Novi rast cijena energenata ponovno zakomplicirao situaciju za Europsku središnju banku, koja će početkom rujna odlučivati o kamatnim stopama
Inflacija u eurozoni ponovno pokazuje znakove ubrzavanja, a najnoviji podaci mogli bi dodatno otežati odluku Europske središnje banke (ECB) o monetarnoj politici. Nakon što je godišnja stopa inflacije u srpnju iznosila 2,9 posto, tržišna očekivanja za kolovoz kreću se oko tri posto, dok pojedine procjene dosežu i 3,3 posto, piše Poslovni dnevnik.
Ako se takve prognoze potvrde, inflacija bi dosegnula najvišu razinu od 2023. godine. Prvu procjenu za kolovoz Eurostat bi trebao objaviti 1. rujna.
Dodatnu zabrinutost predstavlja očekivano povećanje temeljne inflacije, koja ne uključuje cijene energije i hrane. Prema FactSetovu konsenzusu, koji prenosi Morningstar, temeljna inflacija mogla bi porasti s 2,5 posto u srpnju na 2,6 posto u kolovozu.
Upravo će kretanje temeljne inflacije biti važno za procjenu koliko je novi inflacijski pritisak prolazan, a koliko bi mogao postati dugotrajniji.
Energenti ponovno predvode rast cijena
Jedan od glavnih razloga novog vala poskupljenja su više cijene nafte i plina, povezane s ratom i geopolitičkom krizom na Bliskom istoku. Rast troškova energije već se odražava na cijene goriva i transporta, ali i na dio ostalih proizvoda i usluga.
Kretanja po državama također pokazuju da pritisci nisu jednaki u cijeloj eurozoni. U Francuskoj je harmonizirana inflacija u kolovozu ubrzala na 2,7 posto, nakon 2,4 posto u srpnju, pri čemu je snažniji rast cijena energije bio jedan od ključnih čimbenika. Italija je pak zabilježila inflaciju od 3,4 posto, što je najviša stopa u toj zemlji u gotovo tri godine.
ECB pred novom važnom odlukom
Novi inflacijski podaci dolaze uoči sastanka Europske središnje banke, koji će se održati 9. i 10. rujna. Očekivanja tržišta sve više upućuju na mogućnost novog povećanja kamatnih stopa.
ECB je u lipnju povećao kamatne stope za 25 baznih bodova, pri čemu je stopa dosegnula 2,25 posto. Prema Reutersovim informacijama, očekuje se da bi u rujnu depozitna stopa mogla biti povećana na 2,50 posto.
Ipak, iz krugova bliskih ECB-u stižu poruke da zasad nema namjere unaprijed najavljivati čitav niz novih povećanja. Za središnju banku ključno je procijeniti koliko bi visoke kamate morale biti kako bi se ograničila potražnja, a da se pritom dodatno ne oslabi gospodarska aktivnost.
Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane smatra da je razina od 2,5 posto zasad gornja granica raspona unutar kojega se troškovi zaduživanja mogu smatrati neutralnima.
Prognoze inflacije već su značajno promijenjene
Sadašnja situacija znatno se razlikuje od očekivanja s kraja prošle godine. ECB je u lipanjskim projekcijama procijenio da će prosječna inflacija u eurozoni tijekom 2026. iznositi tri posto. To je znatno više od projekcije s kraja 2025., kada se očekivalo da će prosječna inflacija biti svega 1,7 posto.
Poseban izazov za ECB predstavlja činjenica da se inflacija ponovno udaljava od cilja središnje banke u trenutku kada gospodarstvo eurozone istodobno trpi nove pritiske.
Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel prošlog je tjedna upozorila da bi kamatne stope trebale dodatno porasti. Kao jedan od rizika izdvojila je dugotrajni sukob na Bliskom istoku, ali i činjenicu da je gospodarstvo eurozone otpornije nego što se očekivalo.
Prema njezinoj ocjeni, prerano djelovanje važno je kako bi se spriječilo prelijevanje početnog energetskog šoka na šire cijene. Ako bi se takvi sekundarni učinci pojavili, ECB bi kasnije mogao biti prisiljen na još snažnije pooštravanje monetarne politike.
Za središnju banku tako ostaje otvoreno ključno pitanje: hoće li novi rast inflacije ostati privremen i prvenstveno vezan uz energente ili će se početi širiti na ostale dijelove gospodarstva. Ako temeljna inflacija ostane stabilna, ECB bi mogao imati više prostora za oprez. Njezino daljnje ubrzavanje, međutim, dodatno bi pojačalo pritisak za podizanje kamata iznad razine koju se trenutačno smatra gornjom granicom neutralnog raspona.
