Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradio je radnu bilježnicu „Kako raditi, a ne sagorjeti”, namijenjenu prevenciji sindroma sagorijevanja na poslu i sprječavanju njegova ponovnog pojavljivanja. Povod su zabrinjavajući rezultati europskog istraživanja prema kojima se 35 posto ispitanika često osjeća iscrpljeno na kraju radnog dana.
Riječ je o Europskom telefonskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCTS) iz 2024. godine. Iz HZJZ-a pritom upozoravaju kako se istraživanje bavilo samo iscrpljenošću, a ne svim simptomima sagorijevanja, pa se na temelju tih rezultata ne može zaključiti da 35 posto radnika ima sindrom sagorijevanja.
Ipak, podaci ukazuju na ozbiljan problem iscrpljenosti zaposlenih, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati znakove dugotrajnog stresa na radnome mjestu.
Kako prepoznati sindrom sagorijevanja?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od 2019. godine prepoznaje sindrom sagorijevanja kao profesionalni fenomen povezan s kroničnim stresom na radnome mjestu koji nije uspješno savladan. Razvija se postupno i može negativno utjecati na mentalno i tjelesno zdravlje zaposlenih, ali i na funkcioniranje organizacija.
Autori radne bilježnice Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac, Helena Koren i Vik Bubaš iz HZJZ-a ističu kako su izrada ovog materijala i potreba za prevencijom posebno važni u uvjetima promijenjenog načina rada.
Sve veća digitalizacija, intenzivniji tempo i dostupnost zaposlenika izvan uobičajenog radnog vremena mogu dodatno povećati stres i narušiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Test za procjenu rizika i savjeti za oporavak
Radna bilježnica „Kako raditi, a ne sagorjeti” donosi objašnjenja o sindromu sagorijevanja, njegovim simptomima i mogućnostima oporavka. Sadrži i test za samoprocjenu rizika od sagorijevanja, savjete za prevenciju te tehnike rješavanja problema.
Na kraju se nalazi i dio koji pomaže zaposlenicima izraditi osobni plan brige o sebi, što može biti koristan prvi korak u prepoznavanju vlastitih potreba i uvođenju promjena u svakodnevicu.
Za prevenciju nisu odgovorni samo zaposlenici
Iz HZJZ-a naglašavaju da sprječavanje sagorijevanja ne smije biti isključivo odgovornost pojedinca. Veliku ulogu imaju i uvjeti rada, uključujući količinu radnih zadataka, jasno definirane odgovornosti, mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka i podršku na radnome mjestu.
Prevencija počinje prepoznavanjem vlastitih granica i potreba, brigom o sebi te traženjem podrške kada je potrebna. Ako stres uzrokovan radnim uvjetima ostaje intenzivan i dugotrajan, važno je razmotriti i promjene koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja, uključujući promjenu radnog okruženja.
Radna bilježnica predstavljena je u listopadu na skupu „Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada”.
Radnu bilježnicu „Kako raditi, a ne sagorjeti” možete pronaći na službenim stranicama HZJZ-a, gdje je dostupan i test za samoprocjenu rizika od sagorijevanja.
