Oprašivači imaju jednu od ključnih uloga u funkcioniranju prirode i poljoprivrednih ekosustava, no njihova brojnost i raznolikost posljednjih se godina smanjuju.
Iako se najčešće govori o pčelama, svijet oprašivača puno je raznolikiji, a njihovo očuvanje važno je za prirodu, proizvodnju hrane i kvalitetu života.
O ulozi i važnosti oprašivača govori ravnateljica JU Zagorje zeleno Dijana Hršak, koja ističe kako u tu skupinu ne pripadaju samo kukci.
-Oprašivači su iznimno raznolika skupina životinja jer, osim kukaca koji su najpoznatiji oprašivači, tu su i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i čak neke vrste morskih beskralježnjaka. No, kao što znamo i kao što smo već spomenuli, na globalnoj razini kukci su najvažniji oprašivači, a u našem podneblju posebno se ističu pčele i muhe lebdjelice. Vrijedi napomenuti kako važnu ulogu imaju i leptiri, kornjaši te različite vrste muha – navodi Hršak.
Kada se govori o pčelama, najčešće se misli na medonosnu pčelu, koja ima značajnu gospodarsku ulogu i važna je za oprašivanje usjeva. Međutim, ona je samo jedan dio mnogo šire skupine divljih oprašivača.
-U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, dok ih u Europi ima više od 2000. U svijetu je do sada opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica, a procjenjuje se da više od 22.000 vrsta kukaca sudjeluje u oprašivanju – ističe ravnateljica JU Zagorje zeleno.
Takva raznolikost znači i različite načine funkcioniranja u prirodi. Pojedine vrste razlikuju se izgledom i veličinom, a neke su aktivne tijekom različitih dijelova dana ili godine. Upravo zbog toga različite vrste oprašivača imaju važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže.
-Biološka raznolikost oprašivača znači i veliku ekološku raznovrsnost. Različite vrste razlikuju se po veličini, izgledu i dlakavosti, a aktivne su u različito doba dana ili godine. Upravo zbog te raznolikosti njihove su ekološke usluge nezamjenjive, i u prirodnim i u poljoprivrednim ekosustavima u kojima se kreću i “rade” – kaže Hršak.
Problem predstavlja sve izraženije smanjenje broja i raznolikosti oprašivača u mnogim dijelovima svijeta. Na njih, među ostalim, utječu promjene koje su posljedica ljudskih aktivnosti, od načina obrade poljoprivrednih površina do nestanka prirodnih staništa.
-Glavni uzroci ovog trenda su intenzivna poljoprivreda, sve češća prekomjerna uporaba pesticida, uništavanje prirodnih staništa, klimatske promjene, širenje bolesti i utjecaj invazivnih vrsta – upozorava Hršak.
Smanjenje broja oprašivača ne predstavlja samo problem za pojedine vrste, već može imati šire posljedice. Njihov nestanak mogao bi se odraziti na sigurnost hrane, stabilnost kopnenih ekosustava i kvalitetu života.
-Budućnost bez oprašivača izgledala bi znatno drugačije. Priroda bi bila osiromašena, prinosi bi bili mnogo manji, a narušila bi se i cijela ravnoteža u okolišu. Važno je znati da očuvanjem njihovih staništa i smanjenjem pritisaka radimo važne korake za zaštitu ne samo oprašivača, već i našeg okoliša i života kakvog poznajemo – zaključuje Dijana Hršak.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
