Županijska organizacija SDP-a Krapinsko-zagorske županije danas je održala konferenciju za medije u prostorijama SDP-a u Zaboku na temu „Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“.
Na konferenciji su sudjelovali Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru i gradonačelnica Zlatara, te Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina.
Glavna tema bila je problematika nedostatnih decentraliziranih sredstava, odgovornost Vlade Republike Hrvatske te posljedice takvog načina financiranja na funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Kako je prilikom uvoda u konferenciju istaknuo Kolar, raspodjela decentraliziranih sredstava ugrožava funkcioniranje samog sustava i gdje je tu odgovornost Vlade i predsjednika Vlade, dok je tu i inicijativa Kluba SDPA-a u Saboru oko opoziva predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića.
Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru, gradonačelnica Zlatara i članica Predsjedništva SDP-a, govorila je o odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za stanje u sustavu gospodarenja otpadom.
– Danas smo se okupili ovdje zbog stvari koje Vlada ne čini ili koje je namjerno činila u ovih posljednjih deset godina. 54 zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru su predali zahtjev za opoziv i izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Ta točka bit će u Saboru u utorak. Zašto tražimo opoziv predsjednika Vlade? Zato što je sustav nadzora, propisa i ključnih odluka godinama vodila Plenkovićeva Vlada. On je izravno odgovoran za sustavno razmontiravanje sustava gospodarenja otpadom – istaknula je Auguštan.
Prema njezinim riječima, odgovornost za funkcioniranje sustava u konačnici je na predsjedniku Vlade, a kao jedan od pokazatelja problema navela je podatak da se u posljednjih deset godina uvoz otpada u Hrvatsku utrostručio, dok su istodobno mehanizmi nadzora i kontrole slabili.
-Paralelno je sustav nadzora i kontrole deset godina sustavno slabio. Naime, 2019. godine ukinuta je najava pošiljke otpada, 2021. godine očevidnik uvoza otpada, a kazne su u tih deset godina snižavane sedam puta. Umjesto da smo povećavali kazne za takvu vrstu uvoza otpada, kod nas su kazne snižene sedam puta – rekla je.
Govoreći o slučaju ilegalnog odlaganja otpada na području Gospića, Auguštan je navela da je riječ o više desetaka tisuća tona otpada te da je tijekom utvrđivanja razmjera problema spominjana količina veća od 40 tisuća tona. Smatra kako su u tom slučaju zakazale različite državne institucije, od resornog ministarstva do inspekcijskih službi i Državnog inspektorata.
Kako kaže, 21 nalaz inspektora završio je u ladici te se nije po njima postupalo.
– Moramo znati da je Državni inspektorat izdvojen kako bi bio učinkovitiji. Prije je pripadao ministarstvima, no razlog njegova objedinjavanja u Državni inspektorat bio je taj da će sustav bolje i učinkovitije funkcionirati. Međutim, vidimo da je sustav funkcionirao katastrofalno. I tu odgovornost nije na inspektorima, nego na vodstvu Državnog inspektorata. Državnog inspektora Andriju Mikulića na tu je poziciju doveo sam Andrej Plenković – istaknula je te nastavila govoriti o sumnjama i optužbama koje se odnose na pojedince povezane sa slučajem, pritom naglasivši kako se radi o optužbama čiji će se konačni ishod tek utvrditi.
Smatra da brojni propusti različitih institucija otvaraju pitanje radi li se o izoliranom slučaju ili o širem problemu funkcioniranja sustava.
– Znamo da Andreja Plenkovića optužbe terete u vezi s primanjem mita. Umjesto da se uspostave nadzor i kontrola, njega se sumnjiči da je zažmirio i da je za to primao novac. Naravno, to je tek optužba i vidjet ćemo kako će sve završiti. Vidimo i da su danas brojna uhićenja, o kojima je izvijestio sam Turudić kada smo u Saboru imali izvješće Državnog odvjetništva. Kada baš svi zakažu, onda moramo misliti da to nikako nije slučajnost. Da je jedna osoba zatajila, mogli bismo reći da je možda bilo slučajno i da se sve dogodilo nekako ispod radara, ali ne i da je riječ o kriminalu. Međutim, ovo nije slučajnost, ovo je model. Nije incident, nego je riječ o pogrešci cijelog sustava – poručila je Auguštan.
Prema njezinim riječima, nedostatak odgovarajuće regulative i slabljenje nadzornih mehanizama stvorili su prostor za nezakonito postupanje s otpadom.
