Uoči obilježavanja 20. obljetnice djelovanja Sportske zajednice Grada Krapine razgovarali smo s predsjednikom Sašom Kundihom o dva desetljeća razvoja krapinskog sporta, uspjesima sportaša i klubova, problemima s infrastrukturom, uključivanju djece u sport, ali i planovima koji bi trebali obilježiti godine koje dolaze.
Sportska zajednica Grada Krapine danas okuplja 20 sportskih klubova i udruga, kroz koje je tijekom godina prošlo na tisuće sportaša. Krapinski sport može se pohvaliti europskim i svjetskim prvacima, brojnim reprezentativcima i velikim brojem djece uključene u sportske aktivnosti. No, uz uspjehe, pred sportskom zajednicom i dalje su brojni izazovi, od osiguravanja kvalitetnih uvjeta za trening do financiranja rada trenera, liječničkih pregleda i prijevoza sportaša.
ZIP: Kada danas pogledate unatrag na tih 20 godina, što biste izdvojili kao najveći uspjeh Sportske zajednice? Postoji li trenutak za koji biste rekli – tu smo napravili veliki iskorak?
SK: U posljednjih 20 godina puno toga se događalo. Kada smo počeli, imali smo relativno mala financijska sredstva na raspolaganju za klubove, a onda je Grad iz godine u godinu povećavao sredstva. Dosta klubova javlja se i na natječaje pa i na taj način dolazi do dodatnih sredstava.
Što se tiče nekih velikih stvari, ne bih želio ništa posebno izdvajati jer u ovih 20 godina, koliko Sportska zajednica postoji, imamo europske prvake, svjetske prvake, viceprvake, zaista odlične sportaše u jednoj relativno maloj sredini.
Došli smo do 20 sportskih klubova i udruga koji su učlanjeni u Sportsku zajednicu, a sada nam se želi pridružiti i nova udruga, Krapinski Lađari. Kroz ovih 20 godina kroz naše je klubove prošlo na tisuće sportaša, od onih najmanjih, u dobi od tri ili četiri godine, pa sve do seniora.
Klubovi zaista postižu velike uspjehe. Prošle smo godine, uz pomoć Grada Krapine i Hrvatskog olimpijskog odbora, uspjeli nabaviti i prvo naše kombi vozilo za prijevoz igrača na natjecanja.
Ipak, mislim da je najbitnije to što smo uspjeli okupiti i što okupljamo sve više djece. To je bio cilj Sportske zajednice, ali naravno i svih klubova – da što više djece uključimo u sport.
ZIP: Danas je djecu sve teže odvojiti od ekrana i privući ih sportu. Koliko je to izazov?
SK: To je zaista veliki izazov. Danas su djeca puno više na mobitelima, računalima, električnim romobilima i drugim sadržajima koji nisu zamjena za zdrav način života. Mi smo ipak uspjeli okupiti velik broj djece.
Mislim da ove godine možemo govoriti o 700 do 800 djece koja su uključena u sportske aktivnosti, bilo kroz klubove, bilo kroz školske aktivnosti i natjecanja.
Naravno, sve počinje od klubova. U klubovima moraju biti ljudi koji su predani svom klubu i koji na svaki način pokušavaju privući djecu.
Nogomet, primjerice, uvijek ima velik broj djece. Rukomet trenutno ima 120 do 130 registriranih djevojčica i dječaka.
Kako privući djecu? Treba im omogućiti treninge, liječničke preglede, sufinanciranje, prijevoz na utakmice i natjecanja kako roditelji ne bi morali sve sami organizirati i financirati. To je ono najbitnije.
Naravno, i svaki uspjeh naših reprezentacija privuče djecu. Nakon jednog velikog prvenstva, primjerice, u rukometu nam se u samo šest mjeseci pojavilo 60 novih djevojčica i dječaka. To puno znači.
ZIP: Spomenuli ste infrastrukturu. Koji je danas najveći problem krapinskog sporta?
SK: Ja bih rekao da su najveći problem sportski objekti, odnosno zatvoreni prostori. Imamo odlične sportaše i klubove, ali uvjeti za treniranje nisu uvijek adekvatni.
Dvoranski sportovi posebno osjećaju taj problem. Nemamo dovoljno sportskih dvorana, a kada počne kiša, ne može se igrati rukomet na asfaltu, ne može se trenirati stolni tenis na otvorenom.
Dodatni problem je mala dvorana Osnovne škole Augusta Cesarca, koja se već dvije godine ne može koristiti zbog problema s prokišnjavanjem. Time smo dodatno zakinuti za termine, prvenstveno rukometaši i stolnotenisači.
Ravnatelji srednje škole i osnovnih škola izlaze nam u susret i imamo dobru suradnju. Koristimo dvoranu u Đurmancu, a dvoranu Osnovne škole Ljudevita Gaja koriste mažoretkinje.
Nogomet je u nešto boljoj situaciji jer ima odlične uvjete, tri terena, uključujući teren s umjetnom travom. To je preduvjet za razvoj svakog sporta.
