Svečanost obilježavanja završetka radova na plinovodu Zabok – Lučko održano je danas, 15. lipnja na prostoru PlinaCro Zabok.
Svečanom obilježavanju prisustvovao je i predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković.
Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar pozdravio je uzvanike na svečanosti te izvijestio okupljene o realiziranim projektima Plinacra u mandatu ove Vlade, projektima iz programa jačanja plinske infrastrukture te investicijskim projektima koji slijede u narednom razdoblju.
-Ovim projektima povećali smo fleksibilnost upravljanja transportnim kapacitetima te omogućili povećanje transporta plina prema Sloveniji sa sadašnjih 260 na 876 milijuna kubnih metara plina godišnje – istaknuo je Arar naglasivši kako je gotovo cijela trasa izvedena unutar postojećeg koridora magistralnih plinovoda, čime je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću mjeru.
-S ponosom mogu reći i zahvaliti se izvođačima radova da je projekt realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenog financijskog okvira – rekao je predsjednik Uprave Plinacra.
Dodao je kako su u punoj realizaciji i preostala dva važna projekta – izgradnja magistralnih plinovoda Bosiljevo–Sisak i Sisak–Kožarac.
-Dovršetkom ta dva plinovoda dodatno će se povećati mogućnost korištenja terminala za UPP i hrvatskog transportnog sustava. Kapacitet prema Sloveniji povećat će se na 1,5 milijardi, a prema Mađarskoj na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje – poručio je Arar.
Osvrćući se na razvoj kompanije, Arar je istaknuo kako Plinacro ove godine obilježava 25 godina djelovanja kao samostalna tvrtka.
-Od osnutka 2001. godine, PLINACRO se razvijao zajedno s potrebama hrvatskog gospodarstva i energetskog sustava. Izgrađeni su ključni magistralni i regionalni plinovodi, povezane nove regije i ojačane regionalne veze – rekao je.
Prema njegovim riječima, posebno važni bili su projekti koji su Hrvatskoj osigurali veću sigurnost opskrbe i diversifikaciju dobavnih pravaca.
-Interkonekcija s Mađarskom, uvođenje dvosmjernih tokova plina, izgradnja kompresorske stanice i priključenje UPP terminala na Krku važni su koraci u povezivanju hrvatskog sustava s europskim energetskim mrežama – naglasio je Arar.
Govoreći o strateškim ulaganjima, istaknuo je i važnu ulogu podzemnog skladišta plina Okoli.
-Stjecanjem 100-postotnog vlasništva nad društvom Podzemno skladište plina Okoli objedinjeni su transport i skladištenje plina. Time je dodatno ojačana sigurnost opskrbe i otpornost sustava – kazao je te poručio kako je PLINACRO posljednjih godina dodatno ubrzao investicijski ciklus zbog energetskih kriza i geopolitičke neizvjesnosti.
-Projekti koji se provode uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i Vlade Republike Hrvatske, predstavljaju najveći investicijski zamah u povijesti društva. Njihov cilj je povećanje transportnih kapaciteta, fleksibilnost sustava i sigurnost opskrbe Hrvatske i zemalja u okruženju – rekao je naglasivši važnost sigurnosti kritične infrastrukture.
Kako kaže, kontinuirano unapređuju sigurnosne i informatičke sustave, razvijaju prediktivno održavanje, provode programe integracije plinovoda i smanjenja emisija te ulažu u razvoj sigurnosti.
Navodi kako im je glavni cilj osigurati stabilan, siguran i održiv transportni sustav spreman za izazove energetske tranzicije.
-Iza svakog kilometra plinovoda i svakog uspješnog projekta stoje ljudi. Znanje, iskustvo i predanost naših zaposlenika temelj su povjerenja koje danas uživamo – rekao je Arar zahvalivši zaposlenicima, partnerima, institucijama i suradnicima na dugogodišnjoj suradnji.