– Netko je dozvolio toj ekomafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu, koju u ovih deset godina nismo imali. Kao što sam rekla, ona je čak i slabila, a u zaštiti okoliša od toga se napravio Eldorado. Nisu opljačkani samo novci. To je najmanji problem, iako je riječ o velikom problemu, ali nisu opljačkani samo novci. Opljačkana je budućnost. Opljačkana je budućnost naše djece, djece Like i djece Hrvatske, jer danas govorimo o već dva desetak odlagališta i šest već utvrđeno opasnih odlagališta. Ta djeca, naša budućnost, mi svi ćemo živjeti i odrastati u zatrovanoj zemlji i vodi, s neizvjesnim zdravstvenim posljedicama. Izgovori ili izjave u medijima bili su da se diže histerija. Histerija nikako ne može biti zdravlje i budućnost naših generacija – naglasila je dodavši kako, prema informacijama na koje se poziva, Gospić nije jedino područje na kojem postoji zabrinutost zbog nepropisnog odlaganja otpada. Navela je da je šest područja već prepoznato kao kritično, dok se na više od 21 lokaciji provode ispitivanja.
-To je nasljeđe politike u kojoj se odlaganje isplati više nego za recikliranje – poručila je Auguštan.
Na kraju je pozvala sve saborske zastupnice i zastupnike, uključujući one koji podupiru aktualnu Vladu, da prije glasanja o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Andreju Plenkoviću razmotre način na koji je sustav gospodarenja otpadom funkcionirao i kako su institucije reagirale na utvrđene probleme.
Kako kaže, iskazivanjem povjerenja ili nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavaju se o tome imaju li građani pravo na državu koja će ih štititi, na zaštitu zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i, naravno, na političku odgovornost.
– Upravo iz tog razloga SDP je pokrenuo ovu inicijativu. Ne samo zbog sadašnjosti, nego i zbog budućnosti sve naše djece koja ovdje žive – zaključila je Auguštan.
Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, govorio je o problemima financiranja obrazovanja i zdravstva, istaknuvši kako lokalne i regionalne samouprave ovise o nekoliko ključnih izvora financiranja, među kojima su europski fondovi, decentralizirana sredstva i javni pozivi te natječaji koje raspisuje Vlada Republike Hrvatske.
– Lokalna i regionalna samouprava ovise o tri stvari. Prva je sposobnost lokalne i regionalne samouprave da povlače sredstva iz europskih fondova, što mi radimo. Druga su decentralizirana sredstva koja su, prema Ustavu, namijenjena lokalnoj i regionalnoj samoupravi za obavljanje njezinih dužnosti, a iz tih se sredstava omogućuje razvoj sustava. Treća su izravni javni pozivi i natječaji koje Vlada Republike Hrvatske raspisuje kroz vlastiti proračun – pojasnio je Kolar dodavši kako se Krapinsko-zagorska županija u kontinuitetu suočava s velikim nesrazmjerom između svojih obveza i sredstava koja su joj na raspolaganju, i to u obrazovanju i zdravstvu.
Govoreći o obrazovanju, Kolar je upozorio kako decentralizirana sredstva nisu dostatna ni za osnovno funkcioniranje sustava.
– Da to dočaram, više od 85 posto ukupnih decentraliziranih sredstava Krapinsko-zagorska županija troši samo na održavanje. Za režije i redovito održavanje Županija na godišnjoj razini izdvaja gotovo dva milijuna eura. Po zakonu bi svako naše ulaganje trebalo biti ulaganje u nadstandard. U kontinuitetu smo upozoravali Vladu i resorno ministarstvo da je dugoročno takvo stanje neodrživo. Nažalost, i ta mala povećanja koja su se događala tijekom godina bila su višestruko manja od inflacije koja je u tom trenutku bila u Republici Hrvatskoj – upozorio je.
S obzirom na to da je u tijeku priprema proračuna za sljedeću godinu, Kolar je ponovno pozvao Vladu i nadležna ministarstva da razmotre postojeći model financiranja te osiguraju sredstva koja će odgovarati stvarnim potrebama sustava. Naglasio je kako je riječ o temeljnoj obvezi prema obrazovanju i budućnosti djece.
– S obzirom na to da smo u NPOO-u, u ogromnom investicijskom ciklusu, a da su vlastita sredstva županija, velikih gradova i drugih osnivača koji upravljaju školama dodatno opterećena, bojimo se da bi u budućnosti moglo doći do kolapsa sustava. Pogotovo kada svi ti objekti budu gotovi, jer će se povećati troškovi samog održavanja, režija i svega ostalog što nove investicije nose – rekao je.
Osvrnuvši se na zdravstvo, Kolar je stanje financiranja ocijenio posebno zabrinjavajućim.
