U Hrvatskoj bi uskoro mogla doći do promjene pravila za mjerenje brzine u prometu, a time i do znatno viših novčanih kazni za vozače koji prekoračuju dopuštenu brzinu.
Prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu predviđa smanjenje sigurnosne razlike koja se oduzima od izmjerene brzine, prenosi Poslovni dnevnik.
Prijedlog pravilnika nalazi se u javnom savjetovanju, koje završava danas, 19. listopada.
Prema trenutačnim pravilima, kod izmjerene brzine do 50 kilometara na sat oduzimaju se tri kilometra na sat. Za brzine od 51 do 100 kilometara na sat sigurnosna razlika iznosi 10 kilometara na sat, dok se pri brzinama većim od 100 kilometara na sat oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na višu vrijednost.
Ako se predložene izmjene prihvate, sigurnosna razlika bit će manja, što znači da će se vozačima priznavati manje odstupanje od izmjerene brzine.
Za isti prekršaj znatno veća kazna
Koliko bi promjena mogla utjecati na vozače, pokazuje primjer vožnje kroz naselje u kojem je ograničenje brzine 50 kilometara na sat. Vozaču koji vozi 86 kilometara na sat prema novim bi se pravilima oduzimalo pet umjesto dosadašnjih 10 kilometara na sat. Kao mjerodavna brzina uzimalo bi se 81 kilometar na sat, odnosno 31 kilometar na sat više od dopuštenog ograničenja.
U tom bi slučaju novčana kazna, prema navedenom primjeru, porasla sa 130 na 390 eura, što je čak tri puta više nego dosad.
Kamere evidentiraju većinu prekoračenja
Fiksni uređaji za nadzor brzine imaju važnu ulogu u otkrivanju prometnih prekršaja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine evidentirano je ukupno 320.046 prekršaja prekoračenja brzine, a čak 200.137 njih, odnosno 62 posto, zabilježile su kamere.
Sličan trend nastavljen je i ove godine. U prvih osam mjeseci evidentirana su 226.302 prekršaja prekoračenja brzine, od čega su fiksni uređaji zabilježili 145.129 slučajeva. Riječ je o udjelu od 64 posto.
Podaci za 2025. godinu pokazuju i da su najčešći bili prekršaji u kojima je brzina u naselju premašena za 10 do 20 kilometara na sat. Takvih je slučajeva zabilježeno 124.611.
Kamere raspoređene na 807 lokacija
Na hrvatskim cestama trenutačno se nalazi 206 fiksnih kamera koje se, ovisno o procjeni nadležnih policijskih uprava, premještaju između ukupno 807 lokacija.
Najviše lokacija za postavljanje kamera imaju Policijska uprava splitsko-dalmatinska i Policijska uprava zagrebačka, svaka s po 86 lokacija. Na području Policijske uprave međimurske evidentirane su 62 lokacije.
S druge strane, najmanje lokacija ima Policijska uprava karlovačka, njih 12, dok ih Policijska uprava požeško-slavonska ima 13.
Osim brzine, mogu otkriti i druge prekršaje
Iako je njihova osnovna namjena nadzor brzine kretanja vozila, fiksne kamere mogu poslužiti i za evidentiranje drugih prometnih prekršaja ako su oni vidljivi na snimci.
Iz MUP-a pojašnjavaju da se vozači ili putnici mogu kazniti i zbog korištenja mobitela tijekom vožnje, nekorištenja sigurnosnog pojasa ili drugog protupravnog ponašanja zabilježenog na snimci.
Prihodi od prometnih kazni sve veći
Rast broja i iznosa kazni prati i povećanje prihoda državnog proračuna. MUP ne vodi zasebnu evidenciju naplaćenih iznosa prema pojedinim vrstama prometnih prekršaja, već ih iskazuje zbirno za sve novčane kazne iz svoje nadležnosti prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Prema Godišnjem izvješću o izvršenju državnog proračuna, tijekom 2025. godine od kazni za prometne i ostale prekršaje u nadležnosti MUP-a naplaćeno je 80,77 milijuna eura. To je 11,6 milijuna eura više nego godinu ranije.
Hoće li se predložene promjene sigurnosne razlike u mjerenju brzine doista primjenjivati, ovisit će o konačnom donošenju novog pravilnika. Ako prijedlog bude prihvaćen, vozači bi ubuduće mogli plaćati znatno više kazne za prekoračenje brzine.