-Ova obljetnica nije samo podsjetnik na ostvarene rezultate, ona je i poticaj da s jednakom odgovornošću i predanošću nastavimo graditi energetsku infrastrukturu koja će i dalje biti poslovna sigurnost, razvoj i stabilnost Republike Hrvatske – poručio je predsjednik Uprave Plinacra.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je kako je na području grada Zaboka završena velika investicija koja će, kako je rekao, donijeti boljitak ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju nego i puno šire kada je riječ o plinskoj infrastrukturi.
-Velika investicija završena je na području grada Zaboka, koja će rezultirati boljitkom ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, nego i puno šire. Ovo je strateški projekt Vlade Republike Hrvatske za transport plina, prije svega prema Sloveniji – rekao je Kolar naglasivši kako je Krapinsko-zagorska županija imala izravnu ulogu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.
-Ovdje je Krapinsko-zagorska županija imala direktnu ulogu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa vezanih za privremeno stupanje u posjed i samo izvlaštenje čestica na kojima se polagao plinovod – kazao je župan.
Dodao je kako je ukupno obrađeno 303 predmeta u tri katastarske općine – Zabok, Martinišće i Stubička Slatina.
-Time smo imali donošenje rješenja o privremenom ulasku u posjed, tako da su oni mogli krenuti s radovima – rekao je te naveo da su zahtjevi zaprimljeni u listopadu i studenome 2024. godine, dok su radovi mogli započeti već u travnju 2025. godine.
-Zahtjeve smo dobili u 10. i 11. mjesecu 2024. godine, a već u 4. mjesecu 2025. godine mogli su krenuti radovi, dok su ostali predmeti išli u redovnu proceduru izvlaštenja – rekao je.
Dodao je kako je preostalo još oko 30 mjeseci do potpunog okončanja postupaka izvlaštenja, ponajprije zbog potrebe dodatnog utvrđivanja vlasničkih odnosa na pojedinim česticama te dodatnih zahtjeva nekih vlasnika.
-Za sada je još ostalo nekakvih 30 mjeseci do potpunog izvlaštenja, s time da je to prvenstveno iz razloga što je na nekim česticama trebalo dodatno utvrđivati stanje vlasništva i nekoliko vlasnika je tražilo dodatnu proceduru istaknuo je te naveo kako je Županija odradila ukupno 909 predmeta vezanih uz ovu dionicu.
-U svakom slučaju, to je 909 predmeta koje je KZŽ preko svog upravnog odjela odradila za ovu dionicu i, naravno, kada krene sljedeća dionica prema Humu na Sutli, ponovno ćemo se uključiti u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa – zaključio je Kolar.
Važnost završetka nove dionice plinske infrastrukture Zabok–Lučko, istaknuo je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ocijenivši je još jednim važnim korakom naprijed za hrvatski transportni sustav.
-Zadovoljstvo mi je kazati nekoliko riječi u prigodi dovršetka ove dionice, još jednog velikog bitnog koraka naprijed za naš transportni sustav. Još jedan magistralni plinovod, ovaj put dionica Zabok–Lučko – rekao je Plenković podsjetivši na okolnosti u kojima je Hrvatska posljednjih godina razvijala svoju energetsku infrastrukturu.
-Prije svega, važno je staviti stvari u kontekst od prije nekoliko godina. Susreli smo se s najvećom energetskom krizom kakvu većina ljudi nije mogla zamisliti – kazao je predsjednik Vlade.
Naglasio je kako je država zajedno sa svim povezanim institucijama nakon tih izazova radila na neovisnosti i sigurnosti opskrbe, ali i stvaranju Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta.
-Na početku našeg prvog mandata presjekli smo raspravu koja je trajala četiri desetljeća u hrvatskom energetskom sektoru – treba li Hrvatskoj LNG terminal ili ne. Kada se ta odluka donijela, svi projekti na kojima radimo posljednjih godina postali su prvo mogući, a drugo i smisleni – rekao je istaknuvši kako je strateška odluka o LNG terminalu promijenila hrvatsku energetsku sigurnost.
