U Hotelu Well u Termama Tuhelj danas, 20. listopada 2026. godine, održava se 20. kongres hrvatskog kampinga, koji okuplja predstavnike turističkog sektora i kamping industrije kako bi raspravili o budućnosti jednog od najvažnijih dijelova hrvatske turističke ponude.
U središtu razgovora su nova ulaganja, podizanje kvalitete kampova, zakonske promjene i održivi razvoj, ali i izazovi s kojima se susreću kampovi u Hrvatskoj. S obzirom na to da više od polovice hrvatskih kampova već ima četiri ili pet zvjezdica, pitanje je što je potrebno za novi investicijski val i može li Hrvatska dodatno učvrstiti svoju poziciju među vodećim europskim kamping destinacijama.
Dobrodošlicu sudionicima 21. kongresa hrvatskog kampinga poželio je direktor Termi Tuhelj, Vasja Čretnik.
-Posebno mi je drago što smo ponovno domaćini ovog skupa. Kongres se ovdje održavao i prethodnih godina te vjerujem da svi vi koji nam se redovito vraćate možete primijetiti koliko su se naše Terme tijekom tog razdoblja razvile-rekao je Čretnik, istaknuvši kako je iza Termi Tuhelj vrlo uspješno i intenzivno investicijsko razdoblje.
-Samo prošle godine uložili smo više od 27 milijuna eura u obnovu bazenskih kapaciteta i bazenske recepcije, a izgradili smo i obiteljski hotel sa 46 soba. I ove smo godine nastavili s ulaganjima te smo s više od tri milijuna eura obnovili i proširili hotelski restoran, koji smo prošlog tjedna predstavili u novom izdanju-kazao je Čretnik, te dodao kako rezultate ulaganja potvrđuju i poslovni pokazatelji te da Terme Tuhelj očekuju rekordnu godinu.
-Ovu ćemo godinu završiti s rekordnih 200 tisuća noćenja i prihodom većim od 21 milijun eura. Ipak, danas se nismo okupili samo kako bismo razgovarali o rezultatima ulaganja u Terme Tuhelj, već smo ovdje zbog hrvatskog kampinga, novih trendova, ideja i iskustava-istaknuo je Čretnik.
Kazao je i kako kongres sudionicima pruža priliku za učenje, razmjenu iskustava i stvaranje novih poslovnih kontakata.
-Vjerujem da će nam ovaj susret svima biti odlična prilika da nešto novo naučimo, razmijenimo iskustva i uspostavimo nove kontakte, a možda dogovorimo i neki dobar posao. Nadam se da će svatko od nas pronaći barem jednu inovativnu ideju koju će moći primijeniti u svojem kampu ili turističkom kompleksu-poručio je Čretnik.
Župan Krapinsko-zagorske županije i predsjednik Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar istaknuo je važnost razvoja kamping turizma, ali i potencijal koji Zagorje ima za privlačenje novih investicija.
-Prije svega, zahvaljujem što su ponovno izabrali Terme Tuhelj i Hotel Well za svoj godišnji kongres. To nas jako veseli jer imamo priliku naučiti mnogo novih stvari. Ako postoji prostor za dodatni razvoj turizma, onda je to svakako kamping turizam-rekao je Kolar, naglasivši kako Krapinsko-zagorska županija trenutačno ima dva kampa, u Termama Jezerčica i Termama Tuhelj, s ukupno 151 smještajnom jedinicom i kapacitetom za 453 osobe.
-Smatram da je to malo i da postoji velik prostor za razvoj. Nakon ulaganja u bazene, nove hotelske sadržaje, wellness i spa, sljedeće investicije mogle bi biti usmjerene upravo prema kampingu. Imamo izvrsnu prometnu povezanost, autocestu i granični prijelaz Macelj, preko kojeg godišnje prolazi 12 milijuna automobila na putu prema moru-kazao je Kolar.
