Kajkavska riječ večeras je ponovno u središtu Krapine. U Srednjoj školi Krapina održava se Recital kajkavskog pjesništva Krapina 2026., jedan od važnih programa Tjedna kajkavske kulture, koji i ove godine okuplja autore iz različitih krajeva Hrvatske.
U glazbenom dijelu programa nastupa Martina Majerle, uz klavirsku pratnju Tonija Eterovića, dok program vodi Ana Lacković Varga. Stihove 39 autora interpretiraju dramski umjetnici Denis Bosak, Biserka Ipša, Zvonko Novosel, Dea Presečki, Martin Grđan, Jelena Miholjević, Kristijan Potočki i Silvio Vovk.
Na večerašnjem programu mogu se čuti brojni kajkavski stihovi, među kojima su „Zagorje moje, ti meni si vse“ Ljerke Hegedušić, „Za rieč domaču“ Marine Bičanić, „Memento…“ Tomislava Ribića, „Naši koreni“ Marije Petrek, „Klopotec“ Tanje Šantić, „Dom“ Branke Horvat Anić, „Citre“ Radojke Oreški, „Brez popefke i meda“ Tibora Martana i „Sreča z neba“ Aristeje Tustonje, kao i brojni drugi radovi.
Ovogodišnji recital nastao je na temelju natječaja Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, na koji je pristiglo više od 200 poetskih uradaka. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Dragica Ferjanić, Marija Lamot, koja je ujedno i urednica zbornika, te Radovan Novina, odabralo je 71 poetski uradak za objavu u zborniku, koji će biti promoviran tijekom večerašnjeg programa.
Od odabranih radova, njih 39 bit će izvedeno u interpretaciji dramskih umjetnika, čime će kajkavska poezija večeras dobiti i svoju scensku dimenziju.
Velik broj pristiglih pjesama još jednom potvrđuje da interes za kajkavsko pjesništvo ne jenjava. Autori stižu iz različitih krajeva Hrvatske-od Podravine, Međimurja i Hrvatskog zagorja, preko Zagreba i Posavine, do Turopolja i Prigorja.
Upravo u toj širini i kontinuitetu svoj značaj vidi i predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina, koji podsjeća da recital nije samo mjesto na kojem se pjesme čitaju, već i svojevrsna riznica budućih kajkavskih popevki.
-Ne bih htio unaprijed reći kaj smo pripremili, ostavili bismo ljudima da vide kaj to je. Ali ono kaj je najznačajnije reći i radi čega je taj recital bitan jest da gotovo sve te pjesme budu prije ili kasnije uglazbljene i pojavljuju se na Krapinskom festivalu. To je naše najveće bogatstvo, to kaj ljudi napišu, a pišu ljudi iz svih krajeva lepe naše. Ne pišu samo naši Krapinci i Zagorci, nego autori dolaze iz cijelog kajkavskog govornog područja – rekao je Novina.
Upravo zato, kaže, recital svake godine iznova pokazuje koliko potencijala ima u kajkavskoj poeziji.
-Onda kad to slušate, svake godine na tom recitalu čovjek se naježi, vidi da je to nekaj predivno, vidi da to ima budućnost. Oni koji su i glazbeno “navutreni”, kak mi volimo reći, već iz toga vide neku pjesmu – dodao je.
Ovogodišnji izbor, pritom, nije bio jednostavan. Pjesama je višestruko više nego što ih može biti objavljeno u zborniku ili izvedeno na recitalu.
-Zadovoljan sam uvijek. Činjenica je da ne moramo pokazati i u zborniku ili na recitalu objaviti sve. Dolazi jako veliki broj pjesama i za nijednu ne moramo reći da, ako nije objavljena ili izvedena, da je lošija od ovoga kaj mi tu pokažemo. Jednostavno gledamo da napravimo nekakve omjere – rekao je Novina.
Koliki je interes autora, najbolje pokazuje podatak da na natječaj stiže višestruko više radova nego što ih se na kraju odabere za zbornik i recital.
–Dolazi nam otprilike četiri ili pet puta više pjesama nego kaj ih mi tu objavimo ili izvedemo i onda vidimo da imamo budućnost. Znači, taj interes se ne smanjuje. Čak bih ja rekao da je svaku godinu sve veći i veći. I možemo biti ponosni na to što je svake godine interes sve veći i veći. Ja bih mogao reći da smo opet uspjeli. To je najvažnije. To je ključno – zaključio je Novina.
