Republika Hrvatska 30. svibnja obilježava Dan državnosti, dan koji označava jedan od ključnih trenutaka novije hrvatske povijesti.
Prisjećamo se 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran prvi demokratski i višestranački Hrvatski sabor, čime je započelo novo poglavlje hrvatske državnosti i put prema samostalnosti.
Bio je to trenutak snažne simbolike i velikih očekivanja. Na konstituirajućoj sjednici prvoga demokratski izabranog Sabora donesene su odluke koje su usmjerile budućnost zemlje, a osjećaj promjene i nade bio je vidljiv u svakom kutku sabornice. Taj povijesni dan označio je početak procesa stvaranja moderne, suverene i neovisne Hrvatske, koji je svoj vrhunac doživio proglašenjem neovisnosti 25. lipnja 1991. godine.
Sabornica je toga dana bila pretijesna za sve zastupnike i goste, a u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom. Na njegov prijedlog izabrano je i vodstvo prvog višestranačkog Sabora. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su potpredsjedničke dužnosti preuzeli Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, dok je Franjo Tuđman, tada predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske, u svom obraćanju podsjetio na povijesnu ulogu Sabora kao čuvara hrvatske državnosti kroz stoljeća.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i bio je organiziran kroz tri vijeća: općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Najviše mandata osvojio je HDZ s 207 zastupnika, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim zastupnicima i predstavnicima nacionalnih manjina.
Nakon nešto više od dvije godine djelovanja, u kolovozu 1992. održani su izbori za novi Zastupnički dom Hrvatskog sabora, čime je uspostavljen jednodomni parlament sa 138 zastupnika.
Danas se Dan državnosti obilježava diljem Hrvatske, od velikih gradova do najmanjih mjesta. Ulice i trgovi obojeni su hrvatskim zastavama, a u zajedničkom sjećanju isprepliću se ponos i zahvalnost prema svima koji su svojim radom, vizijom i žrtvom pridonijeli stvaranju države.
Održavaju se brojne svečane akademije, polaganja vijenaca, misna slavlja, koncerti i kulturno-umjetnički programi. Svaki od tih trenutaka nosi poruku zajedništva i poštovanja prema povijesti koja je oblikovala današnju Hrvatsku.
Dan državnosti dan je kada se s ponosom prisjećamo puta koji je Hrvatska prošla i s nadom gledamo prema onome što tek dolazi.