Dodao je kako Županija ostvaruje gotovo 600.000 noćenja te da, uz bogatu kulturnu baštinu, muzeje Hrvatskog zagorja i kvalitetnu gastronomsku ponudu, ima značajan potencijal za daljnji rast.
-Postoji velik prostor za razvoj, a turistički djelatnici će tijekom kongresa pažljivo pratiti što se događa na europskom i svjetskom tržištu. To nam je važno kako bismo zajedno s potencijalnim investitorima znali prepoznati prilike i povući prave poteze-poručio je Kolar.
Govoreći o konkretnim projektima, Kolar je otkrio kako su razgovori o izgradnji novog kampa u Stubičkim Toplicama već daleko odmaknuli.
-U Stubičke Toplice uložili smo 17,7 milijuna eura kroz Specijalnu bolnicu, a ondje je otvoren i novi hotel s kvalitetnim sadržajima. Stubičke Toplice prepoznatljiv su brend, posebno među stanovnicima Zagreba i okolice, i vjerujem da bi se već sljedeće godine moglo početi s izgradnjom novog kampa-istaknuo je Kolar.
Osvrnuo se i na situaciju u Kumrovcu, gdje unatoč potencijalu postojećeg kompleksa nije stigla ponuda na natječaj za Spomen-dom.
-Kumrovec je zapravo tužna priča jer imamo tako kvalitetan kapacitet u državnim objektima koji još uvijek nije stavljen u funkciju. Nadao sam se da će se ovoga puta, nakon raspisanog natječaja za Spomen-dom, konačno pronaći investitor-rekao je Kolar.
Pojasnio je kako je postojao interes domaćeg konzorcija, zbog čega je čak bio produljen i rok za prijavu radi dodatnih konzultacija s konzervatorima, s obzirom na zaštitu objekta.
-Vjerovao sam da će konačno stići ponuda, no nažalost, to se nije dogodilo. Moram priznati da sam vrlo razočaran jer su razgovori i suglasnosti otišli jako daleko. Morat ćemo vidjeti što se dogodilo-kazao je Kolar.
Podsjetio je da je u Kumrovcu nekada djelovao kamp Ferijalnog saveza te da ondje postoji velik kompleks državnog zemljišta, uz povoljan položaj u blizini granice i interes slovenskih gostiju.
-Mislim da je to dobra priča koja samo treba pametnog investitora-zaključio je Kolar.
Izvršna direktorica i pomoćnica direktora Hrvatske turističke zajednice, Ivana Curić Čabraja istaknula je važnost kamping turizma u ukupnoj hrvatskoj turističkoj ponudi, naglasivši kako se taj segment sve više razvija u smjeru veće kvalitete, održivosti i inovacija.
-Kamping turizam danas nije samo jedan od oblika smještaja, već važan dio naše turističke ponude i jedan od pokazatelja razvoja hrvatskog turizma prema većoj kvaliteti, održivosti, inovacijama i većem doprinosu gospodarstvu-rekla je Curić Čabraja, istaknuvši kako podaci potvrđuju važnost kamping sektora, ali i njegov kvalitativni razvoj.
-U prvih devet mjeseci kamping je ostvario gotovo 20 milijuna noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na 2019. godinu bilježimo rast, a posebno je zanimljivo da je broj noćenja u kampovima s četiri zvjezdice porastao za 14 posto, dok je u kampovima s pet zvjezdica rast iznosio čak 48 posto. To pokazuje da se kamping razvija od tradicionalnog oblika turizma prema sve kvalitetnijem i raznovrsnijem turističkom proizvodu-kazala je.
Dodala je kako su među najvažnijim emitivnim tržištima i dalje Njemačka, Slovenija i Austrija, dok se rast bilježi i s drugih tržišta, među kojima su Mađarska, Hrvatska, Italija i Poljska. Istra pritom ostaje vodeća hrvatska kamping destinacija, dok se kontinuiranim ulaganjima podiže kvaliteta ponude i jača pozicija Hrvatske kao premium destinacije.
