naglasio kako razumije i podržava posebne razvojne mjere za Slavoniju, Baranju i Srijem, uzimajući u obzir ratna stradanja i dugogodišnje razvojne izazove tog područja.
– Ja to razumijem i podržavam. Podržavam od prvog dana jer je Slavonija devastirana i teško stradala u ratu.
Slavonija, Baranja i Srijem prema koeficijentima razvijenosti i drugim pokazateljima nalaze se na vrlo niskim razinama. Najveći dio ljudi koji žive na tom području suočava se s tim izazovima i takve je mjere trebalo provesti.
Jedan od najvećih izazova koji očekuju županije u budućim financijskim razdobljima, upozorio je Kolar, bit će osiguravanje vlastitih sredstava za sufinanciranje projekata. Iako županije imaju znanje, iskustvo i pripremljene projekte, bez dovoljnog fiskalnog kapaciteta neće moći iskoristiti sve dostupne mogućnosti financiranja.
– Siguran sam da županije u razdoblju od 2029. do 2034. godine neće moći biti tako snažan i odlučujući faktor u povlačenju sredstava iz europskih fondova ako ne budu imale dovoljno vlastitih fiskalnih kapaciteta za pokrivanje svojih obveza i sufinanciranje projekata. Konkretno, mi smo bili zaduženi četiri postotna boda. Uzimanjem kredita kako bismo devet škola doveli do jednosmjenske nastave i izgradili devet novih sportskih dvorana te zaokružili taj proces, morali smo se zadužiti kao i druge županije u Hrvatskoj. Time smo smanjili vlastiti fiskalni kapacitet za prijave na nove natječaje i izdvajanje vlastitih sredstava za sufinanciranje našeg udjela u projektima – govori te dodaje decentralizirana sredstva koja bi prema zakonu i Ustavu trebala pokrivati troškove održavanja, prijevoza učenika i druge osnovne potrebe, a svako županijsko dodatno ulaganje zapravo je ulaganje u nadstandard.
-Mi već godinama ulažemo najmanje dva milijuna eura kako bismo pokrili samo te osnovne potrebe. Zato moramo jasno i glasno, na vrijeme, upozoriti na situaciju kako bi Vlada mogla pravodobno reagirati – rekao je župan.
Kolar smatra da je upravo sada, kada se predstavljaju rezultati uspješnih projekata i priprema novo financijsko razdoblje, pravi trenutak za razgovor o promjenama u sustavu financiranja županija.
– Upravo danas, kada na neki način predstavljamo sjajne uspjehe i projekte koje imamo, smatram da je najbolje vrijeme da mi koji smo objektivno među liderima, da ne budem neskroman, u povlačenju sredstava iz europskih fondova otvoreno govorimo o tom problemu. U razdoblju od 2021. do 2024. godine povukli smo svaki osmi euro koji su povukle hrvatske županije. Pokušajte izračunati koliki je to udio. U 2025. godini bili smo drugi u Hrvatskoj po povlačenju sredstava, a sada sa sigurnošću mogu reći da ćemo i u 2026. godini biti među prve tri županije, ali ako sada ne napravimo taj ključni potez, sa sigurnošću mogu reći da 2031. godine više nećemo biti među najboljima. Imat ćemo ljude, imat ćemo znanje, imat ćemo pripremljene projekte, ali nećemo imati dovoljno financijskih kapaciteta da ih provedemo – upozorava župan dodajući kako će se to dogoditi velikoj većini županija, a na kraju će posljedice osjetiti svi.
Unatoč upozorenjima o financijskim izazovima, Kolar je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima, projektima koji su trenutačno u provedbi te onima koji se pripremaju za buduće razdoblje. Posebno je zahvalio suradnicima na njihovu znanju, energiji i predanosti razvoju županije.
-Svi zajedno imamo isti cilj, a ono što sigurno mogu reći jest da ćemo sljedeće godine, nakon održavanja Dana regionalnog razvoja, ponovno imati konferenciju za medije i ponovno predstaviti projekte koji su među najboljima u Hrvatskoj. Vjerujte mi, znam da ćemo to uspjeti – zaključio je.
