Na godišnjoj izvještajnoj sjednici Skupštine Udruge Kajkaviana, održanoj 23. ožujka 2026. godine, svečano su dodijeljena priznanja i zahvalnica za 2025. godinu pojedincima koji su svojim dugogodišnjim radom dali značajan doprinos očuvanju i promicanju kajkavske kulturne i jezične baštine.
Nakon raspisanog javnog poziva, Povjerenstvo za dodjelu priznanja donijelo je odluku da se „Priznanje za uspješnu zauzetost na očuvanju i njegovanju kajkavske riječi u radu s učenicima osnovnih i srednjih škola“ dodijeli učiteljicama razredne nastave Snježani Sitarić-Knezić iz Osnovne škole Oroslavje te Marini Sušec iz Osnovne škole Josipa Broza u Kumrovcu.
Na istoj sjednici potvrđena je i odluka donesena na godišnjoj skupštini održanoj 20. prosinca 2025. godine, kojom se „Zahvalnica za osobito zalaganje, dugogodišnji predani rad i doprinos u ostvarivanju ciljeva Udruge, kao i za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine“ dodjeljuje Ivanu Lamotu.
Snježana Sitarić-Knezić tijekom svog dugogodišnjeg rada u Osnovnoj školi Oroslavje posebno se istaknula sustavnim poticanjem dječjeg stvaralaštva na kajkavskom narječju. Sa svojim učenicima redovito sudjeluje na literarnim i dramsko-scenskim smotrama i natjecanjima, osobito na LiDraNu, gdje ostvaruju zapažene rezultate, uključujući i nastup na državnoj smotri 2025. godine u Vinkovcima. Učenici pod njezinim vodstvom sudjeluju na brojnim kajkavskim manifestacijama, natječajima i projektima, a njihovi su radovi često nagrađivani, javno izvođeni i objavljivani u zbirkama. U sklopu školskih aktivnosti nastaju i autorski projekti poput slikovnica i kajkavskih slovarica, čime se dodatno potiče kreativno izražavanje i očuvanje zavičajnog govora.
Marina Sušec, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Josipa Broza u Kumrovcu, istaknula se u poticanju učenika na izražavanje i stvaranje na kajkavskom narječju. Kao voditeljica dramske skupine i organizatorica školskih kulturnih aktivnosti, okuplja učenike u dramskim, literarnim i kulturnim programima te pokazuje kako se i u manjim sredinama može razviti motivirana skupina djece zainteresirana za jezik i scenski izraz. U školskim priredbama s učenicima priprema i postavlja igrokaze na kajkavskom jeziku, često koristeći tradicijske predmete prikupljene uz pomoć roditelja i djedova i baka. Aktivno sudjeluje na smotrama, natječajima i projektima posvećenima kajkavskoj riječi, potičući interes za zavičajni jezik i kulturni identitet.
Ivanu Lamotu dodijeljena je zahvalnica za dugogodišnji doprinos kulturnom životu Hrvatskog zagorja. Kao bivši pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu i kulturu Krapinsko-zagorske županije, tijekom svojeg profesionalnog i društvenog djelovanja dao je značajan doprinos razvoju kulturno-umjetničkog amaterizma te očuvanju tradicijske baštine. Bio je jedan od osnivača Zajednice kulturno-umjetničkih društava Krapinsko-zagorske županije te dugogodišnji tajnik i član Predsjedništva Hrvatskog sabora kulture. Sudjelovao je u brojnim kulturnim projektima, među kojima se ističu izdavanje Umjetničke topografije i Enciklopedije Krapinsko-zagorske županije te aktivnosti usmjerene na očuvanje orguljske baštine.
Posebno se istaknuo u projektu „Orguljska baština kajkavskih krajeva“ te u organizaciji Festivala Orgulje Heferer, čime je pridonio očuvanju i popularizaciji povijesnih orgulja i njihove suvremene koncertne primjene.
Izvor: Kajkaviana