Na generacijsku širinu kajkavskog stvaralaštva nadovezuje se i tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Radovan Novina, koji podsjeća da je samo dan ranije održan dječji recital. Tako se u dva dana u Krapini susreću najmlađi autori i oni koji kajkavsku poeziju stvaraju desetljećima.
-Jučer smo imali dječji recital kajkavskih popevki, danas imamo recital za odrasle. Prvi dan su oni mlađi, dakle osnovnoškolski uzrast, a drugi dan su ovi, ajmo reći, ozbiljniji autori koji se bave duže vremena pisanjem poezije i šalju nam radove na natječaj Društva – rekao je Novina.
Upravo u tome vidi i jednu od najvećih vrijednosti dvodnevnih programa.
-Ima kvalitetnih radova, ima novih autora, ima debitanata, ima onih koji su vjerni recitalu godinama, ali mislim da ova dva dana recitala zaredom su najbolji pokazatelj da idemo od onog početka pa u nekakve ozbiljnije, zrelije godine i da se tu proteže taj jedan dobni raspon od samih nekih prvih, drugih, trećih razreda osnovne škole pa do nekakve kasnije životne dobi – istaknuo je Novina, dodavši kako je prosudbeno povjerenstvo odabralo 71 poetski uradak za objavu u zborniku.
Pjesme, pritom, ne dolaze samo iz Hrvatskog zagorja. Širok raspon autora potvrđuje koliko je kajkavska riječ rasprostranjena i koliko različitih govora i poetika obuhvaća.
-Dakle, radovi su došli zaista iz svih dijelova Hrvatske, od Podravine preko Međimurja, Zagorja, Zagreba, Posavine, Turopolja, Prigorja. Dakle, mi uvijek pokazujemo koliko je u biti kajkavsko govorno područje veliko – rekao je Novina, dodavši kako kajkavsko govorno područje zauzima približno trećinu Hrvatske.
-Možemo se ponositi i možemo biti zadovoljni kad dobivamo radove i u ovoj količini i u ovakvoj kvaliteti – zaključio je Novina.
Da je upravo kontinuitet jedan od temelja očuvanja kajkavske riječi, smatra i zamjenik gradonačelnika Grada Krapine Ivica Hršak.
-Krapina je mjesto u kojem riječ ‘kaj’ oduvijek ima poseban značaj. Već više od 60 godina čuvamo, njegujemo i promoviramo kaj kroz manifestaciju Tjedan kajkavske kulture. Jučer smo imali prekrasnu večer posvećenu dječjem recitalu, na kojem je bilo prijavljeno više od 180 radova učenika osnovnih škola iz sedam županija. Danas smo ovdje na recitalu kajkavske poezije za odrasle, gdje opet imamo priliku čuti svo bogatstvo i raznovrsnost kajkavske riječi. Sreća je i veselje kada primjećujemo da naš kaj živi među svim generacijama i možemo reći da ima budućnost. Na nama je da pričamo kaj, da ga promoviramo i prenosimo na buduće generacije – poručio je Hršak.
Na važnost recitala u okviru Tjedna kajkavske kulture osvrnula se i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, za koju su upravo ovakvi programi važan dio priče o očuvanju kajkavske kulture, baštine i načina života.
-Ono što čini Tjedan kajkavske kulture ovdje u Krapini velikim tjednom jest očuvanje naše kajkavske riječi, kulture, baštine i našeg kajkavskog načina života. Nezaobilazni dio cijelog tjedna, osim naravno Festivala kajkavskih popevki kao krune cijelog tjedna, upravo su ova događanja, recitali. Posebno nas veseli dječji recital, onaj ‘kaj’ u plesu, pjesmi i stihu, ali isto tako jako nas veseli i ovaj recital za odrasle, Recital kajkavske poezije, koji nas već godinama srijedom uveseljava i oplemenjuje, sve nas koji mu prisustvujemo.
Eminentni umjetnici, sjajni interpretatori, interpretiraju prekrasne stihove naših kajkavskih pjesnika i pjesnikinja. Zaista, jedna večer za pamćenje koja ovaj tjedan čini tako veličanstvenim – poručila je Petek.
Dok recital večeras traje, jedno je već jasno – kajkavska riječ i dalje ima svoje autore, svoje interpretatore i svoju publiku. Više od 200 pristiglih pjesama, 71 uvrštena u zbornik i 39 odabranih za izvedbu još su jedna potvrda da kajkavska poezija nije samo dio tradicije, već živo stvaralaštvo koje se nastavlja iz generacije u generaciju.
