Pogledajte što kaže ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo KZŽVirus Zapadnog Nila stigao u Zagorje-zaražene dvije osobe

U Krapinsko-zagorskoj županiji za sada su zabilježena dva slučaja virusa Zapadnog Nila.

Odjel za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije provodi epidemiološki izvid i obradu vezanu uz zaražene osobe, a u suradnji sa sanitarnom inspekcijom nalaže žurnu provedbu protuepidemijskih mjera.

Mjere uključuju dezinsekciju komaraca u okolini boravka zaražene osobe u vrijeme inkubacije bolesti. Suzbijaju se razvojni oblici komaraca u vodama, odnosno provode se larvicidne mjere, dok se prema procijenjenoj potrebi provodi i dezinsekcija odraslih, letećih jedinki komaraca, odnosno adulticidne mjere.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Tomislav Jadan istaknuo je kako za sada nema razloga za veću zabrinutost.

-Zabilježena su dva slučaja virusa Zapadnog Nila u Zagorju za sada. Od toga, jedna je osoba prošla bez ikakvih simptoma. Ona je dobrovoljni davatelj krvi pa je pri pregledu prije davanja krvi ustanovljeno da je zaražena virusom, a druga osoba je pokazivala simptome i ona se trenutno nalazi u Klinici za infektivne bolesti – kazao je Jadan, pojašnjavajući da se kod većine pacijenata razvija blaža klinička slika.

Uobičajeni blaži simptomi uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, opću slabost, gubitak apetita, povećane limfne čvorove, mučninu i povraćanje. Dio oboljelih razvije i osip na području vrata, trupa i udova. Kod većine pacijenata s blažom slikom simptomi potpuno nestaju u roku od tri do šest dana.

-Za većinu pacijenata, evo, s blažom slikom, čovjek niti ne primijeti da nešto ima – rekao je Jadan.

Iako se u jednom dijelu slučajeva mogu razviti teži oblici bolesti, ravnatelj Zavoda naglasio je da su oni vrlo rijetki. Teži oblik bolesti razvija se u manje od jedan posto zaraženih, a može uključivati neurološke komplikacije poput meningitisa, meningoencefalitisa i encefalitisa.

-To je jako, jako malo slučajeva, odnosno manje od jedan posto zaraženih. Može doći do razvoja neuroloških komplikacija kao što su meningitis, meningoencefalitis i encefalitis. To su te situacije, ali vjerujem da to bude vrlo, vrlo rijetko – istaknuo je Jadan.

Virus Zapadnog Nila prenose komarci roda Culex, a kod nas je najčešći Culex pipiens. Riječ je o široko rasprostranjenoj vrsti koja živi i razvija se u neposrednom okruženju, kako u prirodi tako i u naseljima. Nakon uboda zaraženog komarca, period inkubacije traje između dva i 15 dana.

Budući da je primarni uzrok zaraze ubod komarca, zaštita od virusa temelji se na smanjenju izloženosti kombinacijom osobnih mjera zaštite i kontrole okoliša.

Posebno je važno spriječiti zadržavanje stajaće vode, jer je ona potrebna za razvoj komaraca. Na razini kućanstva i lokalne zajednice potrebno je redovito, najmanje jednom do dva puta tjedno, prazniti, pokrivati ili uklanjati sve spremnike u kojima se skuplja voda, poput kanti, bačvi, posuda za cvijeće, vaza i starih automobilskih guma.

-Komarcima za razmnožavanje je potrebna voda, tako da je potrebno oko naše kuće, oko naših stanova, bilo kakve posudice, neke vaze, bačve koje imamo s vodom i to jednostavno maknuti, odnosno ukloniti bilo kakve stvari koje zadržavaju stajaću vodu – rekao je Jadan.

Posebno je upozorio i na stare automobilske gume u kojima se također može zadržavati voda te tako stvarati pogodno mjesto za razmnožavanje komaraca.

-To barem jedno do dva puta tjedno, sve takve stvari je potrebno maknuti. Tu najčešće budu stare autogume koje su odbačene, pa tu isto uđe voda i komarci se mogu razmnožavati. Eliminacijom stajaće vode izravno se može smanjiti broj mjesta – dodao je Jadan.

Uz uklanjanje stajaće vode, preporučuju se i mjere osobne zaštite. One uključuju nanošenje repelenata na kožu, strogo prema uputama, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, osobito u razdobljima kada su komarci najaktivniji, te postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata. Tijekom spavanja u nezaštićenim prostorijama preporučuje se korištenje mreža protiv komaraca.

-Zaštita od uboda je prije svega važn: repelenti, postavljene zaštitne mreže na prozorima i vratima i uobičajene mjere koje radimo – poručio je Jadan.

Maksimalna učinkovitost u zaštiti postiže se istovremenom primjenom osobnih mjera zaštite, uklanjanjem stajaće vode iz okoliša te provođenjem organiziranih mjera suzbijanja komaraca od strane nadležnih službi.

Ukoliko bi, unatoč maloj mogućnosti naglog povećanja broja zaraženih, došlo do toga, ravnatelj dodaje kako bi se poduzele sve potrebne epidemiološke mjere, iste se pojačale, a na mjestu gdje boravi zaražena osoba u krugu od 500 metara provela bi se pojačana dezinsekcija kako bi se smanjila mogućnost prenošenja bolesti.

Podijeli:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp