Hrvatski umirovljenici ove će godine prvi put u prosincu primiti novi godišnji dodatak na mirovinu, koji se u javnosti često naziva i “13. mirovinom”.
Riječ je o trajnom pravu uvedenom u sklopu mirovinske reforme, a dodatak će se isplaćivati automatski svim korisnicima mirovina, bez podnošenja posebnog zahtjeva, piše Poslovni dnevnik.
Visina godišnjeg dodatka ovisit će isključivo o navršenim godinama mirovinskog staža. Konačnu vrijednost jedne godine staža za 2026. godinu Vlada će utvrditi najkasnije do 31. listopada, nakon čega će biti poznati i točni iznosi koje će umirovljenici primiti u prosincu.
Način izračuna je jednostavan, broj punih godina mirovinskog staža množi se s vrijednošću jedne godine staža. Kao usporedba može poslužiti prošlogodišnji obračun, kada je vrijednost jedne godine staža iznosila šest eura. Tada je korisnik s 30 godina staža ostvario pravo na 180 eura dodatka, dok je umirovljenik s 40 godina staža primio 240 eura. Budući da ovogodišnja vrijednost još nije određena, ti se iznosi ne mogu smatrati najavom isplate za 2026., već isključivo primjerom načina obračuna.
Važno je naglasiti da će godišnji dodatak biti neoporeziv i u cijelosti zaštićen od ovrhe. Neće se smatrati dohotkom niti će ulaziti u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Osim uvođenja godišnjeg dodatka, mirovinska reforma donosi i niz drugih promjena koje bi trebale poboljšati položaj umirovljenika. Nova formula usklađivanja mirovina više će pratiti povoljniji pokazatelj rasta plaća ili cijena, u omjeru 85:15. Povećava se i dodatni staž za majke. Za svako rođeno ili posvojeno dijete priznavat će se 12 mjeseci staža umjesto dosadašnjih šest, što će rezultirati višim mirovinama.
Od siječnja na snagu stupaju i druge izmjene. Invalidske mirovine povećat će se za deset posto, ukida se penalizacija prijevremenih mirovina za korisnike koji navrše 70 godina života, a umirovljenicima starijima od 65 godina omogućit će se rad u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine. Istodobno će obrtnici moći nastaviti obavljati svoju djelatnost i nakon 65. godine bez gubitka prava na polovicu mirovine.
Iako se novi dodatak često naziva “13. mirovinom”, važno ga je razlikovati od božićnica koje tradicionalno isplaćuju gradovi i općine. Državni godišnji dodatak pripada svim umirovljenicima i određuje se prema godinama mirovinskog staža, dok su lokalne božićnice socijalna mjera čija isplata ovisi o visini mirovine i kriterijima koje propisuje pojedina jedinica lokalne samouprave. Zbog toga će mnogi umirovljenici ove godine moći ostvariti pravo i na godišnji dodatak države i na božićnicu svog grada ili općine, ako ispunjavaju lokalne uvjete.