Kako kaže, strateška odluka o LNG terminalu, koji je inicijalno imao 2,9 milijardi kubika kapaciteta, u potpunosti je promijenila hrvatsku energetsku sigurnost kada je riječ o opskrbi plinom. Dodao je kako je Hrvatska do tada, kao i većina zemalja srednje Europe, ovisila o plinu koji je dolazio iz različitih pravaca s istoka.
-Kada se donijela ta odluka, u kontekstu onoga koliko je danas LNG terminal financijski prošao jako dobro, snašli smo se. Ta investicija bila je vrijedna 235 milijuna eura, od čega je 100 milijuna eura bilo bespovratnih europskih sredstava, 100 milijuna eura dala je država iz svog proračuna, a ostatak su podijelili HEP i LNG Hrvatska – kazao je.
Prema njegovim riječima, tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu opskrbe plinom.
-Da bismo u potpunosti iskoristili novu mogućnost i novu kvalitetu koju nam je otvorio LNG terminal, bilo je potrebno proširiti naš transportni sustav za plin, učiniti ga većim i izgraditi neke potpuno nove pravce – istaknuo je Plenković.
Govoreći o ulaganjima kroz europske mehanizme oporavka i otpornosti, rekao je kako je cilj bio odgovoriti na gospodarske posljedice krize i ulagati u otpornost na vanjske šokove.
-Danas ima puno aktera na hrvatskoj političkoj sceni koji se pitaju gdje su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nije loše vidjeti koliko se škola izgradilo, koliko vrtića, koliko sportskih dvorana, ali nije loše otići i na energetske projekte – poručio je dodavši kako je više od 530 milijuna eura alocirano PLINACRO-u iz europskih instrumenata kako bi se proširili plinovodi.
-Kako bi oni postali prave žile kucavice u smislu naše sigurnosti opskrbe plinom, ali i jačanja hrvatske uloge kao transportnog pravca za Mađarsku i Sloveniju – rekao je Plenković čestitavši svima na realizaciji projekata.
Podsjetio je i na povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku.
-Naš brod za ukapljeni prirodni plin podignuo kapacitet s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu kubika godišnje – rekao je istaknuvši kako hrvatska potrošnja plina iznosi znatno manje od ukupnih kapaciteta koji su sada dostupni.
-Ako je nama potrebno oko 2,7 do 2,8 milijardi kubika plina godišnje, a terminal na Krku može prihvatiti više od 6 milijardi kubika plina, onda to znači da je naša sposobnost transportnog pravca i regionalnog energetskog čvorišta sada realizirana ovakvim velikim projektima – rekao je.
Govoreći o završetku aktualnih projekata, Plenković je naglasio važnost povećanja kapaciteta prema Sloveniji i Mađarskoj.
-Projekt dionice Zabok–Lučko, kada se dovrši, omogućit će da sa sadašnjih 260 milijuna kubika plina godišnje imamo mogućnost transporta prema Sloveniji od 1,5 milijardi kubika plina godišnje – rekao je.
Dodao je kako će završetkom pravaca Bosiljevo–Sisak i Sisak–Kožarac Hrvatska dodatno povećati mogućnosti transporta prema Mađarskoj.
-Moći ćemo prema Mađarskoj transportirati 3,5 milijardi kubika plina, a južna plinska interkonekcija ima dugoročni kapacitet od 1,5 milijardi kubika plina. Ovo jača našu energetsku otpornost i pridonosi strateškoj autonomiji Europske unije kada je riječ o energetskoj sigurnosti – poručio je naglasivši kako se radi o najvećem investicijskom ciklusu u energetskom sektoru.
Dodao je kako će projekt Zabok–Lučko imati važnost i za povezivanje sa susjednim državama, ne samo prema Sloveniji, nego i prema Austriji.
Govoreći o sigurnosti opskrbe, Plenković je naglasio da Hrvatska tijekom energetskih kriza nije došla u pitanje opskrbe.
-Dugoročno ove aktivnosti su jamstvo sigurnosti. Niti u jednom trenutku nismo došli u dvojbenu situaciju glede opskrbe – kazao je zahvalivši svim sudionicima energetskog sustava na uloženom radu.
