Prosječna neto plaća u Hrvatskoj nastavlja rasti, ali njezinu stvarnu vrijednost sve više nagriza rast troškova života. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u srpnju 2026. iznosila je 1.540 eura, odnosno 103 eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
Nominalno je riječ o povećanju od 7,2 posto, no kada se u obzir uzme inflacija, stvarni rast plaće bio je znatno skromniji i iznosio je 3,2 posto, pokazuju podaci DZS-a. Drugim riječima, rast cijena značajno je smanjio korist od povećanja plaća.
Posebno snažan pritisak dolazi od troškova energije. Prema podacima DZS-a, u srpnju su potrošačke cijene bile 3,9 posto više nego godinu ranije, dok su cijene energije porasle čak 12,2 posto. Istodobno su cijene prijevoza porasle 8,2 posto, a usluga restorana i smještaja 6,3 posto.
Situacija se nakon ljeta dodatno promijenila. Prva procjena DZS-a pokazuje da je godišnja stopa inflacije u rujnu dosegnula 4,7 posto, dok su cijene energije bile čak 20,5 posto više nego u rujnu prošle godine.
Bruto plaća raste brže od neto iznosa
Razlika između nominalnog i realnog rasta vidljiva je i kod bruto plaća. Prosječna bruto plaća u srpnju iznosila je 2.164 eura te je na godišnjoj razini porasla 8,2 posto. Nakon uračunavanja inflacije, realni rast bruto plaće iznosio je 4,1 posto, dok je kod neto plaće bio 3,2 posto, navodi DZS.
Prosjek pritom ne pokazuje cijelu sliku. Prema istim podacima, 10 posto zaposlenih s najnižim plaćama primalo je manje od 886 eura neto, dok je medijalna plaća iznosila 1.346 eura. To znači da polovica zaposlenih prima manje od tog iznosa, pa prosječna plaća od 1.540 eura ne odražava primanja velikog dijela radnika.
Kod zaposlenih s nižim primanjima rast troškova osnovnih životnih potreba može imati još veći utjecaj na kućni budžet jer veći dio prihoda odlazi na hranu, stanovanje, energiju i prijevoz.
Porezni sustav također utječe na konačan iznos
Kod usporedbe bruto i neto plaća treba uzeti u obzir i porezne promjene. Nije, međutim, točno da se osobni odbitak posljednje dvije godine nije mijenjao. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak iz prosinca 2024. osnovni osobni odbitak povećan je s 560 na 600 eura, što je objavljeno u Narodnim novinama.
Istim su izmjenama promijenjeni i rasponi stopa poreza na dohodak koje primjenjuju jedinice lokalne samouprave. Zbog toga konačno porezno opterećenje može ovisiti i o tome gdje porezni obveznik ima prebivalište.
Rast bruto plaće zato se ne pretvara u cijelosti u rast iznosa koji zaposleniku sjedne na račun. Na konačni neto iznos utječu porez na dohodak, osobni odbitak i lokalna porezna stopa, ali i druge okolnosti vezane uz porezni položaj zaposlenika.
Podaci za prvih šest mjeseci ove godine također pokazuju isti obrazac. Prosječna neto plaća u prvom polugodištu bila je nominalno 7,7 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine, dok je realni rast iznosio 3 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
