Završno događanje programa Škola i zajednica u školskoj godini 2025./2026. održano je danas, 08. lipnja u Regeneratoru u Zaboku. Događaj je ujedno bio i prilika za dodjelu priznanja najboljoj osnovnoj i srednjoj školi s područja Krapinsko-zagorske županije prema rangiranju Jutarnjeg lista.
Osnovna škola Oroslavje, prema ocjenama svojih bivših učenika na državnoj maturi 2025. godine, najbolja je škola Krapinsko-zagorske županije prema ovogodišnjoj rang-listi najboljih škola koju donosi Jutarnji. Što se tiče srednjih škola, najbolje je rangirana Srednja škola Krapina.
Vrijedi napomenuti kako je završena četvrta godina provedbe programa Škola i zajednica (ŠIZ) u Krapinsko-zagorskoj županiji, a rezultati pokazuju kako interes učenika i škola za ovaj inovativni oblik građanskog odgoja i obrazovanja ne jenjava.
Ove školske godine u programu je sudjelovalo svih devet srednjih škola u Krapinsko-zagorskoj županiji, a priliku za rad na društveno važnim temama dobilo je ukupno 116 učenica i učenika.
Program ŠIZ, koji je osmislio Institut za društvena istraživanja, učenicima omogućuje da sami odaberu temu kojom će se baviti tijekom cijele školske godine, istraže je, steknu iskustva na terenu te na kraju predlože konkretna rješenja i djeluju u svojoj zajednici.
U predmetu Škola i zajednica učenici usvajaju i razvijaju znanja, vještine i stavove potrebne za aktivno djelovanje u zajednici s ciljem osobne i društvene dobrobiti, bit će sposobni prepoznati pojave i probleme u svojoj zajednici i kritički promišljati njihove uzroke i posljedice te će primijeniti osnove znanstveno-istraživačkog pristupa s ciljem osmišljavanja i razrade rješenja prepoznatih pojava i problema u zajednici.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja i začetnik programa, Boris Jokić, istaknuo je kako su zagorski srednjoškolci i ove godine pokazali zrelost i spremnost baviti se zahtjevnim društvenim pitanjima.
-Ove godine u Zagorju se šizilo na izniman način. Svih devet srednjih škola provelo je ŠIZ, a čak 116 učenica i učenika imalo je priliku sudjelovati u ovom jedinstvenom programu. Posebno me veseli što su odabrali složene i društveno važne teme, od pitanja ovisnosti mladih u Krapinsko-zagorskoj županiji i govora mržnje u javnom prostoru do demokracije u školama – rekao je Jokić dodavši kako su učenici pokazali i kreativnu stranu svojih interesa.
-Posebno me veseli što Zagorke i Zagorci pokazuju i svoju glazbenu, kreativnu stranu. Učenici Srednje škole Zabok bavili su se fenomenom trap kulture te su se povezali s brojnim glazbenicima iz cijele Hrvatske. Time su pokazali da mladi u Zagorju i Hrvatskoj imaju što ponuditi i da stvaraju vlastiti ritam i identitet – naglasio je.
Jokić je posebno pohvalio nastavnice koje godinama vode program u zagorskim školama.
-Želim pohvaliti sve nastavnice koje rade u ŠIZ-u u Krapinsko-zagorskoj županiji. One su najbolji primjer kako se ovaj program provodi u Hrvatskoj. Srednje škole u županiji mogu biti iznimno ponosne na ono što su postigle, a siguran sam da je jednako kvalitetan rad prisutan i u osnovnim školama – poručio je.
Govoreći o nacionalnim razmjerima programa, Jokić je istaknuo kako se ŠIZ danas provodi u čak 100 srednjih škola diljem Hrvatske.
-U programu sudjeluje više od 2.000 učenika raspoređenih u 140 skupina. Riječ je o jednom od najinovativnijih obrazovnih programa u Europi. Kada o njemu razgovaram s kolegama iz Nizozemske, Norveške, Islanda ili Njemačke i objasnim da učenici sami biraju teme kojima će se baviti tijekom cijele godine, istražuju ih i na kraju djeluju u zajednici, često mi kažu da takav predmet u školi nije moguć. A upravo Hrvatska i Zagorje pokazuju da jest – rekao je.
Prema njegovim riječima, upravo ovakvi programi predstavljaju srž suvremenog građanskog odgoja.
–Ovi mladi ljudi danas pokazuju zrelost. Postavljat će pitanja županu, zamjenici župana i drugim donositeljima odluka te od njih tražiti odgovore. To bi trebao biti cilj građanskog odgoja i obrazovanja, ali i cilj svih škola u Hrvatskoj – odgajati mlade ljude koji kritički promišljaju, slobodno misle i aktivno sudjeluju u društvu – istaknuo je zaključivši kako su ovakvi primjeri posebno vrijedni u vremenu kada je sve manje prostora za aktivno građanstvo i dijalog.
-U sivilu koje nas često okružuje ovakvih je primjera premalo i zato ih trebamo čuvati. Zahvaljujem svim školama, nastavnicima i Krapinsko-zagorskoj županiji koja podržava program. Nije uvijek jednostavno biti osnivač škola i prihvatiti da će vas mladi ljudi propitivati i tražiti odgovore. No upravo je to ulaganje u budućnost, jer će ti mladi ljudi sutra biti građani koji će znati postavljati prava pitanja i odgovorno sudjelovati u životu svoje zajednice – poručio je Boris Jokić.
U programu je sudjelovala i Lara Švigir iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok.
