U Bisagu je u četvrtak obilježena 165. godišnjica smrti grofa Edgara Bourrée de Corberona, francuskog plemića i diplomata koji je svojim djelovanjem ostavio vrijedan trag u hrvatskoj povijesti. Iako rođen u Francuskoj, de Corberon je Hrvatsku prihvatio kao svoju domovinu, a za svoje posljednje počivalište, prema vlastitoj želji, odabrao upravo Bisag u Varaždinskoj županiji.
Komemorativna svečanost održana je kod kapele sv. Florijana i ostataka dvorca Bisag, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Općine Breznica. Vijence su položili ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj Fabien Fieschi, dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga ispred Ministarstva kulture i medija te Branimir Iveković ispred Veleposlanstva Malteškog reda u Zagrebu.
Svečanosti su nazočili i zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec, načelnik Općine Breznica Ivan Andrašek, gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač te županijska vijećnica Jadranka Bahlen.
Preteča moderne hrvatske diplomacije
Ministar Gordan Grlić Radman istaknuo je kako se grofa de Corberona može promatrati kao jednog od preteča moderne hrvatske diplomacije.
De Corberon je, naglasio je ministar, svojim znanjem, ugledom i kontaktima s europskim dvorovima zagovarao hrvatski identitet, kulturu i jezik, kao i snažniji politički položaj Hrvatske.
Posebno je istaknuto i njegovo zalaganje za razvoj obrazovanja. De Corberon među prvima je ozbiljno zagovarao ideju osnivanja hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, a svoju je Spomenicu, koja sadržava i projekt osnivanja Sveučilišta, predao na tiskanje varaždinskom tiskaru J. Platzeru.
Ministar Grlić Radman poručio je kako ne bi trebalo čekati nove velike obljetnice da bi se govorilo o očuvanju mjesta na kojem počiva ovaj značajan povijesni lik. Ministarstvo će, nakon dobivanja potrebnih dozvola, nastojati pridonijeti tome da grobno mjesto grofa de Corberona bude uređeno i dostojanstveno obilježeno.
Svoje posljednje počivalište izabrao je u Hrvatskoj
Zamjenica župana Silvija Zagorec podsjetila je kako je za Varaždinsku županiju posebno značajno što je de Corberon svoje djelovanje povezivao i s Varaždinom.
Njegova povezanost s Hrvatskom posebno dolazi do izražaja u činjenici da je, iako je rođen u Francuskoj, želio biti pokopan u Hrvatskoj. Umro je 1861. godine kod Beča, a prema vlastitoj želji posljednje je počivalište pronašao u Bisagu.
Zagorec je istaknula kako upravo takva odluka govori o njegovoj povezanosti s Hrvatskom te poručila da obilježavanje obljetnice treba biti poticaj za očuvanje sjećanja na ljude koji su svojim idejama i djelovanjem pridonijeli hrvatskoj povijesti.
Bisag čuva ostatke vrijedne povijesne baštine
O povijesti dvorca Bisag govorila je dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, istaknuvši kako njegovi počeci vjerojatno sežu još u 14. stoljeće. U 16. stoljeću dvorac je izgrađen kao wasserburg, s četiri kule i obrambenim opkopom, dok ga je obitelj Drašković u 18. stoljeću preuredila u reprezentativno mjesto za stanovanje.
Dvorac je kasnije doživio tešku sudbinu. Oštećen je nakon Prvog svjetskog rata, a prema dostupnim podacima 1943. godine namjerno je zapaljen. Od tada je ostao u ruševinama, no do danas su sačuvani vrijedni ostaci, među kojima i dijelovi fresaka u kapelici.
Načelnik Općine Breznica Ivan Andrašek ocijenio je obljetnicu prilikom da se dodatno istakne važnost grofa de Corberona, ali i bogata povijesna baština brezničkoga kraja. Poručio je kako komemoracija može biti početak novog poglavlja u nastojanjima da se isprave povijesni propusti prema ovom, kako je istaknuo, velikom čovjeku i vizionaru.
Nakon komemorativne svečanosti u crkvi svete Marije Magdalene u Bisagu služena je sveta misa, čime je obilježavanje 165. godišnjice smrti grofa Edgara Bourrée de Corberona privedeno kraju.
