Varaždinski dani rata, oslobađanje vojarni bivše JNA i značajna uloga varaždinskih branitelja u obrani i oslobađanju Hrvatske glavne su teme interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa „Sjeverna Hrvatska i grad Varaždin u Domovinskom ratu”, koji okuplja znanstvenike, povjesničare, predstavnike institucija i neposredne sudionike ratnih zbivanja iz 1991. godine.
Skup organizira Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar”, uz sudjelovanje njegovih područnih centara u Osijeku i Varaždinu te suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu. Pokrovitelji su Varaždinska županija i Grad Varaždin.
Poseban naglasak stavljen je na događaje iz rujna 1991. godine, kada su hrvatske snage oslobodile Varaždin i osigurale predaju 32. korpusa JNA. Zarobljeno naoružanje i vojna oprema imali su iznimnu važnost za hrvatske branitelje u razdoblju kada se zemlja suočavala s velikim nedostatkom sredstava za obranu.
Doprinos Varaždina nadilazi lokalne okvire
O važnosti varaždinskih ratnih zbivanja i doprinosu građana stvaranju hrvatske države govorio je varaždinski župan Anđelko Stričak, istaknuvši kako uloga branitelja i građana nije bila ograničena samo na događaje u Varaždinu.
-Sudjelovanje varaždinskih ratnih postrojbi nije završilo zarobljavanjem vojarni u rujnu 1991. godine, već nastavkom u svim ratnim operacijama, u obrani i oslobađanju Hrvatske, ali i u operacijama koje su pridonijele uspostavi mira u Bosni i Hercegovini gdje se posebno istaknula 7. gardijska brigada „Pume”. Iznimno je važno da o tim događajima govorimo na znanstvenoj osnovi, da uključimo stručnjake, znanstvenike i neposredne sudionike. Jedino tako možemo doći do istine i te događaje prenijeti mlađim generacijama – poručio je Stričak.
Župan je pritom podsjetio da je u ratnim okolnostima trebalo osigurati i normalno funkcioniranje svakodnevnog života, od opskrbe hranom i odjećom do obrazovanja djece i zdravstvene skrbi. Upravo je angažman građana, uz doprinos hrvatskih branitelja, bio važan dio obrane i očuvanja zajednice u teškim vremenima.
Stričak je zahvalio Institutu „Ivo Pilar” i HAZU-u na organizaciji skupa te naglasio važnost prenošenja povijesnih činjenica budućim generacijama, osobito u kontekstu aktualnih geopolitičkih zbivanja u Europi i svijetu.
Trideset i pet godina važnih povijesnih prekretnica
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar”, prof. dr. sc. Željko Holjevac, istaknuo je kako se skup održava u godini dviju važnih obljetnica, 35 godina od varaždinskih dana rata i 35 godina od osnutka Instituta.
Prema njegovim riječima, obljetnica je prilika za nova istraživanja i sagledavanje uloge Varaždina i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu, ali i za vrednovanje doprinosa koji je ovaj kraj dao slobodi i demokraciji u Hrvatskoj.
-Trideset i pet godina prilika je da preispitamo što znamo o zbivanjima u Varaždinu tijekom Domovinskog rata, o sudjelovanju Varaždinaca na hrvatskim bojištima te o doprinosu Varaždina i Varaždinske županije slobodi i demokraciji koju danas uživamo. Ne smijemo zaboraviti da je predaja 32. korpusa bivše JNA u Varaždinu bila jedna od prijelomnih točaka u obrani naše domovine. Također, ne treba zaboraviti ni pobjednički ulazak varaždinske 7. gardijske brigade Hrvatske vojske u Knin. Varaždin je dao velik doprinos i toga se doista treba prisjetiti – istaknuo je Holjevac.
Dodao je kako skup povezuje širi kontekst Domovinskog rata, lokalna zbivanja u Varaždinu i osobna svjedočanstva sudionika. U program su uključeni i prikazi života grada u ratnim okolnostima, među kojima je i održavanje Varaždinskih baroknih večeri 1991. godine.
Organizatori očekuju da će rezultati izlaganja i istraživanja biti objedinjeni u knjizi koja će ostati trajni zapis o ratnim događajima i doprinosu Varaždina Hrvatskoj.
Nova saznanja o varaždinskim danima rata
Jedan od inicijatora skupa i predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. Miljenko Brekalo, objasnio je da je ideja za njegovo održavanje nastala nakon predstavljanja knjige „Varaždinska kronika Domovinskog rata”.
