Bivša područna škola u Gregurovcu dobila je potpuno novu namjenu te je nakon opsežne obnove pretvorena u moderan, energetski samoodrživ i multifunkcionalan društveni dom.
Riječ je o investiciji vrijednoj više od milijun eura, kojom je prostor koji je prestankom održavanja nastave izgubio svoju prvotnu funkciju ponovno stavljen u službu lokalne zajednice.
Novi društveni dom namijenjen je prvenstveno mještanima i udrugama s područja Općine Mihovljan, a prostor će se moći koristiti za različite aktivnosti, od radionica, edukacija i predavanja do druženja, okupljanja i drugih događanja. Posebna pažnja tijekom obnove posvećena je energetskoj učinkovitosti, zelenim sadržajima, pristupačnosti i uređenju okoliša.
Projekt tako predstavlja primjer kako se ulaganjima i suradnjom lokalne i regionalne samouprave napuštenim ili neiskorištenim javnim objektima može dati novi život i nova vrijednost za stanovnike.
O važnosti projekta, njegovoj realizaciji i budućoj namjeni prostora govorili su načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić, projektant Stjepan Hršak i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.
Načelnik Mihovljana, Zlatko Bartolić rekao je kako je ovo drugi EU projekt koji je ove godine uspješno završen na području Mihovljana.
-Prvi je cesta za koju je dobivena upravna dozvola, a ovo je drugi projekt koji je Općina ove godine uspješno završila. Tu bih se posebno zahvalio Županiji koja nam je dala bivšu zgradu osnovne škole – kazao je dodavši da mu je drago što se za zgradu našla nova namjena.
Rekao je kako je društveni dom planiran za korištenje raznim udrugama i mještanima.
-Prvenstveno za udruge iz općine Mihovljan kako bi imali prostor za provedbu raznih aktivnosti, planiran je za razna događanja i druženja. Prostor će biti otvoren za mještane općine, ali i šire ukoliko će biti interesa – rekao je naglasivši kako će se prilagođavati potrebama mještana.
Vrijedi napomenuti kao je za projekt od Ministarstva graditeljstva dobiveno 907.000 eura, dok je cijela investicija vrijedna više od milijun eura sa PDV-om.
O samom projektu i tehničkim rješenjima više je govorio projektant Stjepan Hršak, koji je naglasio kako je prilikom obnove nastojanje bilo sačuvati postojeću strukturu prostora, ali ga istodobno prilagoditi novoj namjeni i suvremenim standardima Dodao je kako se u oko 323 kvadrata ima oko 169 kvadratnih metara tavana i 80 kvadratnih metara podruma.
-Trošak je bio više od milijun eura, a zgrada je samoodrživa, odnosno napravljena je fotonaponska elektrana te proizvodi dovoljno energije koliko joj treba za funkcioniranje – rekao je naglasivši kako je raspored prostora minimalno promijenjen.
Posebno je naglasio uređenje okoliša i prilagođavanje prostora za osobe s invaliditetom.
-Imamo punionicu za automobile, hotel za ptice i kukce, bicikle, a tu je i mnogo stabala te dijelovi zelene fasade – naglašava.
Projekt je pohvalio i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, istaknuvši kako je upravo prenamjena bivših područnih škola jedan od načina da se očuva vrijedna javna infrastruktura i spriječi njezino propadanje.
Podsjetio je kako se u školi nastava prestala provoditi 2022. godine, dok je 2024. godine stigao zahtjev, na inicijativu načelnika Općine i odbora, da se Općini prepusti pravo građenja za projekt koji je predstavljen kao idealno rješenje za prenamjenu prostora.
-Mi smo to prihvatili i Odbor je donio odluku. Pravo građenja i korištenja ovog prostora je dato na 30 godina – kazao je župan naglasivši kako je ovo odličan primjer stavljanja prostora u funkciju i na korištenje mještanima.
Posebno je istaknuo energetsku, zelenu i kružnu obnovu prostora, ocijenivši kako je riječ o projektu koji će omogućiti korištenje objekta, ne samo stanovnicima Gregurovca, nego i stanovnicima cijele Općine Mihovljan, njihovim udrugama i pojedincima.
-Prostor je vrlo multifunkcionalan i moguće su ovdje i radionice, i edukacije, i ona klasična druženja, predavanja, a predavači koji dolaze izvana mogu ovdje imati i mogućnost noćenja. Tako da je koncept praktično pokrio sve- kazao je Kolar.
