Nove obveze za prijevoznike, obavezna sigurnosna oprema u automobilima, detaljniji tehnički pregledi i znatno veće kazne za najteže prometne prekršaje. Sve su to promjene koje će obilježiti promet u Hrvatskoj tijekom 2026. godine.
Od 1. srpnja 2026. na snagu stupaju nova europska pravila koja će posebno utjecati na profesionalne vozače i prijevoznike. Najvažnija promjena odnosi se na laka gospodarska vozila mase između 2,5 i 3,5 tona koja se koriste u međunarodnom prijevozu tereta. Takva vozila morat će imati ugrađene pametne tahografe druge generacije, uređaje koji automatski bilježe vrijeme vožnje, razdoblja odmora i prelazak granica, piše Poslovni dnevnik.
Cilj nove regulative je povećati sigurnost u prometu, osigurati poštivanje pravila o radnom vremenu vozača te stvoriti jednakije uvjete među prijevoznicima. Novi tahografi omogućit će i daljinsku kontrolu podataka, što znači da će inspektori moći provjeravati određene informacije bez zaustavljanja svakog vozila.
Procjenjuje se da će ova obveza u Hrvatskoj obuhvatiti gotovo tisuću vozila, a trošak ugradnje snosit će vlasnici. Cijena novog uređaja i ugradnje mogla bi se kretati između 1100 i 2000 eura po vozilu. Iznimke će vrijediti za vozila koja se koriste isključivo za lokalne potrebe, poput prijevoza materijala na gradilišta ili privatnog prijevoza bez komercijalne svrhe.
Samo nekoliko dana kasnije, od 7. srpnja, nove će promjene osjetiti i svi kupci novih automobila. Sva novoregistrirana vozila na području Europske unije morat će serijski imati ugrađene dodatne sigurnosne sustave.
Među obveznom opremom bit će inteligentni sustav pomoći za kontrolu brzine, poznat kao ISA, koji prepoznaje prometne znakove i upozorava vozača ako prekorači dopuštenu brzinu. Nova vozila morat će imati i takozvanu crnu kutiju, odnosno Event Data Recorder, koja pohranjuje ključne podatke nekoliko sekundi prije i nakon prometne nesreće kako bi se lakše utvrdio uzrok sudara.
Obvezni postaju i sustavi automatskog kočenja u nuždi, pomoći pri zadržavanju vozila unutar prometne trake te tehnologije koje prepoznaju umor i smanjenu pažnju vozača. Nova vozila imat će i automatski signal za naglo kočenje, kao i pripremu za ugradnju alkotestera koji može spriječiti pokretanje automobila ako vozač ima nedopuštenu količinu alkohola u organizmu.
Promjene neće zaobići ni tehničke preglede. Tijekom 2026. očekuju se strože kontrole ispravnosti vozila, posebno kada je riječ o ekološkim sustavima i sigurnosnoj opremi. Posebna pažnja bit će usmjerena na DPF filtere, katalizatore i druge sustave koji smanjuju emisiju štetnih plinova.
Vozila s uklonjenim ili izmijenjenim ekološkim komponentama neće prolaziti tehnički pregled, a dodatno će se provjeravati i napredni sustavi pomoći vozaču. Ako se na instrumentnoj ploči pojavi upozorenje koje ukazuje na kvar sigurnosnog sustava, vozilo bi moglo biti proglašeno neispravnim.
Velika novost očekuje se i kod rabljenih automobila. Uvođenjem digitalne baze podataka o prijeđenoj kilometraži trebalo bi se otežati vraćanje kilometara, jedna od najčešćih manipulacija na tržištu rabljenih vozila.
Osim tehničkih promjena, vozače očekuje i stroža kaznena politika. Za najteže prometne prekršaje, poput vožnje u suprotnom smjeru na autocesti, velikog prekoračenja brzine u naseljenom području, prolaska kroz crveno svjetlo ili vožnje pod utjecajem alkohola i droga, predviđaju se znatno veće kazne.
Umjesto dosadašnjih iznosa od 675 do 1350 eura, kazne bi mogle narasti na čak 2000 do 2700 eura. Strože će se kažnjavati i korištenje mobitela tijekom vožnje, za što bi kazna mogla dosegnuti 300 eura, kao i nekorištenje sigurnosnog pojasa.
Posebno će se sankcionirati vozači koji ponavljaju teške prekršaje. Za recidiviste se predviđa oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci, dok bi se za ponavljanje prekršaja mogla primjenjivati i mjera privremenog oduzimanja vozila.
Nova pravila donose promjene i za korisnike električnih romobila. Njihovo kretanje bit će dopušteno biciklističkim stazama, a ako ih nema, nogostupima uz obvezu oprezne vožnje i poštivanja prava pješaka.
Sve navedene mjere dio su šire europske strategije čiji je cilj povećati sigurnost na cestama, smanjiti broj nesreća i uvesti veći nadzor nad ponašanjem svih sudionika u prometu.