– Ono što se događa u zdravstvu zapravo je fascinantno. Imate sustav u kojem Zavod za javno zdravstvo posluje pozitivno, a sve ostale zdravstvene ustanove posluju negativno. Limiti koji su predviđeni za rad zdravstvenih ustanova ne pokrivaju ni plaće, a kamoli režije, medicinsku opremu i sve ostalo. Što se događa sa zdravstvenim ustanovama, prije svega općim bolnicama i kliničkim centrima? Gomilaju ogromne gubitke na mjesečnoj razini, a Vlada dva do tri puta godišnje izravnim financijskim sredstvima nadopunjuje sustav kako bi se pokrili dugovi koji nisu stariji od 365 dana, da ne bi došlo do blokade, prije svega farmaceutskih tvrtki, a nakon toga i svih ostalih dobavljača – objasnio je.
Kolar je podsjetio kako je na problem financiranja zdravstva upozoravao i prethodnih godina, ponavljajući da je nužno promijeniti način na koji je sustav postavljen i financiran.
– Nije logično da iz godine u godinu podržavate i forsirate sustav koji već u samom svojem početku gomila gubitke. Nije li logično da nakon svih tih godina, na temelju analiza koje smo napravili, ali i zdravog razuma, promijenimo sustav i posložimo ga tako da se unutar zdravstvenog sustava osigura onoliko novca koliko je potrebno da taj sustav funkcionira i da ne stvara gubitke? – upitao je Kolar.
– Ali tada se nećete moći hvaliti nekim drugim stvarima koje radite, iz jednostavnog razloga što nije realno da ih radite. A znate zašto je to moguće? Moguće je samo zato što Vlada može planirati deficit državnog proračuna. Županije, gradovi i općine nemaju taj luksuz. Vi ne možete i ne smijete planirati proračunski deficit, a Vlada to može – istaknuo je.
Prema njegovim riječima, zbog toga je velika odgovornost za održivost sustava na Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih te, u konačnici, na predsjedniku Vlade.
– To je ono što sada, i kao župan, a ne samo kao predsjednik stranke, tražim od resornih ministarstava. Tražim da to uzmu u obzir jer je problem očigledan, vidljiv i prisutan svakodnevno. Želimo da zajednički, u partnerstvu s nama, pokušaju riješiti taj problem i stvoriti sustav koji će biti održiv, a koji će pružiti sve ono što ljudi u obrazovanju i zdravstvu očekuju i zaslužuju, od djece, nastavnika, nastavnica, profesorica, profesora i njihovih roditelja do pacijenata, medicinskih sestara, liječnika i svih ostalih koji rade u tim sustavima – zaključio je Kolar.
Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina, upozorila je na niz problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne samouprave, ali i građani diljem Hrvatske.
– Gospićki primjer samo je jedan u nizu primjera svih ovih sustava u Republici Hrvatskoj koji nisu u redu i koji su pred slomom. Sustav već deset godina vodi Andrej Plenković, tako da je on, u biti, i najodgovornija osoba za to. Od župana smo imali prilike čuti nešto o decentraliziranim sredstvima – istaknula je Curiš Krok.
Govoreći o položaju lokalne i regionalne samouprave, upozorila je kako se često ističe ustavno pravo građana na lokalnu i područnu samoupravu, ali se pritom nedovoljno govori o stvarnim izazovima upravljanja tim jedinicama i odgovornostima koje one preuzimaju. Smatra da Hrvatska, unatoč formalnoj decentralizaciji, i dalje funkcionira kao izrazito centralizirana država.
– Država u posljednjih deset godina, a posebno u posljednje tri do četiri godine, daje i spušta neke ovlasti na lokalnu i regionalnu samoupravu, međutim ne osigurava novac za to. Jedno od najsmješnijih hvaljenja našeg premijera odnosi se upravo na poreze za mlade. Mladi su dobili određenu svotu novca, međutim to nije kompenzirano jedinicama lokalne samouprave za ulaganje u nešto drugo – naglasila je.
Kao posebno važne teme izdvojila je financiranje dječjih vrtića i vatrogastva, o kojima se, kako je istaknula, redovito govori i u Hrvatskom saboru, osobito tijekom rasprava o državnom proračunu. Pritom je naglasila da lokalni čelnici podržavaju povećanje prava i plaća zaposlenika, ali upozoravaju da za preuzete obveze moraju postojati i odgovarajuća sredstva.
– Međutim, ako se Vlada već hvali vrtićima, onda neka ih i plati. Na kraju krajeva, njezino ulaganje u naše vrtiće iznosi možda 25 do 30 posto, dok ostalo jedinice lokalne samouprave osiguravaju same. Problem je i u načinu financiranja te ulaganja, zbog indeksa razvijenosti, na čiju potrebu promjene upozoravamo već godinama, kao i zbog brdsko-planinskog statusa i statusa potpomognutih područja. Nažalost, nisu svi u istom položaju – upozorila je.