ZIP: Grad najavljuje velika ulaganja u sportsku infrastrukturu. Koliko će to promijeniti situaciju?
SK: Dvorane će nam puno značiti. Gradska sportska dvorana bit će velika investicija i veliki zahvat, ali će omogućiti treniranje velikom broju sportova.
Tamo će moći trenirati rukometaši, košarkaši i drugi dvoranski sportovi. Bit će predviđen i prostor za stolni tenis, gdje će stolovi moći biti fiksirani pa ih više neće trebati svaki put postavljati i spremati.
Poseban prostor bit će namijenjen borilačkim sportovima, poput savatea i kickboxinga, gdje će se moći postaviti tatami podloge i ringovi bez stalnog premještanja opreme. Dolaze i dva zatvorena teniska terena. Uz dva postojeća otvorena terena, teniski klub tako dobiva mogućnost treniranja tijekom cijele godine. To će zaista biti velik iskorak za krapinski sport.
Moram zahvaliti gradskoj vlasti i gradonačelniku što su poslušali naše sugestije. Umjesto da se ide samo prema minimalnim standardima i dvodijelnoj dvorani, Grad se uključio u financiranje kako bismo dobili prave, trodijelne dvorane u kojima se mogu održavati treninzi različitih sportova.
ZIP: Koliko je važno da se sport približi djeci i izvan samih treninga?
SK: To je izuzetno važno. Upravo zato pripremamo i Dane krapinskog sporta u sklopu programa obilježavanja 20. obljetnice Sportske zajednice i Tjedna kajkavske kulture.
U subotu ćemo imati prezentaciju sportova. Svaki klub dobio je mogućnost da se predstavi na štandovima u parku kod POU-a. Bit će organizirani poligoni za rukomet, košarku, nogomet, ribolov, a svoje će aktivnosti predstaviti i savate te boksački klubovi.
Uključilo se desetak sportskih klubova i moći će prezentirati svoje sportove kroz igru, natjecanja i nagradne igre. Na štandovima će djeca i roditelji moći dobiti informacije o klubovima, treninzima i mogućnostima uključivanja.
Termin je odličan jer se sve događa neposredno prije početka nove školske godine. To je prilika da djeca pobliže upoznaju sportove koje imamo u Krapini i pronađu nešto što ih zanima.
ZIP: Kada biste danas imali neograničen budžet i mogli riješiti samo jedan problem krapinskog sporta, što biste prvo riješili?
SK: Sportske dvorane su velik problem, ali on se sada ipak počinje rješavati i to je već osigurano.
Kada bih mogao birati, rekao bih da su danas među najvećim problemima liječnički pregledi i financiranje rada trenera. Treneri su zaista potplaćeni. Neki praktički uopće ne dobiju naknadu za svoj rad, a govorimo o ljudima koji ulažu ogromno vrijeme i trud. Mogu navesti primjer rukometa. Imamo šest trenerica, a sve su majke. Zamislite da umjesto nedjelje s obitelji jedna majka mora provesti cijeli dan na utakmici u Novskoj, Zagrebu ili Kutini. To je velika žrtva.
Isto vrijedi i za druge sportove, gdje također imamo žene trenerice koje uz sve svoje obiteljske i poslovne obveze pronalaze vrijeme za djecu i sport.
Zato bih svakako želio da možemo osigurati veće naknade trenerima, ali i financirati prijevoz sportaša na natjecanja. Velika je odgovornost kada roditelji voze svoju djecu i drugu djecu na utakmice, pa se trudimo osigurati profesionalni prijevoz kako bi djeca sigurno stigla na natjecanja.
Treća stvar su liječnički pregledi. Samo će Rukometni klub ove godine izdvojiti oko 10 tisuća eura za liječničke preglede.
Dogovorili smo i da roditeljima oslobodimo dvije mjesečne članarine i na taj način pokrijemo oko 90 posto troška liječničkog pregleda. Volio bih da i ostali klubovi, kada uspiju doći do sredstava putem natječaja ili donacija, dio tih sredstava usmjere upravo na rasterećenje roditelja, jer na kraju svega, cilj nam je isti, da što više djece bude u sportu, da imaju dobre uvjete i da sport njihovim obiteljima bude što dostupniji.
ZIP: Dvadeset godina je lijepa obljetnica. Što biste poželjeli krapinskom sportu u sljedećih 20?
SK: Najvažnije je da nastavimo okupljati djecu i da im omogućimo uvjete kakve zaslužuju. Ako imamo djecu u sportu, onda smo napravili veliku stvar za njihovo zdravlje, razvoj i budućnost.
Imamo odlične klubove, odlične sportaše i ljude koji su spremni raditi. Ako im osiguramo infrastrukturu, podršku trenerima i financijsku stabilnost klubova, vjerujem da će rezultati doći sami od sebe.
A onda se nadam da ćemo za deset ili dvadeset godina ponovno govoriti o novim generacijama krapinskih, europskih i svjetskih prvaka.