-Kamping gosti sve više postaju gosti destinacije. To potvrđuje i njihova potrošnja jer sve više troše u restoranima, trgovinama, na aktivnostima, izletima i različitim iskustvima. More je i dalje glavni motiv dolaska, no goste sve više zanimaju i gradovi, gastronomija te aktivnosti na otvorenom, poput biciklizma. Potrošnja kamping gostiju porasla je za 34 posto u odnosu na prethodno istraživačko razdoblje, što je dvostruko više od rasta prosječne potrošnje svih gostiju koji dolaze u Hrvatsku-rekla je.
Osvrnula se i na sve manju lojalnost gostiju, istaknuvši kako to ne treba promatrati isključivo kao problem, već kao izazov i priliku za prilagodbu.
-Mijenjaju se načini putovanja i rezerviranja, a gosti sve više traže nova iskustva. Zato moramo pratiti njihove motive i navike te u skladu s time prilagođavati ponudu i komunikaciju. Važno je pratiti i nove trendove, uključujući umjetnu inteligenciju i sigurnost, te razumjeti kako oni utječu na proizvode i usluge koje nudimo na tržištu-kazala je.
Govoreći o budućnosti hrvatskog turizma, naglasila je kako razvoj ne treba promatrati samo kroz brojke, već i kroz vrijednost koju turizam donosi destinacijama i lokalnim zajednicama.
-Naš je zadatak učiniti Hrvatsku prepoznatljivom, privlačnom i konkurentnom destinacijom. Kroz kampanje, zajedničke nastupe i suradnju s partnerima nastojimo pružiti podršku hrvatskim turističkim subjektima kako bismo se zajedno predstavili na tržištu i pokazali što sve možemo ponuditi gostima-istaknula je Curić Čabraja.
-Kongres je važna prilika za razmjenu znanja, iskustava i informacija koje nam mogu pomoći u budućem planiranju, kako na razini pojedinih subjekata, tako i cijelog sektora. Želim vam mnogo poslovnih prilika, novih ideja i korisnih informacija koje ćete moći primijeniti u svojem radu-zaključila je Curić Čabraja.
Kako je 20. izdanje Camping Kongresa prilika za osvrt na sve promjene koje su obilježile kamping industriju u Hrvatskoj tijekom posljednja dva desetljeća rekla je Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske.
-Uistinu je ovo prilika da sagledamo sve što se događalo u kamping industriji u posljednjih 20 godina. Možemo potvrditi da je u tom razdoblju došlo do potpune transformacije kamping industrije u Hrvatskoj. Od kampova koji su bili na razini dvije ili tri zvjezdice danas smo došli do toga da se više od 50 posto hrvatskih kampova nalazi u kategoriji četiri ili pet zvjezdica-rekla je Udovičić.
Dodala je kako se hrvatski kamping danas nalazi u samom europskom vrhu, što potvrđuju i međunarodna istraživanja.
-Ono što nas posebno veseli jest to što se u ovom segmentu ostvaruje dulji boravak nego u drugim oblicima smještaja, s više od šest noćenja po osobi. Osim toga, upravo u kampovima bilježimo najveći udio gostiju koji se vraćaju. Prema istraživanjima, više od 50 posto gostiju vraća se u naše kampove sedam ili više puta. To su naši najlojalniji gosti, a njihova vjernost govori i o kvaliteti koju kampovi pružaju-poručila je državna tajnica.
-Važnost kamping turizma potvrđuje i njegov udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. U kampovima se ostvaruje približno petina svih noćenja u zemlji, što ovaj segment čini jednim od važnih oslonaca hrvatskog turizma-istaknula je Udovičić.