Posebno je istaknuo naglasak stavljen na zelene sadržaje, energetsku održivost i brigu o okolišu.
-Projekt je rađen s posebnom pažnjom na zeleno, kućice za kukce, kućice za ptice, puno je tu drveća, energetski je samoodrživa, što je sjajan primjer suradnje između lokalne samouprave i regionalne uprave, kako možemo ono što bi netko mislio da je nepovratno izgubljeno obnoviti i dati novu funkciju – rekao je župan.
Osvrnuo se i na širi problem smanjenja broja učenika u područnim školama. Istaknuo je kako se u prošlosti nastojalo zadržati određeni broj učenika u područnim školama, no demografske promjene i promjene potreba roditelja utječu na organizaciju nastave. Dodao je kako matičnu školu u Mihovljanu trenutačno pohađa 82 djece te podsjetio da je prije mjesec dana obišao školu u sklopu obilaska radova na energetskoj obnovi.
-Ova investicija vrijedna je oko milijun eura, a to samo dokazuje koliko se ulaže sa svih razina, vlastitim sredstvima Općine i sredstvima Županije, povlačenjem europskih fondova – istaknuo je Kolar.
Govoreći o područnim školama, župan je rekao kako u ovoj školskoj godini u nekim objektima više neće biti nastave. Kao jedan od razloga naveo je i odluku roditelja da djecu upisuju u matične škole, među ostalim zbog cjelodnevne nastave i dnevnog boravka. Dodao je kako Krapinsko-zagorska županija kroz ulaganja u cjelodnevnu školu planira značajna sredstva usmjeriti u obnovu i prilagodbu školskih objekata.
Istaknuo je kako je Županija od samog početka bila u kontaktu s načelnicima općina kako bi se pronašla nova namjena za objekte područnih škola u kojima se više neće odvijati nastava. Pritom je naglasio kako su se već pojavila različita rješenja za prenamjenu takvih prostora, a najbitnije je da objekti ne ostanu zapušteni.
U nastavku je župan odgovarao i na pitanje o približavanju roka do kojeg građani mogu glasati za projekte prijavljene na participativni proračun za mlade te je pozvao građane da podrže inicijative mladih.
-Participativni proračun u Krapinsko-zagorskoj županiji imamo i za djecu, i za mlade, i za ljude u starijoj životnoj dobi. I svi su nam jednako bitni – naglasio je te objasnio kako je kod mladih posebno važno poticati kreativnost i uključivanje u donošenje odluka koje se odnose na njihove potrebe i budućnost.
Govoreći o starijim osobama, Kolar je istaknuo kako je riječ o generacijama koje su svojim radom dale doprinos razvoju zajednice te im društvo treba omogućiti dostojanstvenu starost.
-Kod starijih osoba, su to ljudi koji su najbolje godine dali za razvoj svoje zajednice i mi smo im dužni omogućiti jednu dostojanstvenu starost – kazao je.
Poseban poziv uputio je mladima da sudjeluju u participativnom proračunu i glasaju za projekte.
Prema njegovim riječima, upravo kroz ovakve projekte mještane se može potaknuti na aktivno sudjelovanje i pokazati im da njihove ideje mogu dovesti do konkretnih promjena u njihovoj zajednici.
„I kako je najlakše animirati mlade ljude da nisu apatični, da smatraju da ih nitko ne čuje, ne vidi, da ništa ne mogu promijeniti, upravo sa ovakvim projektima“, istaknuo je.
Objasnio je da participativni proračun mladima daje mogućnost da sami predlože projekte, sudjeluju u njihovu ocjenjivanju i odaberu one koje smatraju najboljima.
„Vi predložite, vi ocijenite, vi izaberite najbolje i nakon realizacije, kad nekako zovete da se pridružite, kad vam kaže da ne možemo ništa promijeniti, možemo doći i vidjeti: ovo smo inicirali, ovo smo mi realizirali, ajmo zajednički napraviti neki drugi, sljedeći projekt“, poručio je Kolar.
Zaključio je kako je upravo to cilj participativnog proračuna – omogućiti građanima, a posebno mladima, da izravno sudjeluju u kreiranju i realizaciji projekata koji odgovaraju potrebama njihove zajednice.
