U podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek upozorila je na značajne ekonomske posljedice aktualnih geopolitičkih napetosti i rasta cijena energenata, koje se već osjećaju u hrvatskom gospodarstvu.
Prema njezinim riječima, inflacijski pritisci i neizvjesnost na globalnim tržištima doveli su do promjene ponašanja građana, koji unatoč rastu prihoda sve više štede, a manje troše. Kao primjer navela je uskrsnu potrošnju koja je, unatoč očekivanjima, ostala na razini prošle godine.
Švaljek ističe kako su se makroekonomske prognoze morale revidirati zbog naglih promjena na tržištu energenata. Umjesto jedinstvene projekcije, institucije poput Europske središnje banke sada rade kroz više scenarija, od osnovnog do izrazito nepovoljnog.
Tri scenarija kretanja gospodarstva
U osnovnom scenariju, Hrvatska bi mogla zadržati gospodarski rast od oko 2,5 posto u ovoj i idućoj godini, dok bi inflacija iznosila oko 4,5 posto, ponajviše zbog početnog šoka rasta cijena energenata.
U slučaju produljenja i pogoršanja sukoba, rast BDP-a mogao bi se zadržati oko 2 posto, no inflacija bi mogla porasti na približno 5,5 posto.
Najnepovoljniji, tzv. “crni scenarij”, predviđa dugotrajno visoke cijene nafte i plina, što bi dodatno potaknulo inflacijska očekivanja. U takvim okolnostima inflacija u Hrvatskoj mogla bi dosegnuti i blizu 7 posto, dok bi gospodarstvo i dalje raslo, ali znatno sporije – oko 1,7 do 1,8 posto. Recesija se, prema HNB-u, ni u tom scenariju ne očekuje.
Poruka HNB-a: neizvjesnost ostaje visoka
Švaljek naglašava da se gospodarstvo trenutačno nalazi između osnovnog i nepovoljnog scenarija, a daljnji razvoj situacije ovisit će ponajviše o stabilizaciji cijena energenata i trajanju geopolitičkih napetosti. Ako se tržišta smire, inflacijski pritisci mogli bi se postupno ublažiti.
Izvor: Poslovni dnevnik – podcast “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem”