Govoreći o daljnjem razvoju, naglasila je kako se kamping sektor treba razvijati u skladu sa Strategijom razvoja održivog turizma, koja u prvi plan stavlja zaštitu okoliša, ekonomsku održivost te uvažavanje potreba i kvalitete života lokalnog stanovništva. S obzirom na ograničene mogućnosti za otvaranje novih kampova na novim lokacijama, budući se razvoj ponajprije očekuje kroz ulaganja u kvalitetu postojećih kapaciteta.
Pritom je naglasila kako razvoj kampova mora biti usklađen sa zakonskim okvirom prostornog uređenja, uz očuvanje zelenih površina i prirodnog zelenila, koje je jedan od ključnih elemenata ovog oblika smještaja. Upravo boravak u prirodnom okruženju jedan je od razloga zbog kojih se gosti odlučuju za kamping, zbog čega je očuvanje tih vrijednosti važno i za buduću konkurentnost hrvatske ponude, objasnila je.
-Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali smo bespovratna sredstva za ovaj segment, kao i za hotelijerstvo, a takvu podršku planiramo i u novom višegodišnjem financijskom okviru. Zeleni razvoj, održivost, smanjenje potrošnje električne energije i korištenje obnovljivih izvora energije smjerovi su u kojima vidimo daljnji razvoj kamping ponude-poručila je Udovičić.
Veljko Ostojić, predsjednik Izvršnog odbora KUH-a i direktor HUT-a, smatra da će daljnji razvoj hrvatskog kampinga uvelike ovisiti o zakonskim promjenama u području prostornog uređenja, pomorskog dobra i turizma.
-Očekujemo da se u sva ta tri područja definiraju uvjeti, odnosno okviri koji će omogućiti daljnje investicije. Bez daljnjih investicija nema kvalitete, a vidjeli smo i vidjet ćemo u sljedećim godinama da će hrvatski kamping doživjeti dodatni procvat, novu renesansu i dodatni uzlet, pogotovo zbog pozicioniranja Hrvatske kao najkvalitetnije kamping destinacije u Europi-poručio je Ostojić.
Među najvažnijim promjenama ističe se donošenje Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, nakon čega slijedi usvajanje podzakonskih akata, odnosno pravilnika, posebno onoga koji regulira minimalne tehničke uvjete za kampove. Jednako je važan i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se uređuje način utvrđivanja granica pomorskog dobra. Upravo je taj postupak jedan od najvećih izazova za kamping sektor jer njegovo dugotrajno trajanje otežava rješavanje imovinskopravnih odnosa i pripremu investicija-upozorava Ostojić.
-Sporost i način utvrđivanja granice pomorskog dobra jedan su od naših najvećih izazova. To je važan preduvjet za potpisivanje ugovora o zakupu zemljišta na temelju Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Konačno definiranje statusa zakupoprimca i zakupodavca, odnosno dokazivanje pravnog interesa zakupoprimca, preduvjet je za investicije. Ako nemate dugoročnu sigurnost raspolaganja zemljištem, teško da će bilo koji vlasnik dati zeleno svjetlo za značajnija ulaganja-naglasio je.
Unatoč administrativnim i zakonskim preprekama, interes za podizanje kvalitete kampova već je izražen. Više od 50 posto hrvatskih kampova kategorizirano je s četiri ili pet zvjezdica, a investicijski planovi najvećih kompanija usmjereni su upravo prema daljnjem unapređenju ponude i razvoju kampova najviše kategorije. Ostojić smatra da bi stvaranje jasnijih i stabilnijih zakonskih uvjeta moglo otvoriti prostor za snažan investicijski ciklus u narednim godinama.
-Mislim da možemo očekivati investicijski bum u kampingu u sljedećim godinama, pod uvjetom da zakonski okviri to omoguće-istaknuo je.
Pritom se ne očekuje znatnije povećanje ukupnog broja kamping mjesta, nego prije svega kvalitativni iskorak postojećih kapaciteta. Hrvatska se već niz godina zadržava na približno 250.000 do 255.000 mjesta u kampovima, a prema Ostojićevoj procjeni, taj bi broj mogao ostati na sličnoj razini i u sljedećih pet do sedam godina. Glavni potencijal razvoja vidi u modernizaciji, podizanju kategorije i unapređenju usluge.
