Skrivena u šumovitom području između Vinograda Ludbreških i Slanja, na sjevernim obroncima Kalnika, nalazi se iznimno vrijedan arheološki lokalitet koji svojim dimenzijama iznenađuje i iskusne istraživače. Gradina Slanje – Stari Gradec prostire se na približno 12,5 hektara, a okružena je masivnim opkopima i zemljanim bedemima visokima i do 14 metara.
Prema dosadašnjim spoznajama, riječ je o najvećoj prapovijesnoj gradini toga tipa u Hrvatskoj, čime ovaj lokalitet dobiva posebno mjesto na arheološkoj karti zemlje.
Lokalitet su obišli župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ravnateljica Centra za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije – CUKUR dr. sc. Sandra Malenica, načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ te dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, koji vodi arheološka istraživanja na području Slanja, Martijanca i Jalžabeta.
Voditelj istraživanja dr. sc. Saša Kovačević naglasio je kako su dimenzije lokaliteta bile iznenađenje i za same arheologe.
-Kada smo prvi put došli ovamo, čak ni kolege arheolozi nisu mogli vjerovati da je riječ o lokalitetu ovakvih razmjera. Gradina u Slanju prostire se na približno 12,5 hektara, a okružena je masivnim zemljanim bedemima koji na pojedinim mjestima dosežu visinu i do 14 metara. Za usporedbu, njezina je površina gotovo jednaka površini Kninske tvrđave, dok Grebengrad, jedna od najvećih srednjovjekovnih utvrda sjeverozapadne Hrvatske, zauzima svega oko pola hektara. Već ti podaci dovoljno govore o monumentalnosti ovog lokaliteta. Uz samu gradinu nalazi se i nekropola pod tumulima iz starijega željeznog doba, koja nam zasad predstavlja veliku arheološku enigmu. Slanje pritom nije izoliran lokalitet, nego dio istoga kulturnog krajolika kojem pripadaju i iznimno važna nalazišta u Jalžabetu i Martijancu – objasnio je Kovačević.
Istraživanja pritom ne obuhvaćaju samo otkrivanje novih arheoloških činjenica, već i zaštitu, očuvanje i buduću prezentaciju lokaliteta.
-Naš posao ne završava samim arheološkim istraživanjem. Već od početka razmišljamo o zaštiti lokaliteta, njegovu očuvanju i budućoj prezentaciji javnosti, kako bi se njegova vrijednost dugoročno sačuvala i približila ljudima – zaključio je Kovačević.
Ministar Damir Habijan istaknuo je kako je riječ o lokalitetu čiji potencijal nadilazi područje Varaždinske županije, posebno kada je riječ o razvoju arheologije i kontinentalnog turizma.
-Ovo predstavlja izniman potencijal, prije svega za arheološka istraživanja, ali i za budući razvoj kontinentalnog turizma. Sama činjenica da govorimo o lokalitetu površine oko 12,5 hektara dovoljno govori koliko je posla još pred arheolozima, ali istodobno i koliki se prostor otvara za stvaranje nove turističke ponude ovoga kraja – rekao je Habijan naglasivši kako značaj ovih otkrića prelazi lokalne okvire.
-Ovakvi lokaliteti nisu važni samo za Varaždinsku županiju ili sjever Hrvatske. S obzirom na njihovu vrijednost i koncentraciju na tako malom prostoru, riječ je o nalazištima koja mogu imati značaj i u europskom kontekstu – istaknuo je ministar.
Župan Anđelko Stričak podsjetio je da sustavna arheološka istraživanja na području Varaždinske županije, pod vodstvom dr. sc. Saše Kovačevića iz Instituta za arheologiju, traju gotovo deset godina.
-Istraživanja su započela 2016. godine u Jalžabetu, gdje je istražena grobnica vladara istočnohalštatske kulture. Varaždinska županija potom se aktivno uključila u projekt, pripremila potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju i obnovu grobnice te za izgradnju interpretacijskog centra u njezinoj neposrednoj blizini. Nakon Jalžabeta istraživanja su nastavljena na području Martijanca, a sada i ovdje u Slanju. Svaki novi lokalitet donosi nam dodatna saznanja o tome kako su ljudi na ovom prostoru živjeli u 7., 6. i 5. stoljeću prije nove ere, zbog čega s velikim zanimanjem očekujemo nastavak istraživanja i nova otkrića – rekao je Stričak.
Županija, kako je istaknuo Stričak, želi vrijednu baštinu ne samo istražiti i zaštititi, već je i učiniti dostupnom javnosti.
-Upravo zato osnovali smo Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije – CUKUR. Naš cilj nije samo istražiti i zaštititi vrijedna kulturna i arheološka dobra, nego ih kvalitetno prezentirati i učiniti dostupnima javnosti. Ondje gdje je to moguće, želimo u tu priču uključiti i lokalno stanovništvo, njihove proizvode, tradiciju i djelatnosti, kako bi kulturna baština postala dodatna vrijednost i snažan poticaj razvoju ovoga kraja, osobito u području turizma – naglasio je župan.
Načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ istaknuo je da nova otkrića dodatno potvrđuju koliko je ovaj prostor povijesno i kulturno slojevit.
-Otkrivanje i istraživanje ovog lokaliteta još jednom pokazuje koliko je naš kraj bogat povijesnom i kulturnom baštinom. Upravo zato razvijamo Interpretacijski centar Slane vode, nedaleko odavde, gdje želimo povezati i predstaviti ova nalazišta te ih objediniti u kvalitetan i sadržajan turistički proizvod. Slane vode kroz povijest su bile važna predispozicija za naseljavanje ovoga prostora. Stoga nije slučajnost da danas upravo ovdje pronalazimo tako velik broj vrijednih arheoloških lokaliteta – istaknuo je načelnik Nađ.
Pred arheolozima je sada nastavak istraživanja koja bi trebala dati odgovore na brojna pitanja o vremenu nastanka gradine, njezinoj namjeni te ljudima koji su njome upravljali.
Već sada je, međutim, jasno da Slanje, Martijanec i Jalžabet čine iznimno vrijedan arheološki krajolik s rijetkom koncentracijom monumentalnih lokaliteta. Njihovo daljnje istraživanje, zaštita i prezentacija mogli bi otvoriti nove mogućnosti za kulturni i turistički razvoj Varaždinske županije.
