Problemi s ugrožavanjem djece na internetu sve su vidljiviji, a podaci Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pokazuju razmjere prijavljenih slučajeva.
Od kraja srpnja Centar je zaprimio ukupno 231 prijavu, dok je internetskim platformama upućeno 16 obavijesti o nezakonitom sadržaju, piše Index.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti 23. srpnja dodijelila je Centru za nestalu i zlostavljanu djecu, u sklopu kojega djeluje i osječki Centar za sigurniji internet, status pouzdanog prijavitelja nezakonitog sadržaja, odnosno trusted flaggera. Status je dodijeljen u skladu s europskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA).
Time su prijave Centra platformama dobile poseban tretman. Pružatelji internetskih platformi i društvenih mreža koje posluju na području Europske unije zakonski su obvezni prioritetno i bez odgađanja obrađivati obavijesti koje zaprime od pouzdanih prijavitelja.
Najviše prijava nakon dobivanja tog statusa odnosilo se na Telegram, kojemu je Centar uputio pet obavijesti. Putem ranijih kanala Centra za sigurniji internet poslano je još 11 obavijesti – osam TikToku, dvije Discordu te jedna Meti za Instagram.
U međuvremenu su se tijekom rujna na pojedinim platformama uspostavljali posebni kanali namijenjeni pouzdanim prijaviteljima. Međutim, kanal Mete još nije proradio.
Prijavljeni sadržaji u velikoj su mjeri bili povezani s izravnim ugrožavanjem djece. Na TikToku su prijavljeni profili i objave u kojima su se ismijavala i ponižavala prepoznatljiva djeca, objava u kojoj je imenovana djevojčica uz tvrdnje seksualne naravi te slučajevi dijeljenja fotografija djece bez njihova pristanka.
Na Discordu i Meti prijavljeni su računi preko kojih se provodila seksualna ucjena, kao i poslužitelj na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima.
-Rezultati se jako razlikuju od platforme do platforme. TikTok je svih osam predmeta zatvorio u roku od dva dana, šest od njih isti ili sljedeći dan. Uklonjena su dva računa i dvije objave, a u još jednom slučaju TikTok je utvrdio kršenje pravila. Od Discorda i Mete odgovor još nismo zaprimili – ističu iz Centra u odgovoru Hini.
Telegramu su, među ostalim, prijavljeni kanali i računi koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, račun koji prikazuje nasilje i prodaje pristup zatvorenom kanalu te mreža kanala koja djeci, pod izlikom ponude varalica za igre, prodaje zlonamjerni softver.
Za razliku od TikToka, iz Telegrama Centar dosad nije dobio ni potvrdu primitka. Prva obavijest poslana je 3. rujna, a Telegram ne dodjeljuje broj prijave putem kojeg bi se moglo pratiti postupanje.
Centar je od kraja srpnja Ministarstvu unutarnjih poslova dostavio i 40 izvješća, kao i niz dopuna vezanih uz zaprimljene prijave.
Prema prijavama koje su pristigle Centru i izvješćima upućenima policiji, među najčešćim problemima izdvaja se seksualno zlostavljanje djece, nakon čega slijede seksualna ucjena i iskorištavanje djece i mladih.
-Od 23. srpnja putem obrasca na csi.hr zaprimili smo 95 prijava, a u 58 od njih prijavitelji su sami odabrali kategoriju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U 34 prijave navedena je poveznica na Telegram, a u 23 na TikTok. Od 40 izvješća koja smo dostavili policiji, 13 se odnosi na materijal seksualnog zlostavljanja djece, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje, u najmanje šest slučajeva maloljetnika – ističu u Centru.
Među prijavljenim slučajevima bilo je i ismijavanja i ponižavanja djece na TikToku, kao i objavljivanja njihovih osobnih podataka u Telegram grupama.
U Centru su komentirali i prijedlog EU KIDS Act, uredbe Europske unije predstavljene sredinom rujna s ciljem snažnije zaštite maloljetnika u digitalnom prostoru i uvođenja strožih sigurnosnih pravila. Među predloženim mjerama je i zabrana pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina.
-EU KIDS Act ocjenjujem kao važan prijedlog kojim se snažnije otvara pitanje odgovornosti digitalnih platformi za sigurnost djece. Koliko će taj akt biti učinkovit, ovisit će o provedbi. Dobna granica može imati smisla ako je provjera dobi pouzdana, razmjerna i štiti privatnost korisnika – rekao je za Hinu voditelj i jedan od osnivača CNZD-a Tomislav Ramljak.
Ramljak je pritom upozorio da samo ograničavanje pristupa određenoj platformi ne znači i uklanjanje nezakonitog sadržaja, niti sprječava osobe koje pokušavaju zlostavljati djecu.
Pozdravio je i najavu izrade Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, uz ocjenu da će takav zakon zahtijevati jasno definiranu odgovornost države, platformi i svih službi koje rade s djecom.
-Prema predstavljenoj najavi, zakon bi trebao biti usklađen s europskim okvirom, a naglasak je na provjeri dobi, prevenciji, edukaciji i podršci djeci i roditeljima – kazao je Ramljak.
Dodao je kako će se njegova stvarna vrijednost moći procijeniti tek kada bude poznat konkretan tekst zakona i kada bude jasno na koji će se način njegove odredbe provoditi. Potvrdio je i da je Centar član radne skupine koja sudjeluje u njegovoj izradi.
-Naš će doprinos biti usmjeren na to da predložena rješenja odgovore na stvarne probleme s kojima se djeca i roditelji susreću. Kvalitetu zakona u konačnici će pokazati može li dijete zbog njega dobiti bržu, dostupniju i djelotvorniju zaštitu – zaključio je.
