Svaka zajednica ima svoje posebnosti, tradicije i način na koji njeguje vlastiti identitet. U Hrvatskoj, uz većinski hrvatski narod, žive i pripadnici brojnih nacionalnih manjina, čije se zajednice razlikuju po jeziku, običajima, kulturi i tradiciji.
Njihov položaj i prava dio su društvenog života Hrvatske, a pitanje očuvanja vlastitog identiteta povezano je i s mogućnošću sudjelovanja u društvu u kojem žive.
U Hrvatskoj žive pripadnici 22 nacionalne manjine. Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, pripadnici nacionalnih manjina činili su 240.079 od ukupno 3.871.833 stanovnika Hrvatske.
Republika Hrvatska posebnu pozornost posvećuje poštivanju prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te drugim zakonima i propisima. U središtu takve politike nalazi se nastojanje da pripadnici nacionalnih manjina budu ravnopravni građani te da mogu ostvarivati svoja nacionalna prava u skladu s demokratskim normama.
Ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina dodatno je unaprijeđena izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske iz lipnja 2010. godine. U izvorišnim osnovama Ustava izrijekom su navedene 22 nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj. Republika Hrvatska pritom se ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha i Albanaca, koji su njezini državljani.
Upravo u toj raznolikosti može se prepoznati jedno od važnih obilježja hrvatskog društva. Različite tradicije, jezici, običaji i kulturni izrazi ne moraju biti prepreka zajedništvu, već mogu predstavljati njegovu vrijednu sastavnicu. Poštivanje različitosti znači stvaranje prostora u kojemu svaka zajednica može njegovati vlastiti identitet, a istodobno biti dio šireg društva kojem svi pripadaju. Tolerancija i međusobno uvažavanje pritom nisu samo zakonske kategorije, već i temelj svakodnevnog suživota.
Vlada Republike Hrvatske, kako je navedeno, postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina unaprjeđuje u duhu tolerancije i pluralizma te uz uvažavanje kulturne i društvene raznolikosti. Politika zaštite prava nacionalnih manjina provodi se u suradnji s predstavnicima nacionalnih manjina i njihovim zastupnicima u Hrvatskome saboru, s ciljem jačanja doprinosa nacionalnih manjina razvoju hrvatskog društva.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, kao što smo naveli, u Republici Hrvatskoj popisana su 3.871.833 stanovnika, među kojima je 240.079 pripadnika nacionalnih manjina. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi, kojih je popisano 123.892, što čini 3,20 posto ukupnog stanovništva. Slijede Bošnjaci s 24.131 pripadnikom, odnosno 0,62 posto, Romi kojih je 17.980 ili 0,46 posto, Albanci s 13.817 pripadnika ili 0,36 posto te Talijani s 13.763 pripadnika, odnosno 0,36 posto.
Popis je zabilježio i 10.315 Mađara, 7.862 Čeha, 7.729 Slovenaca, 3.688 Slovaka, 3.555 Makedonaca, 3.127 Crnogoraca, 3.034 Nijemaca, 1.905 Ukrajinaca, 1.481 Rusa i 1.343 Rusina. Među pripadnicima nacionalnih manjina evidentirano je i 657 Poljaka, 410 Židova, 404 Turaka, 365 Austrijanaca, 337 Rumunja, 262 Bugara te 22 Vlaha.
Svaka od tih zajednica dio je društvene i kulturne raznolikosti Republike Hrvatske. Iza svakog broja stoje ljudi, obitelji, tradicije i identiteti koji se prenose iz generacije u generaciju.
Važan dio očuvanja identiteta i kulturnog života nacionalnih manjina čine udruge i ustanove koje provode različite programe. Njihovi programi iz područja informiranja, izdavaštva, kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija kontinuirano se financiraju putem Savjeta za nacionalne manjine.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
