Demokracija se često povezuje s izborima, političkim institucijama i pravom građana da biraju svoje predstavnike, no njezino značenje mnogo je šire.
Ona podrazumijeva mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka, slobodu izražavanja mišljenja, poštovanje različitosti, zaštitu ljudskih prava i odgovornost svih koji sudjeluju u javnom životu. Upravo se na te vrijednosti svake godine osvrće 15. rujna, kada se obilježava Međunarodni dan demokracije.
Ovaj je dan ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda kako bi se dodatno istaknula važnost demokratskih načela te potaknule države i građani na njihovo očuvanje i razvoj. Demokratsko društvo ne temelji se samo na institucijama, već i na aktivnim građanima koji prate ono što se događa oko njih, informiraju se, iznose svoje stavove i sudjeluju u procesima koji utječu na njihov svakodnevni život.
Jedno od temeljnih obilježja demokracije upravo je pravo građana da slobodno izražavaju svoje mišljenje. Sloboda govora i javnog djelovanja omogućuju različite poglede i rasprave o pitanjima važnima za društvo. Istodobno, demokracija podrazumijeva i odgovornost. Sloboda izražavanja ne znači isključivanje drugih mišljenja, nego stvaranje prostora u kojem se različiti stavovi mogu čuti i argumentirano sučeliti.
Posebno mjesto u demokratskom društvu imaju izbori. Putem njih građani odlučuju kome će povjeriti upravljanje državom, lokalnom zajednicom ili drugim razinama vlasti. No sudjelovanje u demokraciji ne završava izlaskom na birališta. Građani mogu sudjelovati kroz javne rasprave, građanske inicijative, udruge, mjesne odbore, savjete mladih i različite oblike djelovanja u zajednici. Na taj način mogu ukazivati na probleme, predlagati promjene i utjecati na odluke koje se tiču njihova života.
Važan dio demokratske kulture predstavlja i odnos prema institucijama. Povjerenje u institucije gradi se njihovim transparentnim i odgovornim radom, ali i mogućnošću da građani postavljaju pitanja i traže odgovore. Jednako tako, vlast koja proizlazi iz demokratskog procesa odgovorna je građanima te bi trebala djelovati u skladu sa zakonima i javnim interesom.
U suvremenom društvu dodatnu važnost ima dostupnost pouzdanih informacija. Građani svakodnevno primaju velik broj informacija putem televizije, internetskih portala, društvenih mreža i drugih kanala. Uz korisne i provjerene informacije, sve je više i sadržaja koji mogu biti netočni, manipulativni ili namjerno obmanjujući. Zbog toga je sposobnost kritičkog razmišljanja i provjeravanja informacija postala važan dio demokratskog sudjelovanja.
Demokracija također podrazumijeva zaštitu prava manjina i poštovanje različitosti. Većina odlučuje, ali pritom ne bi smjela zanemariti prava i potrebe onih koji čine manjinu. Poštovanje različitih stavova, kultura, uvjerenja i životnih okolnosti jedan je od temelja društva u kojem se svi građani trebaju osjećati ravnopravno i zaštićeno.
Poseban naglasak posljednjih se godina stavlja i na uključivanje mladih u demokratske procese. Mladi nisu samo budući birači i budući nositelji društvenih promjena, već su i sadašnji članovi zajednice čiji se glas treba čuti. Sudjelovanje mladih u školskim vijećima, udrugama, volonterskim aktivnostima, savjetima mladih i drugim inicijativama može pridonijeti razvoju odgovornosti i svijesti o važnosti aktivnog građanstva.
Demokracija se, pritom, ne može promatrati kao nešto što je jednom ostvareno i zauvijek zajamčeno. Ona se svakodnevno gradi i razvija, kroz način na koji građani međusobno razgovaraju, kako se odnose prema drugačijem mišljenju, koliko su spremni uključiti se u život zajednice i koliko inzistiraju na odgovornosti onih koji donose odluke.
U vremenu brojnih društvenih, gospodarskih i političkih izazova, očuvanje demokratskih vrijednosti ostaje zajednička odgovornost.
