Potpisivanje ugovora s Agronomskim fakultetom o nastavku projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze održano je danas, 16. ožujka u vinoteci “Kapljica” u Svetom Križu Začretju.
Krapinsko-zagorska županija, prepoznajući važnost očuvanja vlastite vinogradarske baštine, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenula je u jesen 2006. godine znanstveno-stručni projekt „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera L.) Hrvatskog zagorja”. Projekt se kontinuirano provodi kroz pet razvojnih faza.
Viša savjetnica za poljoprivredu Ivanka Kuščar rekla je kako je cilj projekta očuvanje, istraživanje i gospodarska valorizacija izvornih zagorskih sorata vinove loze.
-Projekt se provodi kroz više faza. Prva faza je trajala od 2006. godine do 2011. godine pod nazivom Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze i za nju je utrošeno preko 45.000 eura. Druga faza je počela 2011. i trajala je do 2016. godine, a za nju je utrošeno preko 50.000 eura-navela je Kuščar.
Treća faza počela je 2017. i trajala je do 2022. godine. “Istraživanje proizvodnih karakteristika autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja” bilo je vrijedno više od 47.000 eura.
–Četvrta faza koja sada završava provođena je od 2022. godine pod nazivom “Izrada prijedloga zaštite robne marke zagorske beline i stvaranje preduvjeta za gospodarsku revitalizaciju sorata”. Za nju je utrošeno oko 50.000 eura-navela je dodavši kako se danas potpisuje ugovor za petu fazu koja će trajati od 2026. godine do 2029. godine za koju je Krapinsko-zagorska županija osigurala 55.000 eura.
Naime, od samog početka projekta, odnosno od 2006. godine do kraja 2029. godine osigurano je oko 250.000 eura. Osim toga, Županija provodi i mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje za koje je ove godine osigurano 490.000 eura. Raspisat će se 13 mjera, a jedna od njih je i potpora za kupnju autohtonih sorata vinove loze za što je ove godine osigurano 40.000 eura, a potpora se daje do 6.500 eura, dok je iznos do 100 posto troškova.
Projekt je pozdravio i Marko Kos, načelnik Svetog Križa Začretja.
-Od svojih studentskih dana imam priliku sudjelovati u ovom projektu uz gospodina Merkaša koji je bio u uskoj suradnji sa Komorom i gospodinom Maletićem. Kao student imao sam priliku upoznati se s ovim projektom i biti jedan mali komadić toga gdje mi je na neki način ovaj projekt i prirastao srcu-kazao je Kos dodavši kako mu je drago da je, u trenu kada su krenuli “povoji” oko razvoja vinogradarstva, nastala i Vinoteka u kojom je potpisivanje ugovora i održano.
Vinogradarstvo se, kako kaže, upravo tada u novom zamahu počelo razvijati u Svetom Križu Začretju.
–Nadamo se boljoj budućnosti jer na tržištu vidimo da fali ovakvih vrsta grožđa i vina. Naime, vina iz Hrvatskog zagorja su trend, a i prihvaćena su unutar sektora turizma i ugostiteljstva te time konkuriramo na svjetskom tržištu-istaknuo je Kos.
Prokurist Trgocentra, Darko Bratković kazao je kako je Trgocentar od samih početaka bio u projektu revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.
-Od samih smo početaka imali jako dobru suradnju sa Županijom, ali i sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Mi smo svjedoci baštinjenja tih sorata jer smo kao gospodarski subjekt bili dovoljno zreli da se prihvatimo tog posla. Napravili smo neke korake koji su pomogli vraćanju tih sorata na tržište-naveo je spomenuvši kako je iz ovog projekta stvorena današnja vinarija Vitus koja svojim vinima izlazi na tržište.
Posebno je sretan, kaže, što razvijaju lozne cijepove autohtonih sorata čime su zaokružili krug, od proizvodnje loznih crijepova do konačnog proizvoda na tržištu.
-Autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja su nevjerojatan kapital nama, Županiji, a samim time i Hrvatskoj jer su prepoznatljive na našem, ali i na svjetskom tržištu. Možemo se pohvaliti velikim marketinškim kapitalom, ali i kvalitetom tih sorata-kazao je.
Kako se fakultet ponosi znanstvenim i nastavnim radom, ali i snažnom suradnjom s gospodarstvom i lokalnim zajednicama kazao je dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.
-U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo lijep primjer dugogodišnje i uspješne suradnje u kojoj važnu ulogu imaju i vinari i lokalna zajednica-kazao je Mešić dodavši kako su zagorska vina najbolji primjer.
Spomenuo je kako se nekada za vina iz ovog kraja cesto neopravdano koristio izraz “kiseliš”, dok danas govorimo, kako kaže, isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima.
-To je rezultat ulaganja u znanja i nove tehnologije u vinogradarstvu i vinarstvu, ali prije svega truda i predanosti zagorskih vinara. Jedan od najvrijednijih rezultata naše suradnje je registracija starih klonova autohtonih sorata-kazao je te dodao kako je suradnja Krapinsko-zagorske županije i agronomskog fakulteta primjer koji pokazuje koliko je važna suradnja znanosti, proizvođača i lokalne zajednica.
-Drago mi je da je naš fakultet dio te uspješne priče, a vjerujem kako ćemo ovakve uspješne projekte razvijati i u budućnosti-zaključio je dekan Mešić.
Župan KZŽ Željko Kolar istaknuo je kako su znanje, upornost i kontinuitet ključni temelj razvoja vinogradarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji.
-Znanje je praktično znanje naših vinogradara, koji rade o svojim vinogradima i podrumima, ali i znanje naših profesorica i profesora na fakultetu. Bez njihovih znanstvenih istraživanja i bez naših sjajnih vinogradara i podrumara, danas ne bismo mogli postići ovo što imamo-naglasio je Kolar.
Prema njegovim riječima, Krapinsko-zagorska županija postala je vinska regija koja bilježi izniman napredak u kvaliteti vina, podrumarstvu i vinogradarstvu.
-Nema vinske regije u Hrvatskoj koja je toliko napredovala u kvaliteti vina kao naša županija. To nije samo moje mišljenje, nego potvrđuju to i stručnjaci i vinari iz cijele Hrvatske-rekao je naglasivši važnost zaštite i promocije zagorskih autohtonih sorata, najavljujući dugoročnu strategiju.
-Mi smo vinska regija, regija u kojoj se proizvode pjenušci, vrhunske ledene berbe kojima se eksperimentira sa starinskim sortama, ima jednu širinu, gdje uvijek ima još mogućnosti za iskorak. Tako da zaštita zagorskih autohtonih sorata je jedna naša misija. Suradnja s fakultetom i Trgocentrom trebala bi biti trajna, a kroz analize i praksu nastavit ćemo povećavati broj čokota i broj podrumara koji će raditi s autohtonim sortama-kazao je.
Istaknuo je jedinstvenost zagorskih sorata u usporedbi s drugim regijama.
-Za nas je izvrsno bitno da takvih sorata nema u Austriji, Sloveniji ni u ostatku našeg vinogradarskog bazena, te da možemo ponuditi gostima nešto domaće i autohtono-kazao je.
Među spomenutim sortama naveo je Svetokrišku belinu, Svehrvatsku belinu, Klanječkog sokola, Mirkovaču i posebno Volojnu crvenu, koju stručnjaci ocjenjuju kao izuzetno perspektivnu. Ovom prilikom upozorio je i na problem žutice, koja prijeti vinogradima.
–Od 2018. do danas izgubili smo 23% vinograda. Potrebna je brza reakcija ministarstva kako ne bismo za pet godina izgubili 50% vinograda-rekao je dodavši kako su se neke stvari promijenile i u Europskoj komisiji što se tiče žutice kao bolesti, ali je to, kako kaže, poremetilo i širenje sadnje autohtonih sorata.