Kada je riječ o vatrogastvu, podsjetila je na veliki požar u Dalmaciji i angažman vatrogasnih ekipa koje su na intervencije odlazile iz drugih dijelova Hrvatske. Istaknula je kako se u takvim situacijama ne postavlja pitanje iz kojeg područja vatrogasci dolaze, već svi djeluju zajedno, dok financijski teret troškova opreme i njezina trošenja nakon intervencija ostaje na lokalnim sredinama.
Nadovezujući se na upozorenja o financiranju obrazovanja i zdravstva, Curiš Krok istaknula je kako se posljedice nedostatnih sredstava izravno odražavaju na svakodnevni život građana.
– Prethodni govornici na zornim su primjerima objasnili propadanje jednog sustava u Republici Hrvatskoj i kako se to reflektira na nas. Župan je spomenuo i obrazovanje i zdravstvo. Ja ću se samo nadovezati na pitanje prijevoza i na to koliko se decentraliziranih sredstava troši samo na prijevoz. Pritom valja napomenuti da Hrvatska nije Zagreb. Nemate ZET-ov autobus i ZET-ov tramvaj do svake škole i do svakog mjesta na kojem se koristi neka usluga, bilo za mlade ili za stare. Hrvatska je pretežito ruralni prostor i Vlada treba početi razmišljati o ruralnim područjima – poručila je dodavši kako se problemi o kojima je govorila mogu prepoznati u svakodnevnom životu građana, počevši od najranije dobi.
Osvrnula se na demografske mjere, povećanje naknada i ulaganja u vrtiće, upozorivši da takve mjere same po sebi ne donose nužno željene rezultate ako se istodobno ne rješavaju ključni problemi mladih obitelji.
-Je li veći broj djece? Nažalost, nije. Grade se vrtići i uvode nove mjere, ali demografske mjere očito nisu učinkovite onoliko koliko bi trebale biti. Vidimo da Vlada kreće i s nekim besmislenim demografskim mjerama, poput nabave automobila, a pritom ne osigurava ono što je najbitnije za mlade obitelji, posebice kada je riječ o priuštivom stanovanju. Mlade obitelji vrlo se teško odlučuju za zajednički život jer razmišljaju o tome što će jednog dana moći priuštiti svojem djetetu. Kada dijete dođe, obitelj ga želi potaknuti na sport i bavljenje kulturom, ali i to predstavlja određeni trošak. Na kraju krajeva, svaka obitelj svakodnevno odlazi u trgovinu i tek tada vidi što se događa s cijenama i što se može kupiti za zarađeni novac – istaknula je te upozorila i na sve teži položaj starijih građana, posebno onih koji imaju niske mirovine, teško dolaze do mjesta u domovima za starije osobe i suočavaju se s dugim listama čekanja za zdravstvene preglede.
Kao primjer navela je slučaj starije žene koja joj se obratila zbog dugog čekanja na pregled ramena.
– Jedna gospođa obratila mi se i rekla da je 1003. na listi za pregled ramena. Gospođa će sljedećih godinu i pol biti disfunkcionalna i ovisit će o brizi drugih članova obitelji. Istodobno, članovi njezine obitelji moraju raditi jer si moraju priuštiti stan, djeci vrtić i sve ono što se u današnje vrijeme očekuje. Što se tiče zdravstva, svima nam je jasno da je njihov plan privatizacija. Veliki su problem smještajni kapaciteti, ali ne samo oni nego i način financiranja domova za starije. Nažalost, birokracija toliko dugo traje da neke starije osobe čak i umru dok se riješe papiri. Pitam se kakva smo mi to socijalna država. Jesmo li mi doista država socijalnog blagostanja? Mislim da je odgovor da nismo – poručila je.
Curiš Krok upozorila je i na sve izraženije društvene probleme, uključujući nasilje u obiteljima i femicid. Smatra da sustav socijalne skrbi, unatoč velikom angažmanu stručnjaka, nema dovoljno smještajnih kapaciteta kako bi se pravodobno i učinkovito zaštitile osobe koje se nalaze u opasnim obiteljskim okolnostima.
– Obitelji su nam tempirane bombe, a nema dovoljno izdvajanja iz obitelji. Zbog toga, nažalost, i centri koji rade punom parom nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta da bi riješili te probleme. To su samo neki od sustava koji su u rasulu. Bojim se da gospićki slučaj, koji se tiče zaštite zdravlja i okoliša, nije jedini sustav koji je u katastrofalnom stanju. Mislim da, kada vidite da vam nešto ne ide i kada nešto ne znate skuhati i ispeći, onda to jednostavno nemojte više raditi i prepustite to drugima – zaključila je Curiš Krok.