Istaknuo je kako je prva faza Domovinskog rata bila iznimno teška za Hrvatsku, ali i obilježena pobjedama koje su utjecale na daljnji tijek rata. Među njima posebno mjesto zauzima oslobađanje Varaždina 22. rujna 1991. godine, kada su hrvatske snage došle do velike količine naoružanja.
-Kada istražujemo suvremenu hrvatsku povijest, vidimo da je prva etapa Domovinskog rata bila najkritičnija za Hrvatsku, ali i da su upravo tada ostvarene pobjede koje su značajno utjecale na njegov daljnji tijek. Pobjeda hrvatskih branitelja u Varaždinu dugo je bila nedovoljno isticana. Grad je oslobođen 22. rujna 1991. godine, a tada je osvojena iznimno velika količina naoružanja. Ono je odmah počelo biti raspoređivano diljem Hrvatske, a značajan dio završio je i u Vukovaru, gdje je pridonio održavanju obrane grada – naglasio je Brekalo.
Najavio je i predstavljanje manje poznatih povijesnih podataka, uključujući dokumentaciju o nekadašnjem pripadniku varaždinskog garnizona koji je, prema njegovim istraživanjima, poslije bio zadužen za sigurnost generala Ratka Mladića.
Znanstvena istraživanja povezana sa svjedočanstvima
Upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu, dr. sc. Vladimir Huzjan, izdvojio je povezivanje znanstvenog pristupa i usmene povijesti kao jednu od glavnih posebnosti skupa.
Prvi dio programa posvećen je znanstvenim izlaganjima o ratnim zbivanjima u Varaždinu i ostatku Hrvatske, dok se u drugom dijelu predstavljaju osobna iskustva ljudi koji su sudjelovali u obrani grada i oslobađanju vojarni.
-Čut ćemo njihove osobne priče, iskustva i doživljaje, ali i saznati što se s njima događalo nakon završetka ratnih zbivanja u Varaždinu. Zanima nas kako se nastavio njihov životni put i što je uslijedilo nakon tih povijesnih dana – rekao je Huzjan.
Među sudionicima koji će iznijeti svoja svjedočanstva nalaze se Stjepan Adanić, Tihomir Hozmec, Damir Belaj, Krešimir Čop i Josip Novak. Njihova izlaganja obuhvatit će obranu Varaždina, ulogu hrvatskih postrojbi i Narodne zaštite te događaje povezane s varaždinskim aerodromom.
O ustavnopravnom uređenju oružanih snaga Republike Hrvatske i njezinu razdruživanju od SFRJ-a govorio je nekadašnji zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske mr. sc. Mate Arlović.
Dio programa posvećen je i svakodnevnom životu grada tijekom rata. Ljerka Šimunić, Davor Bobić, Branko Klinec i Vladimir Kečkan osvrnuli su se na rad Gradskog muzeja, održavanje Varaždinskih baroknih večeri, građansku samoobranu i doprinos vatrogasaca tijekom Domovinskog rata.
Zbornik kao trajni zapis za buduće generacije
Podršku skupu u ime Grada Varaždina i gradonačelnika dr. sc. Nevena Bosilja izrazila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić.
Naglasila je kako povezivanje znanstvene zajednice i neposrednih svjedoka ratnih događaja predstavlja važan doprinos očuvanju povijesnog pamćenja.
-Grad Varaždin podržava ovaj skup jer će na jednome mjestu okupiti znanstvenu zajednicu i neposredne svjedoke povijesnih događaja. Njegova će trajna vrijednost biti zbornik znanstvenih i stručnih radova koji će služiti ne samo nama danas nego i budućim generacijama, za njihova istraživanja i proučavanje naše povijesti – istaknula je Vusić.
Program obuhvaća i povijesne, pravne i društvene teme Domovinskog rata, uključujući međunarodnopravne aspekte sukoba, stradanja stanovništva te posljedice ratnih zbivanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Skupu su nazočili i varaždinski biskup mons. Bože Radoš, voditelj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest prof. Nikola Slunjski te predstavnici braniteljskih udruga.
Okupljanjem znanstvenika, istraživača i sudionika ratnih zbivanja skup nastoji pridonijeti cjelovitijem razumijevanju varaždinskih dana rata i njihova značaja za obranu Hrvatske. Istodobno, prikupljanjem svjedočanstava i znanstvenom obradom povijesnih izvora stvara se temelj za očuvanje sjećanja na događaje iz 1991. godine i njihovo prenošenje novim generacijama.