-Mi koji pohađamo ŠIZ iznimno smo zadovoljno programom, odabranom temom, ali i profesoricama koje su nas provodile kroz sve. Zadovoljni smo i stečenim iskustvom, ali i prilikama koje smo dobili – rekla je dodavši kako se otvorilo mnogo novih prilika. Tema koju je njena skupina odabrala bila je govor mržnje u javnom prostoru, a cilj je bio shvatiti gdje prestaje sloboda govora, a gdje počinje govor mržnje.
-Zaključili smo da govor mržnje počinje kada se direktno krene napadati osoba i kada to vodi sukobu. Mlade treba puno više educirati o granicama – rekla je Švigir.
Ivana Kucelj iz SŠ Zabok rekla je kako su se bavili nevidlivosti trap kulture.
-Tom temom smo se bavili jer smatramo da glazba koju slušamo utječe na naš identitet i građu našeg identiteta, stoga smo se htjeli posvetiti tome. Smatramo da trap nije samo kulturni žanr, već važan kulturni proizvod kroz koji mladi oblikuju identitet, jezik i društvene odnose, ali ih potiče i na razvijanje kritičkog mišljenja.
Emanuela i Helena iz Srednje škole Konjščina odabrale su temu “Prometnu povezanost Konjščine i sigurnost u prometu”.
-Mi nemamo nadstrešnicu na mjestu gdje čekamo autobus, stoga je dosta nespretno kada pada kiša. Tada često čekamo u školi pa i zakasnimo na autobus, a pošto imamo samo jednu liniju, moramo zvati nekoga da dođe po nas – pojasnile su problem dodavši kako bi željeli da se riješi problem nadstrešnice, ali i autobusnih linija.
Krapinsko-zagorska županija među prvim je hrvatskim županijama prepoznala vrijednost programa Škola i zajednica (ŠIZ), a danas je jedan od njegovih najaktivnijih partnera. Župan Željko Kolar smatra kako bi ovakav model građanskog odgoja i obrazovanja trebao postati standard u cijeloj Hrvatskoj.
-Nakon Grada Zagreba, Krapinsko-zagorskoj županiji pridružile su se i Međimurska te Koprivničko-križevačka županija. Logično bi bilo da se ovakav sjajan program provodi na području cijele Republike Hrvatske jer za to postoji mnogo razloga. Prije svega, riječ je o uključivanju mladih ljudi u zajednicu, u donošenje odluka i u kreiranje politika koje se tiču njihovog života – rekao je Kolar naglasivši kako odrasli ne mogu donositi odluke u ime mladih bez njihova aktivnog sudjelovanja.
-Ne možemo mi gledati svijet njihovim očima niti ga oblikovati umjesto njih. To moraju raditi sami. Upravo su ovi mladi ljudi generacija koja će za petnaest ili dvadeset godina upravljati našom zemljom. Ako želimo biti konkurentni, razvijeni i pružiti mladima jednake prilike, moramo ih uključivati od samog početka. Bez njihovog angažmana i utjecaja na svakodnevni život, donošenje odluka i kreiranje politika nema uspješnog društva – poručio je.
Prema njegovim riječima, najveća vrijednost programa ŠIZ jest razvoj kritičkog mišljenja i odgoj slobodnomislećih mladih ljudi.
-Današnji mladi imaju manje granica nego ikada prije. Svijet nikad nije bio povezaniji, informacije nikad nisu putovale brže, a mogućnosti izražavanja vlastitog mišljenja nikada nisu bile veće. Međutim, svjedočimo i negativnim pojavama poput vrijeđanja, omalovažavanja i diskriminacije na društvenim mrežama. Nasuprot tome, ŠIZ mladima daje prostor za razvoj ideja, kritičkog promišljanja i konkretno djelovanje. To je ključna razlika – istaknuo je dodavši kako program učenicima omogućuje da svoje ideje pretvore u stvarne projekte.
Ne dajemo mladima, kaže župan, samo priliku da kažu što misle, nego i da svoje ideje pretvore u konkretne projekte i rezultate. Tako nastaju snažne poruke koje dopiru do zajednice. Mladi često imaju osjećaj da ih nitko ne pita za mišljenje i da ništa ne mogu promijeniti. Upravo zato nastaju apatija i nezainteresiranost. ŠIZ je jedan od načina kako se to može promijeniti iz temelja.
Župan je istaknuo kako Krapinsko-zagorska županija pažljivo prati prijedloge i projekte koje učenici razvijaju kroz program.
-Svake godine iznova oduševljava me kreativnost mladih ljudi. Njihove projekte detaljno analiziramo i nastojimo ih uklopiti u naše politike i razvojne planove. To im dugujemo jer upravo oni najbolje znaju koje su potrebe njihove generacije – kazao je.
Posebno je naglasio povezanost programa ŠIZ s participativnim proračunom za mlade koji provodi Krapinsko-zagorska županija.
–Participativni proračun za mlade prirodan je nastavak svega onoga što učenici uče kroz ŠIZ. Dok program potiče sudjelovanje u kreiranju politika, participativni proračun omogućuje da se ideje pretvore u konkretne projekte i rezultate. Time mladima pokazujemo da mogu utjecati na promjene i preuzeti dio odgovornosti za razvoj zajednice – objasnio je.
Zaključio je kako je upravo uključivanje mladih jedan od razloga zbog kojih Krapinsko-zagorska županija nosi status Županije – prijatelja djece.
-Kada pogledate obrazloženje zašto je Krapinsko-zagorska županija nositelj tog statusa, pronaći ćete pedesetak ili šezdesetak konkretnih razloga. Nije riječ o jednoj ili dvije mjere, nego o čitavom sustavu podrške djeci i mladima. Upravo takvu zajednicu želimo graditi i u takvom društvu želimo živjeti – zaključio je župan Željko Kolar.
