Jedna mala promjena na satu, a toliko rasprava svake godine. Dok jedni jedva čekaju dodatni sat sna, drugi se pitaju zašto još uvijek mijenjamo vrijeme.
Ako ste u nedjelju ujutro planirali dulje ostati u krevetu, stiže dobra vijest: ovaj put imat ćete i službeno opravdanje. U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno računanje vremena, a kazaljke na satu vraćaju se jedan sat unatrag. Kada u tri sata ujutro dođe vrijeme za promjenu, sat će ponovno pokazivati dva sata. Drugim riječima, jedan sat između dva i tri sata ujutro proživjet ćemo dvaput, a nedjelja će imati svojih malih 25 sati.
Ipak, postoji i druga strana ove promjene. Iako ćemo ujutro dobiti nešto više dnevnog svjetla, poslijepodne i večeri postat će osjetno kraći. Ono što je mnogima najdraži dio jeseni – mirnija jutra i dodatni sat odmora – drugima znači raniji mrak i oproštaj od dugih, svijetlih večeri.
Zašto uopće pomičemo satove?
Ideja pomicanja sata nije nastala zbog želje za duljim spavanjem, iako se u jesenskom terminu upravo to najviše cijeni. Ljetno računanje vremena osmišljeno je kako bi se tijekom toplijeg dijela godine bolje iskoristila dnevna svjetlost, odnosno kako bi se više svjetla dobilo u večernjim satima, kada je većina ljudi slobodna od posla i škole.
Takva se praksa počela širiti tijekom Prvog svjetskog rata, ponajprije zbog nastojanja da se uštedi energija. Ponovno je uvedena u brojnim zemljama tijekom 1970-ih, a s vremenom su europske države uskladile datume promjene sata kako bi se olakšalo funkcioniranje prometa, poslovanja i svakodnevnog života.
U Europskoj uniji ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku, a završava posljednje nedjelje u listopadu. Hrvatska i ove godine slijedi taj raspored.
Sat se mijenja, a što je s našim organizmom?
Premda se jedan sat na prvi pogled ne čini kao velika promjena, ljudskom organizmu ponekad treba vremena da se prilagodi drukčijem rasporedu. Naš unutarnji biološki sat prati dnevni ritam, svjetlost i tamu, pa pomicanje vremena može privremeno utjecati na osjećaj pospanosti i vrijeme odlaska na počinak.
Jesenska promjena pritom ima jednu prednost: sat se pomiče unatrag, pa se, barem prema satu, otvara mogućnost za dodatni sat sna. No to ne znači da će se baš svi probuditi odmorniji. Nekima će trebati nekoliko dana da se prilagode novom ritmu, osobito ako svakodnevno ustaju u isto vrijeme zbog posla, škole ili drugih obveza.
Pregled znanstvenih istraživanja objavljen 2026. godine pokazao je da učinci promjene sata nisu jednostavni ni jednaki za sve. Istraživanja upućuju na moguće koristi jesenskog vraćanja sata u nekim zdravstvenim pokazateljima, ali istodobno naglašavaju da su dokazi za niz drugih učinaka ograničeni i neujednačeni. Zato nije opravdano tvrditi da promjena sata svima šteti ili da je svima korisna.
Hoće li se pomicanje sata napokon ukinuti?
Pitanje koje se vraća gotovo jednako redovito kao i sama promjena vremena jest – hoćemo li jednoga dana prestati pomicati kazaljke?
U Europskoj uniji o tome se raspravlja već godinama. Europski parlament podržao je 2019. prijedlog za ukidanje sezonskog pomicanja sata, ali države članice nisu postigle konačan dogovor. Zbog toga sustav i dalje ostaje na snazi, pa ćemo satove mijenjati i ove jeseni.
Pritom nije riječ samo o tome želimo li ljeti ili zimi imati više svjetla ujutro ili navečer. Odluka o trajnom vremenu utjecala bi na svakodnevni život, radno vrijeme, promet, školu i način na koji se prirodna svjetlost raspoređuje tijekom dana. Zato se rasprava ne svodi samo na kazaljke, nego i na pitanje koji bi raspored vremena bio najprikladniji za građane.
Nedjelja s dodatnim satom i podsjetnik na zimu
Za većinu građana najvažnija informacija ipak je jednostavna: u nedjelju, 25. listopada, u tri sata ujutro kazaljke se vraćaju na dva sata. Pametni telefoni, računala i većina digitalnih uređaja promijenit će vrijeme automatski, dok će na analognim satovima kazaljke trebati pomaknuti ručno.
Jesenska promjena sata tako nam donosi mali dar u obliku dodatnog sata sna, ali i jasan znak da ulazimo u razdoblje kraćih dana i duljih večeri. Stoga je subotnja večer idealna prilika da provjerite satove, pripremite se za promjenu i bez grižnje savjesti odgodite jutarnje ustajanje.
A ako vam se u nedjelju učini da ste se probudili prerano ili da dan nekako traje drukčije, ne brinite, nije vam se učinilo. Samo smo ponovno dobili sat vremena koji je većini dobrodošao, iako ga jesen brzo podsjeti da dnevnog svjetla više nema napretek.