Župan je predstavio i planove poticajnih mjera.
-S obzirom na situaciju na terenu, morat ćemo brže reagirati s natječajima, a subvencije ćemo proširiti i na druge sorte, ne samo autohtone. Ovo je prilika da maksimalnom sadnjom, ne samo održimo vinograde, nego nadoknadimo izgubljeni kapacitet-rekao je naglasivši značaj suradnje s Trgocentrom i fakultetom.
-S fakultetom, Trgocentrom, našim vinarima i vinogradarima zajedno ćemo za šest do osam godina osigurati da u svim našim hotelima i većim restoranima nudimo domaće, visoko kvalitetno vino uz autohtonu hranu. Nemamo alternative ovoj odluci-rekao je.
Edi Maletić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako je Fakultet dao sve od sebe, a rezultati su tu.
-Iako smo mi svih ovih godina radili po cijeloj Hrvatskoj i u raznim područjima spašavali sorte, kolekcionirali ih, ovdje možemo reći da smo postigli najviše u smislu da smo zatvorili krug, da smo te sorte, ne samo spasili, kolekcionirali, ispitali njihova svojstva, nego i nagovorili gospodarstvo da te sorte posadi, da krene u rasadničku proizvodnju pa da ih proizvodi i za druge-rekao je dodavši kako je to jedan od rijetkih projekata gdje se može reći da ima i očiti gospodarski utjecaj.
Zagorje je jako bogato sortama, nakon Dalmacije koja ih jedina u Hrvatskoj ima više.
-Riječ je o starim sortama, a među njima ima i onih za koje mi ne znamo jesu li naše ili izvorno dolaze iz susjednih zemalja. Imamo sorte i vina kojih nema nigdje, nitko od njih ne proizvodi vina, a naš je cilj izvući od njih najviše i vratiti Zagorje svojim korijenima-rekao je istaknuvši kako su u Zagorju zbog klimatskih, pedoloških i drugih karakteristika specifični uvjeti za proizvodnju grožđa i vina, a, kako kaže, zagorska gastronomija je također specifična na ostale dijelove Hrvatske. Dodao je kako su zagorska vina ono što pruža savršen spoj u eno gastronomiji.
Kazao je kako su našli ukupno 20ak sorti, sorte koje su polivalentne u nekim slučajevima, a mogu dati od vrhunskih pjenušaca pa do vrhunskih vina.
-Klimatske promjene, ovo globalno zatopljenje, možda čak ide u prilog nekim sortama. One sada zaista prelaze iz onih nižih do srednjih kategorija, pa do vrlo visokih. Prilično sam siguran da su neka vina sada spremna za najviše ocjene i najviša priznanja-istaknuo je spomenuvši kako su raritet u sortimentu Hrvatskog zagorja beline, sorte koje se zovu tako skupnim imenom, a ima ih ukupno osam.
Ističe kako je puno sorti pronađeno, a mnoge su spremne vratiti se u zagorske vinograde, a one koje nisu spremne drže se u kolekcijama.
Ovom prilikom dotaknuo se i problema zlatne žutice.
-Zlatna žutica je jedna pošast koja ne ugrožava samo autohtone sorte, nego općenito vinogradarstvo u ovim područjima-kazao je.
Spomenuo je i jedno od najvećih postignuća protekle faze, a to su dva priznata klona beline starohrvatske, najpoznatije beline, koja je među znanstvenicima omiljena iz razloga što je najveći poznati “roditelj” brojnim svjetskim sortama.
-Među populacijom beline smo pronašli i dva bezvirusna klona, njih smo prije nekoliko mjeseci zaštitili i sada ćemo kroz sadni materijal ponuditi tržištu. To je jedan veliki korak naprijed, a koliko je nama poznato, nigdje u svijetu nema priznatih klonova ove sorte, makar se ta sorta uzgaja u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Mađarskoj, ali klonova nema osim u Hrvatskom zagorju-istaknuo je spomenuvši kako je tu i Volovina.
