Upravno vijeće na sjednici održanoj jučer, 19. ožujka odlučilo je da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene, potvrđujući pritom svoju čvrstu usmjerenost na stabilizaciju inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju.
Iz HNB-a su izvijestili kako odluka dolazi u okolnostima znatno povećane neizvjesnosti, ponajprije zbog rata na Bliskom istoku, koji istodobno nosi pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za gospodarski rast.
Rat već sada, kroz rast cijena energije, snažno utječe na kratkoročnu inflaciju, dok će njegove srednjoročne posljedice ovisiti o intenzitetu i trajanju sukoba te o tome u kojoj će se mjeri više cijene energije preliti na potrošačke cijene i ukupno gospodarstvo. Unatoč tim izazovima, Upravno vijeće ocjenjuje da se nalazi u dobroj poziciji za suočavanje s neizvjesnošću, budući da se inflacija trenutačno kreće oko ciljne razine, dugoročnija inflacijska očekivanja ostaju čvrsto usidrena, a gospodarstvo je u posljednjim tromjesečjima pokazalo otpornost.
Važnu ulogu u daljnjem odlučivanju imat će novi gospodarski i financijski podaci koji će pristizati u narednom razdoblju, a koji će pomoći u procjeni utjecaja rata na inflacijske izglede i povezane rizike. Upravno vijeće stoga naglašava da će i dalje pomno pratiti razvoj situacije te će, u skladu s pristupom koji se zasniva na podatcima, oblikovati odgovarajuću monetarnu politiku.
Najnovije projekcije stručnjaka Europske središnje banke, koje ovoga puta obuhvaćaju informacije zaključno s 11. ožujka, pokazuju da bi ukupna inflacija u osnovnom scenariju mogla iznositi prosječno 2,6 posto u 2026. godini, 2,0 posto u 2027. te 2,1 posto u 2028. godini. U odnosu na projekcije iz prosinca riječ je o reviziji naviše, osobito za 2026., i to zbog očekivanih viših cijena energije uzrokovanih ratom na Bliskom istoku. Kada je riječ o inflaciji bez energije i hrane, stručnjaci procjenjuju da bi ona mogla iznositi 2,3 posto u 2026., 2,2 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini, što je također viša putanja nego u prethodnim projekcijama, ponajprije zbog prelijevanja viših cijena energije na ostale komponente inflacije.
Istodobno su projekcije gospodarskog rasta revidirane naniže. Očekuje se da će gospodarstvo europodručja rasti po stopi od 0,9 posto u 2026., 1,3 posto u 2027. i 1,4 posto u 2028. godini. Slabiji izgledi, osobito za 2026., povezani su s globalnim učincima rata, uključujući poremećaje na tržištima sirovina, smanjenje realnih dohodaka i pad povjerenja. Unatoč tome, rast bi i dalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te povećana javna potrošnja, osobito u području obrane i infrastrukture.
U skladu sa svojom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće u odlučivanju uzima u obzir i rizike i neizvjesnost. U tom su kontekstu stručnjaci analizirali i alternativne, ilustrativne scenarije koji razmatraju moguće posljedice rata na Bliskom istoku. Ti scenariji, koji će biti objavljeni zajedno s projekcijama, upućuju na to da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija mogla biti viša, a gospodarski rast niži u odnosu na osnovni scenarij. Pritom bi srednjoročni učinci na inflaciju uvelike ovisili o opsegu neizravnih i takozvanih drugog kruga učinaka, odnosno o jačini i trajanju šoka cijena energije.
Pri određivanju budućeg smjera monetarne politike Upravno vijeće nastavit će na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Odluke o kamatnim stopama ovisit će o procjeni inflacijskih izgleda i pripadajućih rizika, uzimajući u obzir nove gospodarske i financijske podatke, kretanje temeljne inflacije te snagu transmisije monetarne politike. Pritom se unaprijed ne opredjeljuje za određenu dinamiku promjena kamatnih stopa.
Kamatne stope stoga ostaju na postojećim razinama: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,15 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,40 posto.
Istodobno se portfelji programa kupnje vrijednosnih papira i hitnog programa kupnje zbog pandemije nastavljaju smanjivati umjerenom i predvidljivom dinamikom, s obzirom na to da Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Time se dodatno nastavlja proces normalizacije monetarne politike nakon razdoblja izvanrednih mjera.
Na kraju, Upravno vijeće ističe da je spremno prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi osiguralo stabilizaciju inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju te očuvalo neometanu transmisiju monetarne politike. U tu svrhu na raspolaganju mu je i instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu i neurednu tržišnu dinamiku koja bi mogla ozbiljno ugroziti prijenos monetarne politike u svim državama europodručja, čime se osigurava učinkovitije ostvarivanje temeljnog cilja, stabilnosti cijena.
