Od 12. do 14. lipnja 2026. godine Radoboj je ponovno bio središte susreta stručnjaka, zaljubljenika u prirodu, umjetnika i brojnih posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva.
Treće izdanje ForestFesta preraslo je okvire lokalnog događanja te se profilira kao jedno od najznačajnijih okupljanja posvećenih šumskoj terapiji, zdravlju, održivom turizmu i boravku u prirodi u Hrvatskoj.
Organizatori festivala bili su Udruga Snaga šume, predvođena predsjednicom Jasnom Vukas, i Općina Radoboj na čelu s načelnikom Anđelkom Topolovcem.
Zahvaljujući njihovoj suradnji i zajedničkoj viziji, ForestFest je tijekom posljednjih godina izrastao u prepoznatljiv projekt koji povezuje prirodne vrijednosti Radoboja, znanstvena istraživanja, zdravstveni sektor, turizam i kulturnu baštinu.

Festival je otvoren 12. lipnja u Centru za prirodu Zagorje konferencijom za medije i međunarodnom stručnom konferencijom posvećenom medicinskom wellnessu i šumskoj terapiji. Na samom otvorenju istaknuto je kako Radoboj danas predstavlja primjer uspješnog razvoja zdravstvenog turizma temeljenog na prirodnim resursima.
Upravo su u Radoboju posljednjih godina razvijene certificirane staze za šumske kupke, provedena istraživanja učinaka boravka u prirodi na zdravlje te stvoreni preduvjeti za razvoj novih turističkih proizvoda koji odgovaraju suvremenim potrebama čovjeka za očuvanjem fizičkog i mentalnog zdravlja. Također na početku stručne konferencije Danijela Medaković, voditeljica šumske kupke, predstavila je rad Udruge Snaga šume te aktivnosti koje udruga provodi na području promicanja šumske terapije, edukacije građana i stručnjaka te razvoja programa usmjerenih na povezivanje čovjeka s prirodom.
Svečanom otvorenju i stručnoj konferenciji nazočili su brojni uzvanici iz područja zdravstva, turizma, šumarstva i javne uprave. Podršku festivalu dali su i predstavnici državnih institucija, među kojima Tadimir Radobolja ispred Ministarstva turizma i sporta te Mladen Fruk ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Središnji događaj prvoga dana bila je međunarodna stručna konferencija koja je okupila ugledne domaće i strane stručnjake iz područja medicine, javnog zdravstva, šumarstva, turizma i znanosti. Posebnu pozornost privukao je dolazak profesora Won Sop Shina iz Južne Koreje, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za terapijske šume i bivšeg ministra šumarstva Republike Koreje. U svom je izlaganju predstavio korejski model uključivanja terapijskih šuma u sustav javnog zdravstva, naglašavajući kako se priroda može koristiti kao važan alat u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja stanovništva. Iz Kanade je u Radoboj doputovala dr. Mellissa Lem, liječnica i međunarodno priznata zagovornica koncepta „propisivanja prirode“. Tijekom svog predavanja i medijskih nastupa govorila je o sve većoj ulozi prirode u modernoj medicini te o programima u kojima liječnici pacijentima preporučuju redoviti boravak u prirodi kao dopunu zdravom načinu života. Istaknula je kako brojna istraživanja potvrđuju da vrijeme provedeno u prirodi smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje, potiče tjelesnu aktivnost i doprinosi općem osjećaju zadovoljstva.

Međunarodni karakter konferencije dodatno su obogatile Engleskinje Bex Hamilton i Em Burnip, stručnjakinje koje se bave šumskom terapijom, edukacijom i razvojem programa povezivanja ljudi s prirodom. Njihovo sudjelovanje pokazalo je kako interes za šumsku terapiju i njezinu primjenu u svakodnevnom životu raste diljem Europe. Uz strane predavače, svoja znanja i iskustva podijelili su i hrvatski stručnjaci. Akademkinja Vida Demarin govorila je o utjecaju prirode na ljudski mozak i neurološko zdravlje, dr. Maurizio Droli iz Italije predstavio je važnost znanstveno utemeljenih istraživanja u području šumske terapije, dr. Lorena Bašan govorila je o potencijalu razvoja zdravstvenog turizma temeljenog na šumskoj terapiji, dok je dr. Darija Cvikl predstavila primjere terapijskih aktivnosti u turističkoj praksi.
O zdravom starenju i kvaliteti života govorio je dr. Dinko Kaliterna, dok je dr. Natko Beck svojim prepoznatljivim stilom podsjetio na važnost odmaka od svakodnevne užurbanosti, digitalnih sadržaja i stresa te povratka prirodi kao jednom od najjednostavnijih izvora zdravlja i ravnoteže.

Nakon stručnog dijela programa festival se preselio na otvoreni prostor, gdje su tijekom tri dana održane brojne aktivnosti za posjetitelje svih generacija. Posebno zanimanje izazvale su šumske kupke, po kojima je Radoboj posljednjih godina postao prepoznatljiv i izvan granica Hrvatske. Posjetitelji su imali priliku sudjelovati i u zvučnim kupkama, Qi Gong i yoga radionicama, kreativnim radionicama izrade mandala od prirodnih materijala te različitim edukativnim sadržajima usmjerenima na povezivanje čovjeka i prirode.
Velik interes pobudila je stručno vođena šetnja Strahinjčicom tijekom koje su sudionici upoznali bogatstvo prirodne baštine ovog područja, uključujući jedinstvena staništa divljih orhideja po kojima je Radoboj nadaleko poznat. Posjetiteljima su bili dostupni i sadržaji Centra za prirodu Zagorje, Muzeja Radboa te Hiže vinove loze, čime je dodatno predstavljena bogata prirodna, kulturna i povijesna baština Radoboja. Kulturni program festivala bio je jednako bogat kao i stručni dio.

U subotu, 13. lipnja, održana je jubilarna 20. likovna kolonija u Radoboju koja je okupila umjetnike i zaljubljenike u likovno stvaralaštvo. Inspirirani ljepotom Strahinjčice, prirodom i krajolikom Radoboja, sudionici kolonije svojim su radovima zabilježili dojmove i motive koji će ostati trajna uspomena na ovogodišnje izdanje festivala. Posebno mjesto u programu zauzela su dva glazbena događanja koja su upotpunila festivalski doživljaj.
U petak navečer publika je uživala u koncertu Lee Lovrenčić uz pratnju Matije Krznara. Njezin jedinstveni glazbeni izričaj, koji na poseban način spaja kajkavsku dušu i jazz senzibilitet, stvorio je toplu i intimnu atmosferu pod otvorenim nebom. U subotu je glazbeni program nastavljen nastupom Evergreen Trija u sastavu Lidija Mišćin, Al Sitar i Saša Borovec, koji su posjetitelje proveli kroz bezvremenske domaće i strane glazbene uspješnice.



