Hrvatska je krajem travnja imala 55 milijardi eura javnog duga, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. U godinu dana njegova je vrijednost povećana za 4,6 milijardi eura, odnosno devet posto.
U odnosu na prosinac prošle godine javni dug veći je za 2,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 5,2 posto. S druge strane, u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je pad od 148 milijuna eura.
Većina ukupnog javnog duga odnosi se na središnju državu. Njezin dug krajem travnja iznosio je 54 milijarde eura, odnosno više od 98 posto ukupnog javnog duga, piše Poslovni dnevnik.
Istodobno se nastavlja rast duga lokalnih jedinica. Općine, gradovi i županije svoje obveze povećavaju već 15 mjeseci zaredom, a godišnje stope rasta pritom su dvoznamenkaste.
Obveznice čine najveći dio javnog duga
Na godišnjoj razini javni dug u travnju je porastao 21,4 posto, nakon što je u ožujku rast iznosio 20 posto. Za razliku od toga, fondovi socijalne sigurnosti smanjili su svoj dug. Njihove su obveze u odnosu na travanj prošle godine pale 32,2 posto.
Kada je riječ o strukturi nekonsolidiranog javnog duga, najveći dio čine obveznice, na koje otpada oko 65 posto ukupnog iznosa. Preostali dio odnosi se na kredite, depozite i kratkoročne vrijednosne papire.
Pritom je tijekom protekle godine snažno povećano izdavanje trezorskih zapisa Ministarstva financija. Unutarnji dug u dijelu koji se odnosi na kratkoročne vrijednosne papire zbog toga je povećan 45,5 posto, navode analitičari Raiffeisena.
Domaće tržište i dalje je glavni izvor financiranja države. Domaći investitori krajem travnja držali su 68,6 posto javnog duga, dok je udio inozemnih vjerovnika iznosio 31,4 posto. Nakon ulaska Hrvatske u europodručje udio domaće komponente stabilizirao se na približno 70 posto, što potvrđuje višegodišnji trend jačanja domaćih izvora financiranja države.
Građani povećali ulaganja
Rast javnog duga prati i veće sudjelovanje građana na tržištu državnih vrijednosnih papira. Ulaganja stanovništva u godinu dana povećana su s 3,9 na 4,9 milijardi eura.
Financijska poduzeća također su povećala izloženost državnom dugu. Njihova ulaganja porasla su s 31,1 na 32,6 milijardi eura.
Iako je javni dug nominalno povećan, Hrvatska se i dalje nalazi ispod maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a. Omjer javnog duga i BDP-a na kraju prvog tromjesečja iznosio je 58,4 posto, što je 0,2 postotna boda više nego u istom razdoblju godinu ranije.
Prema procjeni analitičara Raiffeisena Petra Bejuka, hrvatski fiskalni pokazatelji i dalje su povoljniji od prosjeka europodručja. Kao jedan od glavnih razloga navodi snažan nominalni rast gospodarstva.
Za cijelu godinu očekuje zadržavanje udjela javnog duga ispod 60 posto BDP-a, uz upozorenje da bi fiskalna politika trebala ostaviti dovoljno prostora za reakciju na eventualne rizike u budućnosti.