-Definitivni pomak očekujemo u području kvalitete, naravno, pod pretpostavkom da se stvore odgovarajući zakonski uvjeti-rekao je Ostojić.
Za ostvarenje tih ciljeva potrebna je koordinacija više ministarstava jer se pitanja važna za kamping ne odnose samo na turističke propise. Uz Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i pravilnik za kampove, važni su i propisi koji reguliraju status zemljišta, pomorsko dobro i prostorno uređenje, kao i pravila vezana uz smještaj stranih radnika. Ograničenja u prostornom planiranju pritom ne moraju nužno biti prepreka razvoju, smatra Ostojić, ako se provedbenim propisima omogući nastavak ulaganja.
-Vidjeli smo da je na tom području došlo do određenih pomaka i uvedena su određena ograničenja. Ona ne moraju nužno biti negativna ako podzakonski akti omoguće daljnji razvoj i ulaganja-kazao je.
Govoreći o cijenama, Ostojić je istaknuo da su hrvatski kampovi posljednjih godina znatnije poskupljivali, no da su i dalje ispod europskog prosjeka. U razgovoru je spomenuta projekcija rasta cijena za sljedeću godinu, najprije od osam, a potom ispravljena na sedam posto, prema podacima istraživanja PiNCAMP ADAC-a. Pritom upozorava da se cijene ne mogu promatrati odvojeno od potražnje, osobito tijekom glavne turističke sezone, kada kvalitetniji kampovi bilježe vrlo visoku popunjenost.
-Pitanje cijena u izravnoj je korelaciji s popunjenošću. Kod kvalitetnih kampova vidjeli smo da popunjenost tijekom špice sezone, kada su cijene najviše, prelazi 90 posto. U tom je kontekstu pitanje cijena itekako relevantno-objasnio je.
Posebno se kritički osvrnuo na prijedlog ograničavanja cijena smještaja, smatrajući da takva mjera nije primjerena specifičnostima turističkog sektora. Iako razumije namjeru zakonodavca da suzbije inflaciju, upozorava da unaprijed određena cijena smještaja za različita razdoblja godine ne donosi stvarnu korist gostima, a poduzetnicima može povećati troškove i otežati planiranje poslovanja.
-Mislim da je to potpuno promašen potez, posebno kada je riječ o smještaju. Mogu razumjeti namjeru zakonodavca, odnosno predlagatelja, da se bori protiv inflacije. Osobno donekle mogu razumjeti i dio koji se odnosi na izravne ugostiteljske usluge, ali kada je riječ o smještaju, cijena 10. rujna u odnosu na onu koja će biti 1. prosinca ili 1. kolovoza sljedeće godine gostu ne znači ništa. Takva mjera neće ni na koji način utjecati na odluku gosta, osim što će povećati troškove i utjecati na cjenovnu politiku kompanija-poručio je.
Na pitanje postoji li mogućnost da se ograničenje ukloni, Ostojić je odgovorio kako su razgovori još u tijeku, ali da zasad nema mnogo razloga za optimizam. Unatoč tome, smatra da će se kamping sektor prilagoditi i novim okolnostima, iako i dalje dovodi u pitanje opravdanost takve mjere.
Ostojić je na kraju pojasnio i na temelju čega Hrvatsku smatra vodećom europskom kamping destinacijom prema kvaliteti. Riječ je o istraživanju PiNCAMP-a, dijela ADAC-a koji se bavi kampovima i njihovom kvalitetom. Prema rezultatima istraživanja za 2027. godinu, hrvatski kampovi zauzimaju prvo mjesto u Europi po kvaliteti, što dodatno potvrđuje potencijal Hrvatske za daljnji razvoj kamping turizma-zaključio je Ostojić.
